Suljagić: Dok smo živi, pričat ćemo o genocidu

„Problem Srebrenice je trenutna vlast čiji je glavni cilj negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločinaca koji su i osuđeni za svoja nedjela”.

Razgovarao: Amir Husrep

Memorijani centar Srebrenica, u saradnji sa BIRN BiH, a uz pomoć Kraljevine Holandije, pokrenuo je projekat pod nazivom „Život iza polja smrti“.

U sklopu projekta “Život iza polja smrti” Memorijalni centar i BIRN BiH snimaju svjedočanstva osoba koje su preživjele genocid u Srebrenici.

Usmena historija

Ovo je prvi put da se svjedočanstva snimaju po posebno razvijenoj metodologiji usmene historije, koja za cilj ima sačuvati sjećanja preživjelih na život prijeratne Srebrenice, kao i zabilježiti njihova iskustva tokom i nakon pada enlkave i genocida.

Direktor Memorijalnog centra, Emir Suljagić za politicki.ba govorio o samom projektu, njegovoj važnosti i očekivanjima.

Šta je to „život iza polja smrti“?

- To je istraživački projekat kojeg relizuju Memorijalni centar Srebrenica i BIRN BiH uz podršku Kraljevine Holandije, a sastoji se iz dva dijela“ započinje razgovor Suljagić.

Emir pojašnjava da prvi dio čine video priče koje se snimaju o predmetima koje su učesnici donirali Memorijalnom centru, a pripadali su njima ili članovima njihovih porodica. Ti predmeti će biti dio stalne izložbe u Memorijalnom centru.

Drugi dio čine snimci svjedočanstava različitih iskustava genocida u Srebrenici po posebnoj razvijenoj metodologiji usmene historije koju je razvio Memorijalni centar. Ta svjedočenja će biti pohranjena u arhivu Memorijalnog centra.

Kakav je značaj tog projekta?

- Iznimni značaj projekta jeste u tome što će po prvi put, svjedočanstva sakupljena izvan sudskog procesa i fokusirana na opsadu Srebrenice biti dostupna istraživačima iz cijelog svijeta. Također, svi posjetioci Memorijalnog centra će imati priliku da dio tih svjedočenja vide, odnosno čuju u okviru izložbe koja će uključivati i artefakte prikupljene u ovom procesu.

Stalna postavka

Koji je krajni cilj ovog projekta?

- Krajni cilj projekta jeste snimiti stotinu svjedočanstava usmene historije, a zatim snimiti stotinu video priča o doniranim predmetima. Planiramao odabrati dvadeset video priča koje će se koristiti zajedno sa njihovim ličnim predmetima i predstaviti kroz izložbu u Memorijalnom centru.

Nesumnjivo je da je ovo jedan od najznačajnijih projekata koji govori o genocidu u Srebrenici u ovoj formi. Kako to da je trebalo 25 godina da bi se pokrenulo nešto ovakvo?

- Nakon genocida u Srebrenici preživjeli su se borili da alarmiraju kako domaću tako i svjetsku javnost da razumije posljedice genocida. To je podrazumjevalo pitanje nestalih, traganje za masovnim grobnicama, proces identifikacije, procesuiranje ratnih zločinaca pred Haškim tribunalom, pronalazak adekvatnog mjesta za dostojanstven ukop i borbu za uspostavu Memorijalnog centra.

On ističe da je je početni rad Memorijalnog centra isključivo bio vezan za ukop i komemoraciju žrtava genocida.

„Usuđejem se reći da dugo vremena niko, pa čak ni upravljačke strukture nisu bile u stanju da zamisle kao nešto drugo osim kao mezarje. U tom smislu ja sam vrlo sretan jer imam Upravni odbor koji je donio stratečku odluku da MCS krenu u ovu, novu fazu ispunjena svoje misije“ konstatira Suljagić.

Kakve su bile reakcije učesnika projekta kada ste im predstavili svoju ideju?

- Ljudima je bilo iznimno drago da Memorijalni centar radi ovakvu vrstu projekta. Njihova želja je da trajno pohrane svoja sjećanja u arhiv Memorijalnog centra. Njihova svijest od opasnoszi zaboravljanja je jača od boli koju izaziva retraumatizacija genocidnih dešavanja koja su prošli.

Na tim ljudima vidim da osjećaju dužnost da ispričaju svoja iskustva zbog ubijenih članova porodice kako bi buduće generacije pamtile i nešto naučile iz toga.

Da li je Općina Srebrenica uključena u projekat?

- Ovo je zajednički projekat Memorijanog centra i BIRN BiH, podržan od strane Kraljevine Holandije. Općina Srebrenica ni na koji način ne učestvuje u projektu“.

Je li moguće očekivati da ovakav projekat bude popraćen sa većim interesom javnosti pa da svjedočenja budu emitirana na javnim servisima?

- Svjetska praksa u muzejima jeste da se istraživački projekti, poput ovoga, trajno arhiviraju i po potrebi izlažu u muzejima zbog posjetilaca. Samo mali dio se javno emitira kako bi se ljudi privukli da posjećuju muzeje i tu, na licu mjesta, učili o prošlosti“, pojašnjava Suljagić.

Ističe da, cilj projekta nije bilo emitiranje već stvaranje muzejske građe koja ima namjene za buduća istraživanja. Ujedno je to i pokušaj da se, prema njegovim riječima, ljudi pokušaju privući da posjete Memorijalni centar.

Vrijednost i značaj ovakvog projekta za sve patriote, ali i one koji to nisu, je neupitan. Ipak, postavlja se pitanje kako da ova svjedočenja dopru do što većeg broja ljudi?

„Memorijalni centar će nastaviti sa projektom usmene historije sve dok postoje preživjeli svjedoci genocida“.

O nastavku projekta Suljagić kaže da će u ovoj godini započeti projekat snimanja pet stotina novih svjedočenja koje finansira Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije.

Želja im je da pokušaju dio ovog projekta ugraditi i u nastavne planove.

„U okviru istog projekta je i izrada kurikuluma za domaće, ali i strane institucije i nadamo se da ćemo dio ovih svjedočenja biti u stanju da uvrstimo u nastavne planove i programe.

Da li ste i sami svjedok u serijalu?

„Moje svjedočenje će biti zadnje u redu. Prije sam napomenuo da mi nećemo stati dok ne snimimo svako svjedočenje ljudi koji su prošli golgotu genocida u Srebrenici. Nakon toga će doći red i na mene“.

Kako gledate na današnju Srebrenicu u odnosu na onu iz jula 1995?

„Današnja Srebrenica je upravo rezultat počinjenog genocida. Srebrenica je bila utočište za preko četrdeset hiljada ljudi koji su tu našli utičište iz svih okolnih općina“.

Za kraj razgovora Suljagić je želio istaknuti da je naopasnija stvar za Srebrenicu, ta njena današnja realnost.

„Problem Srebrenice je trenutna vlast čiji je glavni cilj negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločinaca koji su i osuđeni za svoja nedjelja“ poručuje za kraj Emir Suljagić.

Prvu epizodu svjedočenja moguće je pogledati na youtube kanalu BIRN BiH.