Novi rat u Briselu: Kako doći do ruskih 140 milijardi eura

politicki.ba

Evropska komisija i Vlada Belgije "u klinču" oko načina kako odmrznuti zaleđenu rusku imovinu i usmjeriti je Ukrajini.

Najviši zvaničnici Evropske komisije i belgijske vlade sastat će se u petak u pokušaju da okončaju politički zastoj oko prijedloga da se zamrznuta ruska državna sredstva iskoriste za finansiranje zajma od 140 milijardi eura namijenjenog Ukrajini, potvrdila su za Politico dva visoka zvaničnika Evropske unije.

Belgija je do sada bila suzdržana prema ovom planu, koji je Komisija predstavila kao način da se sankcionisana ruska sredstva stave u službu Ukrajine bez njihovog trajnog oduzimanja. Međutim, ključni problem za Brisel je činjenica da se ta sredstva nalaze u kompaniji Euroclear, sa sjedištem upravo u Belgiji.

Strah od posljedica

Premijer Bart De Wever strahuje da bi njegova vlada mogla snositi finansijske posljedice ukoliko Moskva pokrene pravne tužbe. Tokom sastanka lidera EU u oktobru, De Wever je tražio čvršće garancije od evropskih partnera kako bi Belgija bila zaštićena od eventualnih pravnih i finansijskih posljedica ovog poteza.

Sastanak u petak uslijedit će nakon neuspjelih pregovora zamjenika ministara finansija, koji u utorak nisu uspjeli postići napredak. Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis upozorio je tada u Sofiji da „vrijeme istječe“ i da bi dalja odgađanja mogla ugroziti plan.

Ukrajina se suočava s ozbiljnim budžetskim manjkom sljedeće godine ukoliko sredstva ne budu dostupna do proljeća. Bez dogovora o korištenju ruskih sredstava, Komisija upozorava da bi države članice morale same pokriti manjak u finansiranju Kijeva, što je teško ostvarivo nakon godina ekonomskih udara i iscrpljenih državnih budžeta.

„Kako ćemo sada iz evropskih budžeta izvući 140 milijardi eura?“ zapitao se jedan zamjenik ministra finansija, izražavajući frustraciju zbog belgijskog oklijevanja. „To je jednostavno nemoguće.“

Evropska komisija planira Belgiji predstaviti memorandum s nizom alternativnih prijedloga za finansiranje Ukrajine putem zaduživanja na nivou EU, u nadi da će De Wever pristati na kompromis nakon što vidi da drugih opcija praktično nema.

Belgijski uslovi

Premijer De Wever iznio je tri ključna zahtjeva koje Belgija postavlja kao uslov za podršku planu.

Prvo, želi da se ukloni mogućnost veta zemalja poput Mađarske ili Slovačke na produženje sankcija Rusiji. Svakih šest mjeseci EU mora jednoglasno obnoviti režim sankcija, što znači da bi svaka proruska država mogla blokirati odluku i omogućiti da Euroclear vrati zamrznuta sredstva Moskvi. Komisija radi na pravnom mehanizmu koji bi spriječio takav scenarij.

Drugo, Belgija traži da se finansijski rizik podijeli među svim članicama EU. Prema prijedlogu Komisije, Ukrajina bi vraćala zajam tek nakon što Rusija okonča rat i plati reparacije. Međutim, Belgija želi jasne garancije da će, u slučaju da Moskva zatraži povrat imovine ili dobije sudski spor, trošak nadoknade biti raspodijeljen među svim članicama – i da će se sredstva isplaćivati odmah.

Pariz i Rim

Komisija razmatra mogućnost da državama koje bi teško osigurale isplatu ponudi zajam, ali bi to povećalo njihov javni dug, što Pariz i Rim smatraju neprihvatljivim.

Treći belgijski prijedlog odnosi se na upotrebu postojećeg sedmogodišnjeg budžeta EU za garancije na ovaj zajam. Komisija bi teoretski mogla iskoristiti dio tzv. „budžetske rezerve“ (headroom), ali nije jasno ima li dovoljno prostora u aktuelnom budžetu, dok bi nova finansijska struktura mogla biti uvedena tek nakon 2028. godine.

Iako Evropska komisija insistira da je plan pravno održiv i politički nužan, belgijsko protivljenje moglo bi ozbiljno usporiti donošenje odluke – u trenutku kada Ukrajina hitno treba finansijsku podršku da održi stabilnost budžeta i osnovne državne funkcije.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.