Zamjenica
predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera
Turković smatra da Bosnu i Hercegovinu moramo graditi kroz čvrstu ekonomiju
unatoč činjenici da u zemlji postoji mnogo administrativnih problema i da
nekada nije lako završiti sve one poslove koji su vezani za birokratski aparat.
Smatra da je BiH mala
zemlja, da to nije nikome atraktivno tržište, te da se regija mora napraviti
atraktivnom za sve ostale zemlje.
Turković je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) govorila o Trgovskoj gori, odnosima sa Hrvatskom i Turskom i opstrukcijama koje postoje u Bosni i Hercegovini.
U
vezi s najavom Hrvatske da će graditi odlagalište za nuklearni i radioaktivni
otpad na lokalitetu Trgovska gora u blizini granice sa BiH, Turković navodi da
ukoliko Hrvatska ostane pri stavu za Trgovsku goru, to bi moglo dovesti do
narušavanja dobrosusjedskih odnosa.
"Dugo
smo imali otvoreno to pitanje. Ono je godinama otvoreno, a posljednjih desetak
godina, na njemu se radilo, nekad više, nekad manje, postojale su razne grupe,
međutim, čini mi se da bi odgovor, ukoliko obje strane žele, a mi želimo, mogao
da bude pronađen vrlo jednostavno", naglasila je Turković.
Pojasnila
je da u Krškom postoji mjesto koje Slovenija nudi kao rješenje za odlaganje
nuklearnog otpada.
"Republika
Hrvatska iz određenih razloga, njima poznatim, nije spremna da prihvati taj
lokalitet i ona razmišlja o izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori. Naravno,
to BiH, s obzirom na to da na tom području živi između 250.000 do 300.000
stanovnika, ne odgovara ni u kom slučaju. Ne odgovara ni zbog toga što smo mi
seizmički područje koje je sklono potresima", navela je Turković.
Kako
je kazala, s Hrvatskom pokušavaju diplomatskim putem riješiti ovo pitanje.
"Dakle,
što se tiče Trgovske gore, napravljeno je mnogo toga", izjavila je
Turković.
Mišljenja
je da, ukoliko Hrvatska ostane pri trenutnom stavu, to bi moglo dovesti do
narušavanja dobrosusjedskih odnosa između dvije zemlje.
"To
je vrlo ozbiljno pitanje. Doći će do pokretanja sudskog spora, do angažiranja
različitih pravnih službi, do međunarodnih sudova itd. I kada jednom počne tako
nešto, onda to ne može završiti lijepim, koliko god čovjek želio da iskoristi
svoja prava i da to razumije i onaj drugi. Ali, ostavlja to traga. Mislim da bi
zaista bilo uputno da to riješimo, tim prije što postoji alternativni
lokalitet, što postoji ponuda i mislim da ne bi trebalo da se ulazi u ono što
ja smatram da je ravno avanturi", naglasila je Turković.
Ekonomska razmjena BiH i Turske bi morala biti mnogo bolja
Ministrica
Turković je u posljednje vrijeme imala nekoliko susreta i sastanaka sa
ministrom vanjskih poslova Republike Turske Mevlutom Cavusogluom.
Razgovarali
su o odnosima između dvije prijateljske zemlje, te unapređenju saradnje u
različitim oblastima.
Turković
je podsjetila da "mi u BiH, tradicionalno osjećamo da u Turskoj imamo
prijatelja, da imamo podršku Turske i liderstva te zemlje i naravno veliko
prijateljstvo turskog naroda".
"Svjesni
smo toga. Međutim, BiH je mimo te činjenice da imamo velikog prijatelja,
potrebno i da se učestvuje mnogo više u našem ekonomskom razvoju, u podizanju
naše proizvodnje jer ljudi u BiH trebaju da osjete da je Turska itekako
zainteresirana ne samo kroz prijateljstvo, koje definitivno izražava i koje
osjećamo, nego da se vide turske investicije. Ne samo one koje dolaze kao
donacija, kao podrška i poklon, a njih je jako mnogo, počevši od obnove Starog
mosta u Mostaru pa do brojnih objekata koje je Turska renovirala. Sve je to
dobro poznato, međutim, mislim da bi ta naša ekonomska razmjena morala biti
mnogo bolja, razvijenija i bilo bi za očekivati da ulazimo u onu proizvodnju
koja je dobra i za Tursku i BiH", poručila je Turković.
Smatra
da ako možemo raditi na korist i jedne i druge zemlje, to bi bio ogroman
pokazatelj da ta prisutnost nije bazirana samo na davanju, bez učešća BiH, nego
je to prijateljstvo u kojem se obje zemlje trude da daju svoj puni doprinos.
"Činjenica
je da u BiH postoji mnogo administrativnih problema, da nekada nije lako
završiti sve one poslove koji su vezani za birokratski aparat. Ali, mislim da
treba imati u vidu i činjenicu da jednom dijelu BiH, razvijanje BiH,
učvršćavanje, izgradnja BiH kao jake države i nije u interesu. Nažalost, i mi
imamo opstruktivne elemente koje imaju i druge zemlje", istakla je
Turković.
S
obzirom na političku organizaciju BiH, kako je kazala, ne postoje mehanizmi da
se suzbiju ta snažna djelovanja protiv jačanja BiH.
"Te
tendencije koje su postojale u ratu u nekakvom vidu borbe sa oružjem, danas se
nastavljaju na drugačiji način, nastavljaju se kroz politička djelovanja, kroz
negiranje BiH, kroz pokušaj da se oslabi BiH, da se blokiraju prijateljske
investicije koje treba da idu kroz BiH. U toj igri, koja postoji u BiH,
potrebni su glasovi i onih koji ne vole BiH", poručila je Turković.
