Poraz Viktora Orbána i kontroverze oko američke politike ubrzali udaljavanje evropskih populista od Bijele kuće.
Evropski desničarski i populistički lideri sve otvorenije se distanciraju od predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa, kojeg sve češće doživljavaju kao politički teret, a ne kao saveznika.
„Moramo držati distancu“, poručila je Marine Le Pen zastupnicima svog Nacionalnog okupljanja na internom sastanku, prema navodima visokog stranačkog zvaničnika.
Ovakav zaokret započeo je i prije nedavnog poraza mađarskog premijera Viktora Orbána na parlamentarnim izborima, ali je taj događaj dodatno ubrzao proces. Orbánova kampanja bila je snažno podržana iz Vašingtona, uključujući i javne istupe američkog potpredsjednika JD Vancea.
Njegov poraz, zajedno s posljedicama rata u Iranu i sukobom Trumpa s papom Lavom, dodatno su oslabili percepciju američkog predsjednika među evropskim saveznicima.
Torben Braga, zastupnik njemačke desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), ocijenio je da bliskost s Trumpom u izbornom kontekstu „nije naročito obećavajuća strategija“.
Sličan stav zauzima i italijanska premijerka Giorgia Meloni, kojoj su Trumpovi napadi na papu predstavljali prekretnicu. Podrška papi, osim ideološke, imala je i političku dimenziju, s obzirom na snažnu katoličku bazu birača u Italiji i šire u Evropi.
Prema ocjenama iz francuskog Nacionalnog okupljanja, Orbánov poraz nije samo posljedica zamora birača, već i percepcije prevelike bliskosti s američkom administracijom, što, kako tvrde, nije bilo dobro prihvaćeno među biračima.
Uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj 2027. godine, očekuje se da će stranka Marine Le Pen dodatno izbjegavati bilo kakvu percepciju bliskosti s Trumpom.
Sličnu strategiju usvaja i njemački AfD pred ključne regionalne izbore u septembru. Zastupnik te stranke Matthias Moosdorf ocijenio je da je „upadljivo demonstriranje prijateljstva“ između Budimpešte i Trumpove administracije djelovalo kao politički teret za Orbána.
Promjena strategije: Od globalnog MAGA pokreta do opreznog distanciranja
Nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću, činilo se da bi njegova politika mogla dodatno ojačati srodne populističke pokrete u Evropi. Američka administracija čak je institucionalizirala napore za izgradnju međunarodne mreže ideoloških saveznika.
U Njemačkoj, AfD je u početku vidio podršku iz Vašingtona kao priliku za jačanje političke legitimnosti i pritisak na konzervativni blok kancelara Friedricha Merza da ukine tzv. „zaštitni zid“ prema krajnjoj desnici.
Ipak, dok liderka AfD-a Alice Weidel i dalje zagovara održavanje dobrih odnosa s Trumpovom administracijom, drugi akteri na evropskoj desnici pokazuju znatno veći oprez.
Francusko Nacionalno okupljanje posebno je suzdržano, dijelom zbog nepopularnosti Trumpa među francuskim biračima. Kako navode izvori bliski stranci, iskustva nakon napada na američki Kapitol 2021. godine dodatno su učvrstila uvjerenje da prebliski odnosi s Trumpom mogu biti politički rizični.
„Bliske veze s Vašingtonom mogu biti pogrešno protumačene i predstavljati teret“, poručio je jedan od bliskih saradnika Marine Le Pen.
Naslijeđe Orbána ostaje, ali bez američkog oslonca
Iako se evropski desničari distanciraju od Trumpa, politički model koji je razvio Viktor Orbán i dalje ima snažan uticaj. Njegov pristup, koji uključuje konfrontaciju s institucijama Evropske unije, kao i kritike pravosuđa i medija, ostaje inspiracija brojnim nacionalističkim pokretima širom Evrope.
Međutim, analitičari ističu da Orbánov poraz ne znači kraj takve politike. Mnogi smatraju da je pobjeda njegovog protivnika Pétera Magyara prije svega rezultat fokusa na korupciju i ekonomska pitanja, a ne isključivo vanjskopolitičkih tema.
Uprkos tome, evropska desnica sada sve pažljivije balansira između ideološke bliskosti s Trumpom i političke realnosti na domaćem terenu, svjesna da prevelika povezanost s američkom administracijom može imati negativne posljedice na izborni rezultat.
