Emina Merdan: Mlade gledati kroz znanje a ne politiku

"Sigurna sam da imam još mnogo toga za naučiti i napredovati u karijeri, a nažalost u našoj zemlji niti poslije završenog master studija nisam naišla na “dobrodošlicu” iako sam pokušala da nađem svoje mjesto i ostanem u BiH".

Rođena Mostarka, Emina Merdan, diplomirala je genetički inženjering na Prirodno-matematickom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za biologiju. Magistrirala je bioinformatiku na Univerzitetu u Bolonji, u Italiji i stekla zvanje Dottoressa Magistrale in Bioinformatics. Trenutno živi u Njemačkoj, gdje radi doktorat u oblasti Radiation biology and DNA repair, na Tehničkom Univerzitetu u Darmstadtu. U ovom razgovoru govorila je o svome putu do obrazovanja na prestižnim univerzitetima u Evropi, ambicijama i željama za budućnost.

Odlazak na studije u inostranstvo

Kako je tekao tvoj put odlaska na studije u inostanstvo? Zašto si se za to odlučila?

- U toku diplomskog studija, shvatila sam koliko naš sistem obrazovanja oskudijeva u praksi, koja je ključna u mom polju zanimanja. Nadalje, bioinformatika, kao naučna disciplina skoro da i ne postoji u BiH, dok je u razvijenijim zemljama jedna od najcjenjenijih oblasti u biologiji. U želji da nastavim studije upravo u toj oblasti, prijavila sam se na internacionalni master studij na Univerzitetu u Bolonji, preko Erasmus Mundus programa i dobila punu stipendiju u trajanju školovanja. Odlučila sam se baš za Bolonju zato što je jedan od najprestižnijih univerziteta u Evropi.

Kako je tekao proces školovanja u inostranstvu? Koje su glavne prednosti sistema u kojem si se školovala?

- Oduševljena sam sistemom školovanja kao i odnosnom profesor-student u Italiji. Profesori posvećuju pažnju svakom studentu, odgovaraju na vaše upite i mailove u svako doba dana i potpuno shvataju ako dolazite iz neke druge sredine, gdje je sistem drugačiji, da će vam možda trebati više vremena da uđete u korak s novim sistemom studiranja. Država ulaže mnogo novca u nauku i istraživanja, tako da praktične nastave ne manjka. Moram priznati da se na početku studija nije bilo lahko prilagoditi novoj sredini, daleko od porodice, ali nakon par mjeseci osjećala sam se kao kod kuće, upoznala nevjerovatne ljude i mentore koji su ostavili dubok utisak na moj život.

Dugoročni cilj joj nije akademska karijera već rad u biološkoj industriji

Koji su ti trenurni ciljevi i planovi, gdje vidiš svoju budućnost?

- Imam jako specifičnu edukaciju, kombinaciju laboratorije i informatike, te sam htjela da moj doktorat uključuje obje komponente, kako bih stekla što šire znanje i obrazovanje. Imala sam sreće i našla upravo takav projekat u Njemačkoj, na Tehničkom Univerzitetu u Darmštatu.

Darmštat je poznat kao grad nauke i kroz svoj rad na ovom Univerzitetu stekla sam kontakte sa renomiranim profesorima širom svijeta. Svakodnevno imam priliku slušati predavanja najeminentnijih stručnjaka u svojoj oblasti, kao na primjer profesora Ugur Sahina, osnivača kompanije BioNTech, o razvoju mRNA covid-19 vakcine.

Međutim, moj dugoročni cilj nije akademska karijera već rad u biološkoj industriji i mislim da Njemačka u tom pogledu pruža najbolje mogućnosti u Evropi.

Nakon master studija pokušala je pronaći svoje mjesto u BiH

Da li se planiraš vraćati u BiH? Da li ti lično osjećaš da te BiH želi nazad i da možeš ovdje iskoristiti svoje potencijale i doprinijeti razvoju društva?

- Planiram primijeniti stečeno znanje u BiH, što već radim kroz mentorski program Bosnia & Herzegovina Futures Foundation, gdje prenosim znanje i iskustva na mlade i obrazovane ljude. Sigurna sam da imam još mnogo toga za naučiti i napredovati u karijeri, a nažalost u našoj zemlji niti poslije završenog master studija nisam naišla na “dobrodošlicu” iako sam pokušala da nađem svoje mjesto i ostanem u BiH. Ne mislim da se nešto promijenilo u ove dvije godine i da se počelo cijeniti znanje, te mi je za sada plan nastaviti svoj put van BiH.

Kao što sam već naglasila, mana obrazovnog sistem u našoj državi je nedostatak praktične nastave, konkretno u mom zanimanju. Njemačka i Italija su mi pružile puno bolje mogućnosti obrazovanja i prakse, jer između ostalog imaju mnogo više novčanih sredstava namijenjenih obrazovanju.

Susretala sam se sa stavom da sam sretnica koja je imala priliku studirati i živjeti u inostranstvu a ustvari to nema nikakve veze sa srećom već sa napornim radom i željom za dokazivanje, vrlinama koje ljudi u inostranstvu uvijek prepoznaju i cijene.

Najveća prepreka mladim ljudima u našoj državi je politika, dokle god se bude gledalo da li je neko politički angažiran i kojoj stranci pripada, mladi ljudi koji su apolitični, bez obzira koliko pametni bili, i koliko znanja da imaju, neće dobiti svoju šansu. Dakle, jedina mogućnost i jedini put napretku je da se mladi ljudi počnu gledati kroz znanje a ne kroz politički angažman.

Da sam ja neko

Da si u odlučujućoj poziciji moći u BiH, šta je prvo što bi mijenjala u našem društvu?

- Sigurno je da bih promijenila mnogo toga. Najbolji motiv za mlade ljude da ostanu u svojoj zemlji je da im se omogući kvalitetno obrazovanje i nakon toga zaposlenje. Nažalost političari u našoj zemlji godinama misle samo o sebi i o sebi podobnima, ne osvrću se na mlade koji odlaze, to im je manja briga, bolje rečeno to njima i nije briga.

Ima bezbroj mogućnosti da se mladi ljudi angažiraju i motiviraju da ostanu. Krajnje je vrijeme da se ljudi koji godinama obećavaju a ništa ne rade, zamijene ljudima koji će raditi na oporavku zemlje, dizanju njenog dostojanstva koje su sadašnji političari uništili.

Mi smo budućnost

Tvoja poruka mladima i političkim liderima u BiH?

- Borite se za svoju budućnost, učite i trudite se jer znanje vam niko ne može ukrasti. Trud se isplati, vaš kvalitet će uvijek biti prepoznat. Mi smo budućnost.

Političarima bih poručila da je vrijeme za promjene jer ovako dalje ne ide. Sve veći broj ljudi sreću traži van granica države, daleko od porodica i sigurno to ne bi radili da ih muka i situacija u državi ne tjera. Političari moraju početi raditi za dobrobit naroda i napretka a ne za dobrobit sebe. Potrebne su hitne promjene jer smo u zaostatku “čitav vijek” za neprednim svijetom.

(Ova priča je dio serijala #PonosBiH, o uspješnim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom.)