"Glavni pritisak treba biti na Zagreb, a ne na Beograd koji je svakako na strani Rusije. Međutim da Dodik nema podršku Zagreba, tj. Čovića, bio bi obični galamdžija bez efekta".
Razgovarao: Sead Numanović
Nakon osam mjeseci blokada, skandala, brutalnog gaženja Poslovnika, ali i volje većine delegata, Nikola Špirić (SNSD) predsjedavanje Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine prepušta Kemalu Ademoviću (NiP).
Iako ta formalna rotacija neće donijeti i svojevrsni "kopernikanski obrat" u radu gornjeg doma Državnog parlamenta, makar će Špirić, kao i njegov najvjerniji sljedbenik Dragan Čović (HDZ BiH), izgubiti, barem na osam mjeseci, bitnu polugu.
Džemal Smajić, bošnjački delegat Doma naroda, ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu, za Politicki.ba govori o proteklih osam mjeseci, ali i očekivanja od Doma naroda u narednom periodu.
Nikola Šprić od sutra, 16. oktobra, nije predsjedavajući Doma naroda BiH. Kakvim bi ste ocijenili njegov "učinak"?
- Učinak protiv Bosne i Hercegovine, ili preciznije protiv onih koji su je trebali braniti a to su Špirićevi partneri iz Trojke, je dobar u korist Špirića i SNSD-a. Špirić je zajedno sa Čovićem pomagao zaustavljanje EU integracija. Izgubili smo prvu tranšu pomoći iz EU, investicije ne dolaze u BiH, a stanovništvo odlazi. To je rezultat politike koju predstavlja aktuelna vlast.
Da li je bilo u radu Špirića elemenata krivične odgovornosti? Ako jeste, šta je poduzeto?
- Kao što je poznato javnosti, kolega iz Doma naroda Zlatko Miletić je podnio krivičnu prijavu protiv Nikole Špirića jer je kršio poslovnik Doma naroda. Takvo Špirićevo ponašanje je nedopustivo i u tome kolega Miletić ima moju punu podršku. Ostaje nejasno zašto Tužilaštvo još uvijek nije poduzelo ništa po ovom pitanju. Ta pasivnost može biti znak podrške i drugima da rade isto, što bi rezultiralo daljnjom blokadom rada državnih institucija.
Šta su - po Vama - prioritetni zadaci koje Dom treba, pa i mora, izvršiti?
- Prvi prioritet je usvajanje Zakona o budžetu za 2025. godinu koji je trebao biti usvojen još u 2024. godini, a mi smo pri kraju 2025. godine. Treba naglasiti da Vijeće ministara do 15. novembra mora uputiti u proceduru i usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, tako da nas na tom planu čeka obaveza i dužnost da to završimo.
Pored toga važno je usvojiti sve zakone koji se tiču 14 reformi koje je pred nas još 2019. godine postavila Evropska komisija, kako bi napredovali na putu evropskih integracija. Također, moramo se prisjetiti da je državna koalicija svjesno uputila u parlamentarnu proceduru dva neusklađena zakona sa evropskim pravnim stečevinama. Jedan je Zakon o sudovima i drugi o VSTV-u i oba su, na način kako su bili predloženi, slabila institucije BiH, iako su instrukcije iz Brisela bile sasvim suprotne.
Kako preokrenuti rastući negativni trend?
- Već sam mnogo puta u javnosti govorio o potrebi ubrzanog puta prema Evropskoj uniji jer ovakva politika usporava razvoj naše ekonomije, a krajnje posljedice trpe svi građani BiH. Žao mi je što moram reći da se bojim da ćemo morati pričekati novu vlast nakon izbora 2026. godine kako bi ubrzali ove procese. Građani moraju reći jasno da su protiv ovakvih politika koje gledamo i zbog kojih se nalazimo na čekanju ispred vrata Brisela. Zato je važno da omogućimo dijaspori da glasa elektronski na narednim izborima kako bi nam pomogli da izmjenimo trenutno propadanje našeg društva i ekonomije.
Dom naroda trebao bi potvrditi ili odbiti smjene kadrova SNSD-a iz državnih institucija. Hoćete li to uspjeti?
- Ključ ove vlasti je otvorena sprega između SNSD-a i HDZ-a, i slaba Trojka. To treba konstantno ponavljati iako nekada ispada i dosadno. Građani osjećaju slabost onih koji bi trebali braniti Bosnu i Hercegovinu i iz toga proizilazi dijelom i snaga ove štetne koalicije po Bosnu i Hercegovinu. Dodikova partija koja otvoreno radi za ruske interese na Balkanu ne bi bila opasnost za državu bez HDZ-a, koji je glavna prevaga u rukama Moskve. To trebaju da znaju svi koji dolaze iz Brisela u posjetu BiH. Glavni pritisak treba biti na Zagreb, a ne na Beograd koji je svakako na strani Rusije.
Da Dodik nema podršku Zagreba, tj. Čovića, bio bi obični galamdžija bez efekta.
Koliko u mogućim odlukama "vrijedi" glas Ilije Cvitanovića i da li će ga on dati?
- Važio bi puno kada bi gospodin Cvitanović razmišljao na način koji sam iznio u predhodnim odgovorima. On bi bio značajna prevaga u korist evropske BiH i koju bi prepoznali građani hrvatske nacionalnosti. Da sam na njegovom mjestu ja bih vodio takvu politiku koja je otvoreno za Bosnu i Hercegovinu i protiv Čovićeve politike koja podržava zaustavljanje BiH na njenom euroatlantskom putu. Ovo je moja iskrena poruka Cvitanoviću koji jeste drugačiji glas od Čovića, ali bi se morao otvoreno distancirati kako bi sve postalo jasno na prvi pogled.
Ranije je podržavao više inicijativa koje su dolazile iz Predstavničkog doma. Jeste li i Vi lično, ali i Klub Bošnjaka, razgovarali i s njim?
- Mi razgovaramo vrlo često i on je jako razuman čovjek. On ima svoje procjene koje ja uvažavam, ali se ne slažem sa skoro rezolutnom podrškom Čoviću po svim pitanjiima. Ako bih ja razmišljao iz perspektive hrvatskih građana u BiH moj cilj bi bio ubrzani ulazak u Evropsku uniju i NATO. To je jedina ispravna politika za našu zemlju. Na taj način bi svi mi iz BiH bili u istom političkom sistemu sa našom dijasporom koja živi u Evropskoj uniji gdje se nalazi i Hrvatska. Ovako se zaključak sam nameće, a to je da Čović i svi koji ga slijede prolongira to spajanje, dok mnogi odlaze ka toj Evropi. Apsurd koji je neobjašnjiv, osim da provode Dodikovu politiku, tj. politiku Beograda u BiH.
