Sarajlija Haris Piplaš svijet čini boljim mjestom za življenje

Sve angažiraniji na unaprijeđenju života u velikim urbanim centrima Planete. Svoja ogromna znanja i iskustvo primjenjuje i na glavni grad Bosne i Hercegovine.

Dr. Haris Piplaš ima impresivnu karijeru u svojoj branši.

Iako bi se nekome moglo učiniti "dosadnim" ono što radi, naš sveprisutni Sarajlija intenzivno je angažiran na projektima unapređenja života u urbanim sredinama.

To su one stvari koje život "običnog čovjeka" čini boljim - od uređenja parkova, zelenih površina, trgova... do sigurnih raskrsnica, modernih saobraćajnica... Jednom riječju to su "pametni gradovi".

Taj trend postaje sve dominantniji u svijetu. A dr. Haris Piplaš sve je nezaobilazniji u tom poslu:

"Ja sam rođen u Sarajevu u divnoj, skromnoj i poštenoj familiji, a dio svog djetinjstva i studentskih dana sam proveo u Berlinu. Ta dva grada dijeli zanimljiva zajednička sudbina između Istoka i Zapada te centralnoevropki i socijalistički duh. Multikulturalnost tih gradova je inspirativna i to nam svima daje perspektivu razumjevanja drugog i drugačijeg. Prednosti nas koji dolazimo iz takvih društava je višestruka i daje bazu za kosmopolitizam. To je najveći dar i prednost kompleksne historije. Na drugačiji način gledamo prostor i drustvo, kako mahale i blokove Sarajeva, tako i fragmentirani, post-apokaliptični pejzaž nekad podijeljenog i rekonstruiranog Berlina.

Nakon diplomskog studija na Univerzitetu u Sarajevu koji sam zavšio 2008. godine sa dodijeljenom Poveljom Univerziteta, magistrirao sam na Tehničkom univerzitetu u Berlinu kao stipendista DAAD, te doktorirao na najbolje rangiranom univerzitetu u kontinentalnoj Evropi - ETH Zürich (Švicarski Federalni Institut za tehnologiju) na Departmanu za Arhitekturu. Primljen sam i na Harvard Graduate School of Design i dobio Fulbright stipendiju, ali spletom okolnosti sam ostao u Evropi.

Pored teoretske baze i razumjevanja kompleksnih urbanih regeneracija širom svijeta, aplikativni dio disertacije sam posvetio prenošenju znanja u praksu kroz „Urban Transformation Project Reactivate Sarajevo” koji sam inicirao institucionalnu saradnju ETH Züricha, Univerziteta u Sarajevu, SECO (Švicarski državni sekretarijat za ekonomiju), Matice BiH, Grada Zürich te Grada i Kantona Sarajevo, kao projektni institucionalni most između zemalja i institucija. Projekat treba unaprijediti proces urbanog planiranja u Sarajevu koji će biti integrirani u novi Urbanistički Plan, ali i na drugim razmjerama kao što su Regulacioni Planovi ili manje prostorne intervencije u gradu.

Treba naglasiti da smo u saradnji Univerziteta u Sarajevu, Burcha i njemačkih i drugih međunarodnih partnera uradilii i studiju kako prostorno bolje integrirati Trebević u tkivo grada te kako zelena infrastruktura može biti baza projektiranja i izgradnje budućeg Kampusa Univerziteta te vizije buduće Muzejske četvrti. Techički Univerzitet u Beču i Braunšvajgu, Umjetnička visoka skola „Angewandte“ iz Beča, Asocijacija njemačkih arhitekata te globalni intelektualci ko što je Charlie Koolhaas ili Justin McGuirk su nam se također pridružili.

Regionalnom saradnjom sa kolegama iz Beograda, Prištine, Skoplja, Tirane, Ljubljanje itd. smo pozivali u Sarajevu i na taj način grad pozicionirali kao kulturni i kreativni centar regiona.

Pored aktivnosti u praksi, bio sam istraživač na Univerzitetu Politecnico di Milano, te radio na razvoju platforme Urban Simulation Game i ISTP Instituta na ETH. Smatram da je dijeljenje znanja i iskustava u isto vrijeme i učenje tako da sam prihvatio ulogu gostujućeg docenta na Univerzitetu u Ženevi i Tehničkom univerzitetu u Štutgartu.

Trenutno vodim deparmant za arhitekturu i urbanizam u Integrated Urban Solutions Global sektoru Drees&Sommer, jednoj od vodećih evropskih kompanija za interdisciplinarni razvoj, planiranje i implementaciju inovativnih projekata iz oblasti digitalnog planiranja prostora, pametne arhitekture i održivog urbanizma sa 4.300 zaposlenih u 46 zemalja širom svijeta. Kroz projekte integriramo znanje raznih inzenjera, sociologa, antropologa i ekonomista tako da naše prostorno rješenje ima jaku ekološku, socijalnu i ekonomsku bazu.

U tom duhu radim već dugi niz godina i saradnik sam i autor proјekata kao što su Smart&Inclusive Luzern, Urban Innovation strategija za Jakartu, Koncept ekološkog urbanizma za Ćingdao u Kini, plan klimatske adaptacije za Manhajm, distrikt transformacije u Berlinu i dr.

Bio sam kustos paviljona „Saraјevo Now“ na 15. Biјenalu arhitekture u Veneciјi, kao i keynote govornik na broјnim međunarodnim, regionalnim i domaćim konferencijama. Razmjena sa kolegama je iznimno važna i zato sam član IFLA i ISOCARP-a (Međunarodnog društva pejzažnih arhitekata, te gradskih i regionalnih planera), te SIA (Švicarska Arhitektonska i Inžinjerska Komora) bivši predsjednik Young Leader Komiteta Urban Land Institute, dopisni član akademija BHAAAS i IANUBiH, regional scoping expert IPBES, nominator nagrade Aga Khan za arhitekturu, član žirija nagrade New European Bauhaus i Savjetodavnog odbora za izgradnju kulture Evropskog foruma Alpbach te CANactions School of Urban Studies Kiev itd. Sarađivao sam i kao Senior Expert za GIZ i UN-Habitat.

Autor sam knjige "Global Urban Toolbox", koјa prikazuje prostorne i infrastrukturalne mogućnosti upotrebe participativnih planerskih instrumenata i metoda u Berlinu, Cirihu, Saraјevu, Detroitu, Kejptaunu, Pekingu, Londonu, Sao Paulu itd. Također sam i autor publikaciјe „City Action Lab“ koјa se fokusira na prenos znanja u domenu pametnih i kreativnih gradova u Zapadnoj i Istočnoj Evropi. Urban Toolbox i City Lab pristup je predstavljao bazu za doktorsku disertaciju koja je posvećena urbanim transformacijama Sarajeva u kontekstu globalnih trendova.

Disertacija je katalizirala i izradu prve verzije digitalne mape centralnog Sarajeva, studiju održive transformacije Campusa, Vizije za kulturnu te muzejsku četvrt u kolaboraciji sa partnerima iz bivše Jugoslavije, Švicarske, Njemačke, Švedske, SAD, Austrije i drugih zemalja.

Smatram da 21. stoljeće daje mogućnosti mobilnog i globalnog rada tako da ne vjerujem u jednu fiksnu lokaciju. To je izazov arhaičnim definicijama onih koji su “ostali” i onih koji su “otišli”. Jako mnogo ljudi i zBiH radi za svjetske kompanije i sjedi u BiH, a mnogo tzv. dijaspore sjedi npr. u Zapadnoj Evropi I radi za BiH. Jako često sam prisutan u rodnom gradu i regionu i smatram da nas niko ne treba pozivati nego sami trebamo inicirati promjene u našem okruženju. To je meni i mnogim drugima vodilja i sigurno da situacija u BiH nije blizu idealne, ali trebamo dati doprinos i nastaviti donositi resurse i znanje da bi se to promjenilo. Svakako u tom procesu je jako puno respekta prema sebi i ostalima, poduzetnosti, hrabrosti i kreativnosti. To bih jedino poručio mlađim čitateljima.

Za kraj: naš i moj angažman, želja i motivacija nikad nije bila jača i radujem se narednim koracima".

(Ova priča je dio serijala #PonosBiH, o uspješnim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom.)