Nisam upoznata sa službenim dokumentom, nisam ga vidjela, ali vjerujem da kruže opasne nacionalističke ideje i ne bih se iznenadila da neka od njih dolazi iz Slovenije.
Razgovao: Sead Numanović
„Žao mi je da uopće moramo raspravljati o nedovršenim frustracijama iz prošlosti i mislim da su upravo one razlog za mnogobrojne reakcije i „ne-reakcije“.
Zapadni Balkan je svakako kompleksna regija i na žalost još uvijek postoje nacionalističke težnje o etnički čistim državama, crtanju granica i slično.
Bosna i Hercegovina je država koja je u prošlosti platila najveću cijenu upravo zbog ovih ideja.
Zato sam kao neko ko već duže vremena radi za dobro zapadnog Balkana osjetila dužnost da oštro osudim sve koji sabotiraju napredak bilo koje države u regiji“, izjavila je u ekskluzivnom razgovoru za politicki.ba, Tanja Fajon, predsjednica stranke Socijalni demokrati Slovenije i poslanica te partije u Evropskom parlamentu.
Fajon je dugogodišnji prijatelj Bosne i Hercegovine i regiona.
Ne jednom je odlučno istupala protiv retrogradnih ideja i stavova nekih od svojih evropskih kolega. U Sloveniji je odlučni protivnik režima Janeza Janeše.
Nakon što smo objavili priču o „non-paperu“ kojeg je trenutni premijer Slovenije distribuirao po Evropskoj uniji, Fajon je bila jedna od najglasnijih u zahtjevu da se javnosti odgovori: da li papir odista postoji, ko ga je napisao, s kojim ciljem...
Umjesto toga, Janša je pokrenuo cijelu lavinu protiv nje.
Prozivao je, javno vrijeđao, pokušavao unizitiiti na svaki način. Kao najprizemniji (balkanski) drzman, nije birao riječi.
Na se je ostala dostojanstvena i principijelna. I tražila odgovore na pitanja koja je tražila i javnost.
„Diskurs u smjeru rušenja multietničnosti, prava, demokratije, teritorialne integritete i ljudskih prava, na ravni diplomatskih odnosa – bio on napisan, izrečen ili zamišljen, vodi u smjeru potencialnih konflikta.
Vjerujem da je više reakcija na strani nas koji osuđujemo ove opasne poteze, a oni koji stoje iza prije spomenutih frustracija će uraditi sve da okrenu priču u svoju korist u želji za politikom ‚zavadi pa vladaj‘“, kaže Fajon.
Zašto je "non-paper" izazvao takve reakcije u Sloveniji? Bili ste, a i sada ste, izloženi javnom linču. Posebno je prednjačio premijer Janša.
- Javni linč nije ništa novo.
Voljela bih reći da sam već navikla, ali me premijer nekako uvijek iznenadi sa novim napadima i lažima.
Žao mi je da se zbog jedne osobe percepcija o Sloveniji pogoršava, zato još jednom pozivam premijera da pojasni svoj stav o proširenju EU na zapadni Balkana i posebno da objasni svoj stav u vezi Bosne i Hercegovine.
Nisam upoznata sa službenim dokumentom, nisam ga vidjela, ali vjerujem da kruže opasne nacionalističke ideje i ne bih se iznenadila da neka od njih dolazi iz Slovenije.
Ima li i koje su naučene lekcije iz ove afere "non-paper? Koje su? Za Evropsku uniju? Njene institucije, posebno Evropsko vijeće? Sloveniju? Zapadni balkan? bosnu i Hercegovinu?
- Dialozi o novim granicama i potencialnim konfliktima nas vraćaju u prošlost.
Već je poznato da trebamo razmišljati o rješenjima koja će učiniti Bosnu i Hercegovinu funkcionalnijom zemljom – u smislu podrške i pomoći procesu pomirenja, pravednih zakona i institucionalnih reformi, u oblastima pravde, vladavine prava i, naravno, poboljšanja društveno-ekonomskih standarda.
Sa pridruživanjem Evropskoj uniji, granice trebaju postati simbolične.
Za ovakve ciljeve se zalažem i kada su u pitanju druge zemlje regiona.
Zadatak lokalnih i EU lidera je konkretan rad na ulasku u Evropsku uniju.
Razumijem povećano nepovjerenje u zemljama regiona, jer u Evropi više puto mnogo obećavamo, i na kraju ne ispunimo sva obećanja.
Ali ljudi zaslužuju brži i konkretniji proces pristupa EU.
Od suštinske je važnosti započeti pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Dvije zemlje su ispunile uslove i ne smiju postati taoci parcijalnih interesa.
Slovenija može igrati vrlo važnu ulogu u tome tokom svog predsjedavanja.
Ovdje je svakako potrebno uzeti u obzir međudržavne odnose u regiji, historiju i kulturu.
Mislim da su tako EU sa svojim institucijama, kao i ostali akteri međunarodne zajednice, mogli mnogo naučiti već u greškama koje su se pojavljivale u prošlosti. Države moraju pokazati želju za jasnom evropskom perspektivom, a naša dužnost je da im kod toga pomognemo.
Šta očekujete nakon "non-papera" da bi se moglo desiti u Briselu, posebno kada je u pitanju proces proširenja? Ništa?
- Uloga Unije je pomoć na svim nivoima i posebno sada je bitna komunikacija između lokalnih, evropskih i međunarodnih institucija.
Proces proširenja djeluje kroz različite delegacija i u njihovom interesu mora biti građanske, stabilne i sigurne države zapadnog Balkana.
U izvještajima Komisije su zabilježeni rezultati napredka svih država, i jasno je da ima još mnogo posla u cijeloj regiji – zato fokus mora biti na zajedničkoj borbi protiv korupcije, kriminala i povreda ljudskih prava.
