"Ako mislite da je kod nas kompleksna situacija, samo treba pogledati razne države u Aziji i Africi u kojima žive po deseci nacionalnih/etničkih grupa koje čak ni ne pričaju slične jezike. Mi se barem razumijemo".
Suad Krilašević trenutno završava
doktorsku disertaciju na temu "Korištenje teorije igara za upravljanje
multi-agent sistema", pri Tehničkom Univerzitetu u Delftu, Holandija.
Rođen je Sarajevu 1995. godine.
Majka i otac su mu „obični radnici“,
kaže.
„Imam brata blizanca i dvije starije
sestre“, započinje svoju priču Suad.
Gotovo čitav svoj život proveo je na
svojoj Dobrinji. Tu je pohađao i osnovnu školu "Ćamil Sijarić".
„Kako sam želio nastaviti sa učešćem
na takmičenjima iz matematike i fizike, upisao sam matematičko odjeljenje „Druge
Gimnazije" u Sarajevu. Tokom srednje škole sam bio i volonter organzacije
LINK koja se zalagala za zdrav život mladih.
Nakon srednje škole sam upisao
Bachelor i Master studije na Odsjeku za automatiku i elektroniku
Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, sa pomalo naivnim
razmišljanjem da je Bosna i Hercegovina nerazvijena zemlja i da su nam potrebni
inžinjeri kako bi se razvila industrija.
Na univerzitetu sam dobio dvije zlatne
značke.
Tokom studiranja nastavio sam sa
učešćem na raznim takmičenjima od kojih bih izdvojio Elektrijadu i STEM Games.
Iako su znala biti vrlo naporna,
izboriti mjesto na podijumu za ETF mi je bila jaka motivacija.
Također sam svih pet godina svog
studija bio član udruženja studenata ETF-a "STELEKS" te sam i dvije
godine proveo u upravnom odboru.
Uvijek ću se rado sjećati perioda u
STELEKS-u i mislim da smo organizirali mnogo projekata koji su studentima barem
malo uljepšali boravak na fakultetu“, prisjeća se on.
Ali, život ide dalje.
Suad ističe da je – kako je napredovao
tokom studija – tako više uočavao da razvijene zemlje zasnivaju svoju ekonomiju
velikim dijelom na inovacijama.
Razvijene ekonomije, kaže, ulažu
veliki novac u nauku primarno kako bi pružili nove proizvode i usluge koji će
im osigurati konkurentnost na svjetskom
tržištu.
„To je također razlog zašto rado
primaju naše ili bilo koje druge strane naučnike iz STEM oblasti.
Naučna istraživanje su igra velikih
brojeva.
Od velikog broja noviteta, samo malo
njih bude zaista koristan (odnosno profitabilan za investitore).
Kako bi povećale šansu za uspjeh i
očuvale svoje bogatstvo, razvijene zemlje rado pozivaju strane naučnike.
Nije tajna da naši univerziteti ne
stoje najbolje na mnogim rangiranjima. Smatrao sam da je potrebno da odem vani
raditi doktorat kako bih iskusio zbog čega su to oni ispred nas“, veli.
Suad nastoji objasniti šta on to radi.
„Moja oblast sistema sa više agenata
je popularna jer se bavi algoritmima koji garantiraju stabilnost interakcije
velikog broja sistema.
Možete zamisliti da kako naš svijet
postaje povezaniji i razvijeniji, interakcije između sistema postaju učestalije
i komplesnije što ujedno i znači da više stvari može krenuti po zlu.
Ja radim na razvijanju novih
generalnih teoretskih algoritama bez nekih ciljanih aplikacija“, priča on.
Vidi da baš ne shvatamo o čemu se
radi.
„Naučna oblast sistema sa više agenata je
popularna jer se bavi algoritmima koji garantiraju da interakcija velikog broja
sistema daje ishode koje želimo.
Ti sistemi međusobno ne surađuju, čak naprotiv, u
sukobu su jedni sa drugima”, nastavlja dalje i uvodi “običniji jezik” u priču:
“Zamislite prodavače jabuka na pijaci.
Ako jedan trgovac zaradi određenu sumu novca prodajom
kilograma jabuka, svi ostali trgovci će biti uskraćeni zarade upravo te sume
novca. Njihovi interesi su u sukobu.
Sada, recimo da Vi kao vlasnik štandova želite
dizajnirati pravila takva da je konkurencija poštena, jer ako samo jedan
trgovac bude zarađivao novac, ostali trgovci će napustiti pijacu i nećete moći
zaraditi od iznajmljivanja štandove.
Slično razmišljanje se može promijeniti i na druga
tržišta.
Stručnjaci bi najviše željeli omogućiti funkcioniranje
tzv. Pametnih mreža gdje bi i obični građani proizvodili i prodavali energiju.
Mada su ovo vrlo specifični primjeri, moje
istraživanje je fokusirano čisto na razvijanje algoritama sa dokazima
stabilnosti, bez ikakve ciljane aplikacije”, kaže uvjeren da je bar malo bolje
pojasnio svoj rad.
Suad je neraskidivo vezan za Bosnu i Hercegovinu.
„Nakon doktorata, želim se vratiti u
Bosnu i Hercegovinu kako bih pomogao u poboljšanju uslova života svih
stanovnika, na koji god način mogu.
Ne zamjeram našim ljudima koji odlaze,
a ni onima koji ostaju.
Razlozi našeg stanja su mnogi i
kompleksni. Osim historijskog konteksta, moderna društva se zasnivaju na nekim principima i
vrijednostima za koje ne postoji jasna definicija ili koncenzus.
Kako se razlikuje jedna nacija/narod
od druge? Da li je bitniji čovjekov individualni identitet ili njegov grupni?
Da li je čovjekova pripadnost naciji određena genima, historijom ili je to
lični izbor? Kako napraviti državu na kulturno heterogenim područjima? Ko ima
pravo da živi na određenoj zemlji? I tako dalje...
Gledajući cjelokupni histrorijski
period ljudske civilizacije, nacionalne države su historijska novina i način
njihovih nastanaka u mnogim mjestima i nije bio tako miroljubljiv.
Ako mislite da je kod nas kompleksna
situacija, samo treba pogledati razne države u Aziji i Africi u kojima žive po
deseci nacionalnih/etničkih grupa koje čak ni ne pričaju slične jezike. Mi se
barem razumijemo.
Ako nađemo načina za miran i
prosperitetan život u BiH, siguran sam da bi mogli poslužiti kao primjer drugim
dijelovima svijeta“, optimističan je.
Upitan vidi li sebe u politici,
odgovara:
„Nisam politički aktivan, ali mislim
da su mladi ti koji trebaju igrati ključnu ulogu u promjeni bh. društva i političkog
sistema ka boljem.
Vrijeme je da mladi i, još bitnije,
sposobni preuzmu na sebe veće odgovornosti.
Rijetko kad kroz historiju su stariji
ljudi predvodili promjene u društvu. To su uglavnom radili mladi“, kaže on.
Umjesto odgovora na pitanje da li bi
se našao na nekoj stranačkoj-političkoj izvornoj listi, on priča o svom
doprinosu barem malo boljem bh. društvu.
Kaže da je 2017. godine bio u grupi
nekoliko desetina mladih naučnika i studenata, koji su se uglavnom upoznali na
takmičenjima iz matematike, fizike i informatike, i koja je odlučila osnovati
"Asocijaciju za napredak nauke i tehnologije".
„Jedan od načina na koji se
prosperitet može donijeti u našu zemlju jeste kroz nauku i na tome radimo kroz
razne projekte.
U medijima najistaknutiji projekat
jeste STEM Youth Camp na kome su srednjoškolci iz čitave BiH slušali predavanja
od uspješnih bh. naučnika i učili nešto novo na praktičnim radionicama.
U skorijoj budućnosti planiramo realizirati
neke nove projekte, pa preporučujem da nas pratite“, poručuje Suad Krilašević.
(Ova priča je dio serijala #PonosBiH, o uspješnim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom.)
