"Nisam sretan što to moram da kažem, ali u Studentskom pokretu više nema studenata, pa rektora eventualno mogu da kandiduju studentski ideolozi, koji su do sada pokazali isključivo svoje anti-EU lice".
Razgovarala: Tamara Nikčević
Možete da me povučete za Generalštab, rugao se opoziciji ministar kulture u Vladi Srbije Nikola Selaković odgovarajući na konstataciju da ga Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti za zloupotrebu službenog položaja zbog skidanja statusa kulturnog dobra kompleksu nekadašnjeg Generalštaba Vojske Jugoslavije. U nastavku zasijedanja Skupštine Srbije, ministar Selaković je univerzitetskog profesora, novinara Dinka Gruhonjića, nazvao 'pojavom stvorenom za to da mu se nesto desi'. Nakon toga, ministar kulture dobio je stojeće ovacije poslanika vladajuće radikalsko/naprednjačke većine.
Skandalozno ponašanje ministra Selakovića nije mnogo iznenadio predsjednika Građansko-demokratskog foruma Zorana Vuletića, naprotiv. U razgovoru za Politicki.ba, Vuletić se prisjeća riječi koje je prije stotinu godina izgovorio Nikola Pašić: Braćo Srbi, prihvatimo zapadni okvir, ali ispunimo ga srpskim sadržajem.
Njegovih pet minuta
"E, to vam je Srbija danas", kaže Vuletić za Politicki.ba.
"Selaković je bahat čovjek, koji je poslednjih godina bio skrajnut. No, sačekao je svojih novih pet minuta kako bi se dokazao velikom vođi. Vrijeđao je tužioce, optuživao ih je da su ćelija zapadnih obavještajnih službi, odlazio na vrata tužilaštva po svom nahođenju, svađao se sa portirima, ali se nije odazvao pozivu. U prvoj vladi Dačić/Vučić, Selaković je, kao ministar pravde, glumio Đanga osvetnika.
Nažalost, Dinko Gruhonjić je navikao na radikalske svinjarije, ovo je bila jedna u nizu. Slično targetiranje novinara, vrijeđanje i prostakluk mogući su jedino u Putinovoj Rusiji. Nije slučajno to što nas Srbe nazivaju malim Rusima sa Balkana".
Zašto režim pojačava represiju, zašto otvoreno prijeti svojim političkim oponentima?
VULETIĆ: Vučićev period vladavine prošao je dvije faze. Prva je do 2016. godine, druga od 2016. do danas. Tokom prve faze, društvo je moglo da pronađe neku normalnu kopču sa režimom, kome je ipak značilo mišljenje i kritika od opštinskog do republičkog nivoa. U početku nije bilo ovako sistemske korupcije, slijepa poslušnost nije bio ključni kriterijum za dobijanje funkcije. Sjetimo se ministara Dušana Vujovića ili Lazara Krstića. Najzad, i Ana Brnabić je 2012. izabrana za ministarku iako je bila dosta drugačija u odnosu na današnju prevaspitanu radikalku.
Nakon 2016. godine, na površinu je izašao sav radikalski brlog, dok je režim poprimio obrise fašizma. Režimska propaganda plaši građane pričama kako Zapad i okruženje Srbiji rade o glavi, a od toga nas samo režim može odbraniti. U praksi, ta se odbrana svodi na zaštitu korumpiranih funkcionera i progon onih koji se usude da ozbiljnije kritikuju vlast, posebno predsjednika. Nedavno su u nekom manjem mjestu trojica crnokapuljaša šamarala bespomoćnog čovjeka koji je na društvenim mrežama uz psovke kritikovao Vučića. Mislim da je i Vučiću jasno da je blizu kraj njegove vladavine i da na vlasti može ostati još najviše 2-3 godine.
Očekujete li da izbori zaista budu održani početkom jula? Kontrolisani mediji tvrde da će datum izbora predsjednik saopštiti “na Đurđevdan”.
VULETIĆ: Ne bih volio da se izbori održe tako brzo, jer opoziciona strana za njih nije spremna. Nažalost, lideri parlamentarne opozicije i predstavnici Studenata odbili su da odu na konsultacije kod predsjednika Vučića i razgovaraju o raspisivanju izbora. Štaviše, utrkivali su se ko će prije i grublje odbiti njegov poziv, uz insinuaciju da ako neko i ode, jasno je za koga radi.
Opozicija je nesnađena
Zašto - nažalost? Kakav smisao bi uopšte imale te konsultacije?
VULETIĆ: Kažem 'nažalost' zato što je opoziciona strana time sebe isključili iz procesa odlučivanja o tome kako će, kada i pod kojim uslovima izbori biti raspisani.
Stvarno mislite da bi predsjednik Vučić uvažio njihove sugestije?
VULETIĆ: A Vi mislite da bi Vučić, da je bilo drugačije, danas licitirao o Đurdevdanu, Vidovdanu i drugim vjerskim praznicima kao mogućim datumima izbora? Ne bi! Tim prije što bi EU stala uz opozicioni blok, koji bi dobio bolje uslove i bolji datum izbora. Doduše, za odluku da se ode na konsultacije kod predsjednika potrebna je ozbiljna pro-EU politička platforma, sa kojom se onda moglo ići i na izbore.
Ovako, Vučiću je dato pravo da sam izabere datum.
Od čega zavisi kada će predsjednik raspisati parlamentarne izbore, šta mislite?
VULETIĆ: Poslije četranaest godina vlasti, režimu nije lako da izabere idealan termin. Argument u prilog raspisivanja 'ljetnjih izbora' je prije svega nespremnost i apsolutna nesnađenost opozicije, kao i već uveliko zamagljeni Studenti, koji se bahato odnose prema dijelu pro-EU opozicije. Podržani od redakcija United Media, Studenti misle da je najvažnije dobiti termin izbora, ostalo ćemo lako.
Argument režima da ne raspiše 'ljetnje izbore' mogao bi biti strah od haosa nakon zatvaranja birališta i ponovno pokretanje uličnih protesta. Jasno je da bi se u tim okolnostina kampanja i izborni dan sveli na jurnjavu i fizičke obračune po ulicama, nakon čega bi bilo za očekivati da svi proglase pobjedu. Uostalom, Vučić zna da je to jedna od ideja studentskih svjedoka, kako i onih radikalnijih...
Šta je ideja?
VULETIĆ: Dobićemo termin izbora i proglasiti pobjedu. Što je, mislim, prilično opasno i naivno. Vagajući između koristi od brzih izbora i rizika da politički veoma nestabilan sačeka Expo, Vučić će, nadam se, odlučiti da izbore raspiše za kraj ove ili početak sljedeće godine. Niko ne želi ulične bitke. Najzad, ako bi krajem godine spojio parlamentarne sa predsjedničkim izborima, obesmislio bi predsjedničke.
Kako?
VULETIĆ: Tako što bi akcenat stavio na parlamentarne izbore budući da će sam biti kandidat za premijera. U takvim okolnostima, njegovi naprednjaci imali bi najmanje štete od gubitka predsjedničkih izbora, a on bi formirao Vladu ukoliko okupi većinu u parlamentu.
Prijetnje EU sankcijama
Koliko otežavajuća okolnost za režim mogu biti poruke Brisela da Srbija neće dobiti novac EU dok ne usvoji izmjene u pravosuđu, osigura poštene izbore i slobodu medija?
VULETIĆ: Poruke Brisela dobre su i ljekovite za srbijansko društvo, ali ne samo ove o kojima me pitate. Liderima EU je jasno da ovdje gotovo dvadeset godina suštinski nikoga ne interesuje šta im poručuje Brisel. Najnovije upozorenje o eventualnoj blokadi sredstava iz Fonda za razvoj EU vlast je, međutim, ozbiljno shvatila i vjerujem da će sankcije spriječiti brzim izmjenama 'Mrdićevih zakona'. I Vučićev poziv na konsultacije oko izbora sigurno će biti pozitivno ocijenjen, dok će opstanak ovakvih televizija N1 i NovaS, kao i dnevnog lista Danas, biti dokaz da je Vučić ustuknuo. Istovremeno, Vučić će za sebe ponovo obezbijediti idealne izborne uslove: pristizaće novac EU, sam će odlučiti kada na izbore, dok će netaknuti opozicioni mediji nastaviti da forsiraju 'uličnu politiku' koja predsjedniku Srbije najviše odgovara.
Ipak, Komesarka EU za proširenje Marta Kos u Briselu se sastala sa rektorom BU Vladanom Đokićem i to objavila na društvenim mrežama. Traži li Brisel političku alternativu predsjedniku Vučiću?
VULETIĆ: Već deset godina EU vapi za političkom alternativom Aleksandru Vučiću. Ovako organizovana posjeta Briselu rektoru Đokiću daje ozbiljan vjetar u leđa. Ipak, bojim se da je rektor odavno propustio momenat da se dodatno nametne kao alternativa.
Je li rektor Đokić politička alternativa režimu predsjednika Vučića?
VULETIĆ: Rektor nije političar, gurnut je u političku arenu. Nažalost, do sada od njega nismo čuli ni jednu političku izjavu. S obzirom na to da je stanje na univerzitetu i odnos vlasti prema akademskoj zajednici posljedica politike koja je u Srbiji na snazi poslednjih trideset i pet godina, rektor Đokić je, kako bi postao politička alternativa, odavno morao da osudi politiku koja nas je dovde dovela. Pošto to nije učinio, za sada ga vidim samo kao sjenku Mila Lompara na prvom političkom mitingu Studenata juna 2025. A Milo Lompar je paradigma naopake i nakazne politike Srbije.
Nisam sretan što to moram da kažem, ali u Studentskom pokretu više nema studenata, pa rektora eventualno mogu da kandiduju studentski ideolozi, koji su do sada pokazali isključivo svoje anti-EU lice.
Ne znam kako će se rektor Đokić snaći u toj ulozi - razapet između Mila Lompara i očekivanog pro-EU stava o kome se ne izjašnjava.
Tokom nedavnog protesta ispred zgrade Rektorata, u koji je bila upala specijalna policija, studenti su policiji skandirali - “Šiptari, idite na Kosovo”. Jeste li očekivali da rektor reaguje na taj podrazumijevajući fašizam?
VULETIĆ: Policija je, uz izmišljeno obrazloženje, siledžijski upala u Rektorat, zatočla rektora i dio studenata. Riječ je o represiji sa ozbiljnim obrisima fašizma, što se kao metod borbe u Srbiji potpuno ustalilo. Nevjerovatno je samo da to ne primjećuje više od tri miliona građana, dok mediji pod kontrolom vlasti to podstiču. Međutim, propast srpskog društva poprima kataklizmičke razmjere kada sa druge strane Studenti rektora brane povicima ,,Šiptari, idite na Kosovo”. Još je nevjerovatnije da tzv. otpor Vučiću, kroz takođe fašističko i šovinističko skandiranje, podržava bar milion i po opoziciono orijentisanih građana Srbije. Niti jedan opozicioni medij ne vidi fašističke poruke sa 'naše' strane. Štaviše, nekada najsenzitivnija kritička pera iz opozicionih medija ne reaguju na pojavu fašizma; podlegla su propagandi sopstvenih redakcija, pa priželjkuju jednu studentsku listu naspram Vučića. Mogu svi - od Karadžićevog apologete Mila Lompara, do progresivne i građanski orijentisane Mile Pajić, koja je prognana iz Srbije. Ti politički diletanti nam nude da se udružimo sa fašistima kako bismo sa vlasti skinuli - fašiste! Šta se time dobija?
Studenti i "Šiptari"
Zašto rektor nije reagovao? Zašto su slobodni mediji ovo prećutali?
VULETIĆ: Rektor nije reagovao jer nema osećaj za politiku, a mislim da nema ni lično izgrađen politički stav koji bi morao da obuhvati period od barem četrdeset godina unazad. Da ga ima, bilo bi mu lakše da zaključi zašto ga je policija jedanaest sati držala zarobljenog u kancelariji. Jer, pamti li rektor Đokić slične upade srpske policije na prištinski univerzitet prije trideset i kusur godina? Zna li zašto je SR Jugoslavija bombardovana 1999., zbog čega je Albin Kurti bio u Miloševićevom zatvoru? Sjeća li se propalih pregovora u Rambujeu, predaje energetskog sektora Vladimiru Putinu? Da ne nabrajam dalje: Haški tribunal, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru. Nije tada reagovao - bojim se da za to nije ni čuo, a morao je. Ćutanjem se ne pravi alternativa fašistima - i njihovim i opozicionim.
Tzv. slobodni mediji prećutali su skandiranje jer su došli do političke mudrosti da je zajednička lista rješenje u borbi protiv Vučića, zato trpe 'naše' fašiste. Postali su ekskluzivni tumači opozicije i tu polarizaciju debelo unovčili prodajom SBB-a arapskom partneru. Ima li taj partner veze sa Vučićem i projektom Beograd na vodi? Da li je moguće da jedan kablovski operater u Srbiji vrijedi 1,5 milijardu eura? Jeste, moguće je samo ako se napravi vještačka politička polarizacija, gotovo bez političkih razlika, a i ne zna se čijim parama je akvizicija plaćena.
Da ste u poziciji da ih savjetujete, šta biste rekli neformalnoj grupi pet pro-EU stranaka: da li da se odupru pritisku dijela javnosti i tzv. slobodnih medija koji već godinu i po pokušavaju da ih ukinu i ipak izadju na izbore ili da im se pokore, da se povuku i da podrže studentaku listu?
VULETIĆ: Rekao bih im da je odavno trebalo formirati pro-EU listu, da je važno svoju politiku definisati na idejama suprotnim politici režima prema Rusiji i regionu, a koju danas vode Vojislav Šešelj i Aleksandar Vučić. Rekao bih im i da odlučno odbace ucjene svih strana, koje od njih zahtijevaju da podrže miks lista o kojoj smo govorili. Iskrena pro-EU lista u Srbiji ima potencijala za 10-15 procenata glasova. Još ima zdravorazumskih birača, ali je potrebno da i ti lideri povjeruju u politiku koju zastupaju. Nepohodno je i da pozovu sve vanparlamentarne organizacije, kao i pojedince da im se pridruže u tom poslu. Lično bih, kao i GDF, veoma rado učestvovao u takvoj kampanji.
Sa osvojenih tridesetak mandata, pro-EU lista presudno bi uticala na buduću vladu, time i na budućnost društva.
Koliku podršku bi dobila politička opcija koju Vi zastupate, šta mislite?
VULETIĆ: Prije 15-20 godina, ta politička opcija dobijala je izmedu pet i sedam procenata. Doduše, bilo je dramatično dugačije vrijeme, mediji i poslovni ljudi imali su mnogo bolji osjećaj za političke tokove, finasijski ozbiljno podržavali liberalni koncept, kroz širi interes vidjeli i lični. Danas je drugačije - nema poslovnih ljudi koji bi ozbiljno pomogli, nema medija koji zaista podržavaju politički pluralizam i u skladu sa tim bi bio i rezultat: ispod cenzusa! Međutim, potencijal u biračkom tijelu je i dalje do desetak procenata, ali samo kao dio šire političke koalicije, koja bi, između Vučića i Studenata, mogla da se nametne kao neminovnost.
