Dalja eskalacija rata u Iranu mogla bi gurnuti svjetsku ekonomiju u globalnu recesiju, izazvati snažan inflatorni udar i dovesti do ozbiljnog potresa na finansijskim tržištima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
U svom najnovijem izvještaju, ova institucija sa sjedištem u Vašingtonu navodi da se ekonomska šteta od sukoba na Bliskom istoku iz dana u dan povećava, zbog čega su već revidirane prognoze globalnog rasta za 2026. godinu naniže.
MMF upozorava da bi, u najgorem mogućem scenariju – produženom i intenziviranom sukobu uz trajno visoke cijene energije – svijet mogao biti na ivici globalne recesije, što bi bio tek peti takav slučaj od 1980. godine.
Energetski šok i pritisak na tržišta
Nafta je ponovo prešla nivo od 100 dolara po barelu u ponedjeljak, u atmosferi pojačane nestabilnosti na globalnim tržištima, nakon što su pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana završeni bez dogovora, te nakon informacija o američkoj blokadi strateškog Hormuškog moreuza.
Iako je cijena Brent nafte u utorak blago pala na oko 98,5 dolara, MMF upozorava da je tržište i dalje izuzetno osjetljivo, a svaki novi geopolitički incident može izazvati novi skok cijena energije.
Fond ističe da će posljedice najviše osjetiti neto uvoznici energije i zemlje u razvoju, dok će inflatorni pritisci i usporavanje rasta biti globalni fenomen.
Velike korekcije prognoza – najteži udar na Veliku Britaniju
U ažuriranoj polugodišnjoj procjeni, MMF je smanjio prognoze rasta za brojne ekonomije, pri čemu je Velika Britanija posebno pogođena.
Za 2026. godinu, britanski rast je revidiran naniže za 0,5 procentnih poena, na svega 0,8%, dok se istovremeno očekuje da inflacija poraste gotovo do 4%, što je među najvišim stopama u grupi G7.
Sjedinjene Američke Države također bilježe korekciju naniže, ali u blažem obimu – prognoza rasta smanjena je za 0,1 procentni poen, na 2,3%.
MMF naglašava da će globalno usporavanje rasta biti praćeno rastom inflacije, što dodatno komplikuje poziciju centralnih banaka koje pokušavaju balansirati između stabilnosti cijena i ekonomskog rasta.
Tri scenarija – od usporavanja do globalne krize
U svom izvještaju MMF iznosi tri moguća scenarija razvoja situacije:
U osnovnom scenariju, pretpostavlja se da će poremećaji izazvani ratom oslabiti do sredine 2026. godine. U tom slučaju, globalni rast bi pao sa 3,4% na 3,1%, uz inflaciju od oko 4,4%.
U “adverznom” scenariju, koji uključuje produženi sukob i cijenu nafte oko 100 dolara, globalni rast bi pao na 2,5%, dok bi inflacija dostigla 5,4%.
Najteži, “severe” scenario, podrazumijeva dugotrajan rat i cijenu nafte iznad 110 dolara do 2027. godine. U tom slučaju globalni rast bi se spustio na oko 2%, što MMF smatra granicom globalne recesije. Inflacija bi, prema tom scenariju, mogla preći 6%.
MMF podsjeća da je svijet u takvoj situaciji bio samo četiri puta od 1980. godine – tokom pandemije Covid-19 i globalne finansijske krize 2008. godine.
Upozorenje centralnim bankama i vladama
Glavni ekonomista MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas upozorio je da su rizici i dalje izraženi uprkos privremenom smirivanju tenzija.
“Šteta je već nastala, a negativni rizici ostaju visoki”, poručio je on.
MMF poziva centralne banke da ostanu oprezne, dok vladama savjetuje da, u slučaju potrebe za ekonomskim intervencijama, koriste isključivo privremene i ciljane mjere, upozoravajući na visoke nivoe javnog duga u mnogim državama.
Istovremeno, Fond kritikuje široke i neselektivne ekonomske mjere poput subvencija i kontrola cijena, navodeći da su često skupe i neefikasne.
Političke reakcije i rastuća zabrinutost
Britanska kancelarka Rachel Reeves poručila je da će Velika Britanija morati odgovoriti na nove ekonomske izazove, iako oni nisu rezultat domaće politike.
“Rat u Iranu nije naš rat, ali će imati trošak za Ujedinjeno Kraljevstvo. To su troškovi na koje moramo odgovoriti”, navela je Reeves, dodajući da će ekonomska politika biti usmjerena na stabilnost inflacije i kamatnih stopa.
Upozorenje MMF-a dolazi u trenutku kada se finansijski lideri okupljaju u Vašingtonu na proljetnim sastancima MMF-a i Svjetske banke, uz sve izraženije zabrinutosti da bi produženi sukob na Bliskom istoku mogao imati globalne posljedice daleko izvan energetskog sektora.
