Naše opredjeljenje i sudbina su u EU, a brzina našeg putovanja ka ovoj uniji direktno će uticati na demokratiju i životni standard naših građana
Piše; Dr. Denis Bećirović
Bosanci i Hercegovci već decenijama čekaju na dobre vijesti
iz Brisela. Moji sunarodnjaci, kojima teške sudbine nisu strane, uvijek su
znali da put prema članstvu u Evropsku uniju nije bez značajnih prepreka.
Put Bosne i Hercegovine je bio eho sopstvenih domaćih
političkih problema dosad, te su godine nedostatka napretka u pogledu
pristupanja u EU prouzrokovale gubitak nade mnogih, uprkos ličnom osjećaju
pripadanja velikoj evropskoj porodici.
Sve se to promijenilo i moja je zemlja trenutno pred
otvaranjem pristupnih pregovora s Briselom – posljednji korak koji u konačnici
vodi ka punopravnom članstvu.
Nijedna strana ne smije dopustiti da izmakne ova prilika da
budemo napokon ujedinjeni pod istom zastavom, posebno dok traje najkrvaviji
konflikt na evropskoj teritoriji od Drugog svjetskog rata. Skoro trideset
godina nakon jezivog rata na svom tlu, građani Bosne i Hercegovine vrlo dobro
znaju koji su sve ulozi u pitanju.
Nekoliko je zemalja
članica EU snažno zagovaralo da se već u decembru 2023. donese odluka o
otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, usklađujući njen put s Ukrajinom i
Moldavijom.
Evropsko vijeće je na
kraju ipak slijedilo uslovnu preporuku Evropske komisije.
Na ovaj način Bosni i
Hercegovini je poslana poruka da odluka o otvaranju pregovora predstoji čim se
postigne odgovarajući napredak u narednim mjesecima.
Ipak, uprkos brojnim unutrašnjim
opstrukcijama, u BiH je ostvaren značajan iskorak u procesu evropskih
integracija.
Usvojen je set važnih
zakona u Vijeću ministra BiH i Parlamentu BiH. Predsjedništvo BiH je usvojilo
niz važnih odluka i ratificiralo brojne sporazume koji jačaju regionalnu
saradnju i evropski put Bosne i Hercegovine.
Otvaranje pregovora za
članstvo bi bila važna politička poruka o spremnosti EU da s Bosnom i
Hercegovinom pokrene proces koji bi proizveo suštinske i vidljive reforme.
To je proces koji bi
sasvim sigurno imao pozitivne učinke na bosanskohercegovačko društvo u cjelini i
koji bi značio priznanje i valorizaciju ostvarenog napretka na evropskom putu.
S druge strane, daljnje odlaganje i dugo čekanje dovodi do gubitka entuzijazma, ali i povjerenja građana u
vjerodostojnost procesa evropskih integracija.
Prema istraživanju iz maja i juna 2023. godine, 73.3% građana podržava ulazak Bosne i Hercegovine u
EU. To predstavlja snažan temeljni konsenzus za provedbu reformi na evropskom
putu, nešto što Brisel ne bi trebao oklijevati da iskoristi.
Očekujem da će Evropsko vijeće u martu pružiti priliku Bosni i
Hercegovini da demonstrira svoju posvećenost evropskim vrijednostima - priliku
da ojačamo našu međusobnu povezanost i saradnju.
Prvobitni krivci za trenutnu blokadu na evropskom putu Bosne
i Hercegovine su domaći „anti-Evropljani“.
Oni pokazuju nezainteresovanost za EU članstvo, jer znaju da
ulazak u EU predstavlja usklađivanje sa EU zakonima i standardima.
Evropsko pravno okruženje bi značilo gubitak postojećih privilegija
za mnoge od njih, a za neke bi značilo i gubitak slobode, jer su povezani s
kriminalnim radnjama i korupcijom.
Jednako je bitno da EU izbjegne dodatne pogrešne računice vezane
za Bosnu i Hercegovinu.
Neke od najvećih grešaka koje je EU napravila uključuju
njenu nespremnost da dosljedno provodi evropske principe i standarde u BiH;
blaga politika prema destruktivnim političarima koji otvoreno prijete
Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH i nevoljkost da se sankcionišu
ekstremni političari, koji prijete miru u BiH i širem regionu Zapadnog Balkana.
Da je Brisel zauzeo odlučniji stav tokom posljednjih deset
godina, Bosna i Hercegovina bi bila pošteđena mnogih kriza, a ovaj dio Evrope
bi bio mnogo stabilniji.
Međutim, postoje naznake da dolazi do promjene. Nakon mojih
posjeta 2023. sjedištu NATO-a i EU u Briselu, uz naknadne posjete Parizu,
Berlinu, Washingtonu i Londonu, uvjerio sam se da podrška Zapada Bosni i
Hercegovini jača.
Tokom
posjete Saveznoj Republici Njemačkoj razgovarao sam s kancelarom Olafom
Scholzom i dobio jasne i nedvosmislene poruke da Njemačka podržava Bosnu i
Hercegovinu.
Ohrabrujuće
poruke dobio sam i od predsjednika Republike Francuske Emmanuela Macrona tokom
posjete Francuskoj. Tokom našeg razgovora u Jelisejskoj palati predsjednik
Macron je pružio čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i
teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Bosni
i Hercegovini je potrebno više takve vrste podrške. EU bi u narednom periodu
trebala snažnije i konkretnije jačati proevropske i demokratske snage zemlje.
Izuzetno je važno da
se ne zaboravi činjenica da proruske i separatističke snage unutar entiteta
Republika Srpska (RS) namjerno blokiraju i evropski i euroatlantski put Bosne i
Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini već šesti mjesec traje otvoreni napad
na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. – čiji djelovi de
facto čine Ustav Bosne i Hercegovine - i ustavni poredak zemlje.
Stanje je ekstremno ozbiljno. To nije samo moja lična
ocjena, već i stav iznesen od strane skoro svih ključnih lidera na Zapadu.
Shodno tome, Zapad bi trebao zaustaviti sva antidejtonska i
protuustavna djelovanja, od kojih je prvo na redu nadolazeće obilježavanje 9.
januara „dana Rs“, praznika za kojeg je
Ustavni sud BiH donio odluku da je diskriminatoran i protuustavan.
Uprkos
konačnim i obavezujućim sudskim odlukama, entitetski
lideri uporni su u nezakonitom obilježavanju tog događaja, održavajući
kontinuiran, opasan i sistematski napad na Dejtonski mirovni sporazum i na budućnost
Bosne i Hercegovine.
Ako se pokušaji rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma ne
zaustave, izostanak djelovanja mogao bi se protumačiti kao ohrabrenje da se
pređe u sljedeću fazu povećanja tenzija, što bi moglo dovesti do
destabilizacije cijele regije.
Znajući šta sada zna, nakon skoro dvije godine ruskog
agresorskog rata protiv Ukrajine, Zapad može i treba spriječiti da eskalacija tog
rata izazove sukobe na Zapadnom Balkanu i dalje širom Evrope.
Još od sticanja nezavisnosti 1992. godine, budućnost Bosne i
Hercegovine čvrsto je vezana za budućnost Evrope.
Ukoliko EU pokaže spremnost da pozitivno iskoristi
geopolitičke, geoekonomske i geokulturne prednosti Bosne i Hercegovine, od toga
će imati koristi i EU i naša zemlja.
S obzirom na geopolitičku dinamiku koja se razvija, postoji
hitna potreba da EU strateški razmotri ubrzani i prilagodljiviji pristup
politici proširenja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu i ostale zemlje
regiona.
Pored toga, ubrzanje puta Bosne i Hercegovine ka punopravnom
članstvu u EU predstavljalo bi, ne samo jačanje ekonomske i političke veze, već
i uspostavljanje novog oblika solidarnosti i zajedničkih vrijednosti od
suštinskog značaja za evropski identitet u cjelini.
Naše opredjeljenje i sudbina su u EU, a brzina našeg
putovanja ka ovoj uniji direktno će uticati na demokratiju i životni standard
naših građana.
Bosna i Hercegovina je u srcu Evrope, a mjesto koje joj
pripada je unutar EU.
(Tekst je izvorno objavljen na EuroNews-u.)
