"Nedostatak znanja i interesa za cjelokupnu situaciju u BiH vjerovatno su razlozi zašto je Francuska mnogo manje glasna od Velike Britanije, ili drugih država Evropske unije".
Razgovarao: Faris Marukić
Profesor na Katoličkom institutu u Parizu Loïc Tregoures doktorirao je na Univerzitetu u Lillu. Autor je knjiga: “Nogomet u haosu Jugoslavije” i “Balkan i sport: talenti, podvizi i korupcija”. Pored toga bavi se pitanjima identiteta, kao i generalnim političkih i društvenim stanjem naše regije.
Upravo je završio Pariški mirovni forum na kojem je učešće uzela i delegacija iz Bosne i Hercegovine. Do koje mjere je Francuska uključenja u dešavanja na zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini, posebno u vrijeme rasta secesionističkih tendencija Milorada Dodika?
- Francuska nije na prednjem sjedištu, to je sigurno. Kao predsjedavajuća Vijeća sigurnosti UN, Francuska je dovela do usvajanja kasne rezolucije o EUFOR-u, pronalaženjem kompromisa s Rusijom. Takav stav, te nedostatak znanja i interesa za cjelokupnu situaciju u BiH vjerovatno su razlozi zašto je Francuska mnogo manje glasna od Velike Britanije, ili drugih država Evropske unije.
Koliko je Balkan prisutan u aktuelnoj predizbornoj kampanji u Francuskoj, pogotovo što Éric Zemmour jasno zagovara podršku Miloradu Dodiku kroz narativ o Srbima kao starim francuskim saveznicima?
- Nije mi poznato da je Zemmour dao podršku Dodiku iako bi vjerovatno dao da se pita. Balkan trenutno uopće nije prisutan u kampanji, zagađenoj razmatranjima nacionalnog identiteta, islama itd.
Krajnja desnica poput Zemura ili Le Pen bi radije govorila o Kosovu nego o Bosni da bi Kosovo prikazala kao primjer rata civilizacija i Velika zamjena kršćanske populacije muslimanskom. Krajnja desnica je usvojila srpski nacionalistički narativ da su branioci hrišćanstva koje su imperijalističke SAD žrtvovale.
Istraživali ste veze rasta nacionalizma i razvoja navijačkih grupa na prostoru bivše Jugoslavije, posebno u Srbiji. Mural oko kojeg se vode borbe u Beogradu oslikali su navijači Partizana. Koliko je, po vama danas jaka sprega politike i navijača?
- Nedavno sam za ISPI i Sigurnost objavio prilog o huliganima i režimu. Oni imaju transakcijski odnos koji je nedavno ilustriran Belivukovim svjedočenjem. Organizirani kriminal, huligani i srpski režim su međusobno povezani. Navijači bi davali usluge režimu, premlaćivanjem protivnika na primjer.
Ukrajinski mediji glasni su u optužbama prema Berlinu i Parizu, kriveći ih za manjak podrške u vrijeme rastuće prijetnje od ruske invazije. Do koje mjere su te optužbe opravdane gledano iz ugla ukrajinsko-francuskih odnosa?
- Teško mi je o tome govoriti jer nisam stručnjak za ukrajinsko-francuske odnose. U Istočnoj Evropi bilo je i još uvijek postoji nerazumijevanje prema pokušajima resetiranja predsjednika Macrona koje je pokušao sarađivati s Rusijom , pokušaj koji je osuđen na propast. Prilično je iznenađujuće da nakon toliko godina lideri i dalje ne shvataju kako Putin radi i da se za njega svaki znak pomirenja vidi kao slabost i razlog više da nastavi gurati svoj narativ.
S druge strane, uloga diplomatije je i da pregovore drži otvorenim tako da znate da nema šanse da ćete zaratiti protiv Rusije radi Ukrajinu.
Sankcije EU su i dalje na snazi.
Oni nemaju za cilj natjerati Rusiju da promjeni svoj stav, već da pokažu da se na takva kršenja mora reagirati.
