Novi prijedlog zakona također se vidi kao mogući odgovor na planove o pokretanju Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine, koji bi sudio ruskom vojnom i političkom vrhu za pokretanje invazije na Ukrajinu.
Moskva bi mogla rasporediti trupe u inostranstvu kako bi zaštitila ruske državljane od stranih sudova, prema novom zakonu koji je odobrila Državna duma te zemlje.
Zakonodavni prijedlog, koji je usvojen u prvom čitanju, daje predsjedniku Vladimiru Putinu ovlasti da pošalje rusku vojsku u inostranstvo u slučajevima kada su ruski državljani pritvoreni ili procesuirani pred stranim sudovima, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax.
Obrazloženje priloženo uz prijedlog zakona navodi da je mjera namijenjena "zaštiti prava ruskih državljana" pred međunarodnim ili stranim sudovima, uključujući pravosudna tijela koja Moskva ne priznaje.
Ovaj potez se može posmatrati kao mogući način vršenja pritiska na evropske zemlje usred zapadnih sankcija protiv Rusije i njenih oligarha, što izaziva strahove od moguće ruske invazije na istočni bok NATO-a u narednim godinama.
Rusija je optužena za pokušaje destabilizacije evropskih zemalja nakon svoje sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, a broj navodnih sabotažnih operacija koje povezuje Moskva naglo je porastao širom kontinenta u posljednjim godinama.
Incidenti su uključivali hibridne napade na infrastrukturu, upade dronova i sumnjive podmetnute požare, pri čemu je više osoba povezanih s Rusijom uhapšeno i izvedeno pred sud u zemljama poput Poljske, Litvanije i Njemačke.
Prema novom zakonodavstvu, takvi slučajevi bi se teoretski mogli koristiti kao osnova za intervenciju Kremlja.
Zakon bi također mogao biti korišten za izazivanje provokacija u zemljama s velikom ruskom dijasporom, poput Estonije, gdje rusofono stanovništvo čini oko 20 posto populacije.
Ovo nije prvi put da Kremlj koristi zaštitu ruskih državljana kao mogući izgovor za vojnu operaciju.
Moskva je koristila sličan argument kako bi opravdala aneksiju Krima 2014. godine i, osam godina kasnije, svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, obje su bile podržane posebnim zakonodavstvom u okviru ruskog pravnog sistema.
Novi prijedlog zakona također se vidi kao mogući odgovor na planove o pokretanju Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine, koji bi sudio ruskom vojnom i političkom vrhu za pokretanje invazije na Ukrajinu.
Predloženi sud, koji bi se uspostavio pod okriljem Vijeća Evrope, bio bi modeliran po uzoru na Nirnberške procese, koji su sudili liderima nacističke Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.
U utorak je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha objavio da su se Poljska i Island pridružili još 15 evropskih zemalja koje su se obavezale na ovaj tribunal, čime je ispunjen minimalni prag da se prijedlog stavi na glasanje.
