"Tokom proteklih nekoliko godina, oko 900 državljana Bosne i Hercegovine godišnje su dobijali dozvole za za preseljenje u Švedsku, što ih dodaje na listu od oko 100.000 njihovih sunarodnjaka koji tamo već žive".
Razgovarao: Sead Numanović
Foto: Aida Redžepagić
Johanna Stromquist, agilna ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini odgovrila je na niz pitanja Politicki.ba.
U intervjuu za naš portal ona govori o predsjedavanju njene države Evropskom unijom, bilateralnoj saradnji s BiH, investicijama njene domovine u našu državu, odlasku mladih...
Švedska je od 1. januara preuzela predsjedavanje EU. Kada je zapadni Balkan u pitanju - šta su prioriteti? Ima li neki prioritet švedskog predsjedavanja kada je BiH u pitanju?
- Tokom samita EU i zapadnog Balkana koji je održan u Tirani u decembru prošle godine, poruka EU je bila jasna: u potpunosti smo posvećeni tome da zapadni Balkan postane dio evropske porodice. Švedsko predsjedavanje će raditi na jedinstvu EU i davati svoj doprinos kontinuiranoj integraciji zemalja zapadnog Balkana u EU, uključujući podršku implementaciji neophodnih reformi sa posebnim fokusom na temeljna pitanja u vezi sa vladavinom prava.
Budućnost vaših zemalja i građana je u EU. U tom smislu je kandidatski status Bosne i Hercegovine jasan signal, te se nadam da će novoizabrani političari iskoristiti ovu priliku fokusirajući se na neophodne reforme i da ćemo biti u prilici vidjeti stvarni napredak u narednim godinama. Mi ćemo ih s naše strane podržavati u tim nastojanjima i ovog proljeća i u budućnosti.
Četiri prioriteta našeg predsjedavanja – sigurnost, zelena i energetska tranzicija, konkurentnost, demokratske vrijednosti i vladavina prava – važne su za saradnju zapadnog Balkana i EU. U ovim oblastima želimo još bliže surađivati. Tokom proljeća ambasada će organizirati događaje koje će tematizirati ova pitanja zajedno sa Evropskom delegacijom u Bosni i Hercegovini i našim lokalnim partnerima.
Ruska agresija na Ukrajinu iz korijena je promijenila sigurnosnu situaciju u Evropi, te je još važnijom učinila saradnju među zemljama koje slično razmišljaju s ciljem suočavanja sa izazovima koji su pred nama. Time se još više stavio fokus na kontinuirani proces integracije zapadnog Balkana u EU.
Jaka saradnja naših policija
Šta su akcenti djelovanja Ambasade Švedske u BiH?
- Mi djelujemo u brojnim oblastima. Osim predstavljanja Švedske i zaštite švedskih interesa pri obavljanju diplomatskih i konzularnih zadataka u koji spadaju i migracije, mi se fokusiramo na potporu EU integraciji Bosne i Hercegovine pružajući političku i razvojnu podršku. Jaka saradnja naših policija također uključuje borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, štoje izazov i za Švedsku i za Bosnu i Hercegovinu.
U prošloj godini, Švedska je bila drugi po redu najveći bilateralni donator u Bosni i Hercegovini. Naš godišnji budžet za razvojne projekte iznosi oko 20 miliona eura. Također smo jedan od glavnih donatora skoro svih UN agencija na globalnom nivou, i jedan od ključnih finansijera budžeta EU. Drugim riječima, osim bilateralne podrške, mi podržavamo pozitivne promjene u Bosni i Hercegovini kroz podršku UN i EU organizacijama.
Clj naše bilateralne, sedmogodišnje strategije za razvojnu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom koja će trajati do 2028. godine fokusira se na podršku EU integraciji sa posebnim osvrtom na ljudska prava, demkratiju, borbu protiv korupcije, medijske slobode, vladavinu prava i ravnopravnost spolova, kao i okoliš i klimu, ekonomski razvoj i inkluzivna društva.
Šta Švedska očekuje od novih vlasti u BiH?
- Pozdravili smo formiranje vlasti na državnom nivou i nadamo se napretku u provođenju reformi u narednim godinama koje bi zemlju približile EU a od kojih bi svi imali koristi. Mi smo tu da sarađujemo sa partnerima kojima je to cilj.
Ovo je prilika za novoformiranu vlast da ispuni neophodne i zakašnjele reforme u skladu sa ugovorom koji je potpisan 12. juna 2022. godine i u skladu sa 14 ključnih EU prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. One su fokusirane na jačanje funcionalnosti institucija, vladavinu prava, ljudska prava i reformu javne uprave. Većina spomenutih 14 ključnih prioriteta mogu biti ispunjeni brzo ukoliko budu prioritet u radu novoizabranih političara. Iskreno se nadam da će kandidatski status donijeti pozitivnu energiju i da ćemo biti u prilici vidjeti stvarni napredak u naredne četiri godine.
Još jedno bitno pitanje je osigurati da se Bosna i Hercegovina uskladi sa zajedničkom sigurnosnom i vanjskom politikom EU, uključujuči mjere protiv Rusije kao posljedicu agresije na Ukrajinu. Ovo je jako bitan dio procesa pristupanja EU.
Zemlje zapadog Balkana moraju raditi zajedno sa EU kako bi zajednčki prevazišle izazove sa kojima se Evropa danas susreće po pitanju sigurnosti, organiziranog kriminala, klimatskih primjena, ekonomije, migracija i zdravlja.
Dijaspora donosi investicije
Koliko ste zadovoljni odnosima Švedske i BiH, posebno kada su investicije Vaše zemlje u BiH u pitanju?
- Ponosni smo na veliki broj švedskih komanija prisutnih u Bosni I Hercegovini koje se bave raznim djelatnostima, od IT branše do proizvodnje djelova za aute. Često je bosanska dijaspora bila presudna za dovođenje kako multinacionalnih kompanija tako i manjih preduzeća. U nekim slučajevima je dijaspora ubijedila svoje švedske poslodavce da dio svojh kompanija prebace u Bosnu i Hercegovinu, pa sada imamo veliku prednost da švedsko-bosanske komanije doprinose razvoju ove države.
Upravo zbog toga bilo bi značajno da se broj investicija i trgovina poveća, uključujući otvaranje filijala novih švedskih kompanije ovdje, jer bi to pomoglo rastu privatnog sektora koji je u Bosni Hercegovini i dalje nedovoljno razvijen. Međutim, da bi se ovaj cilj postigao na zadovoljavajući način, kompanijama je neophodno stabilno političko okruženje i procjenjiva poslovna klima, što uključuje i vladavinu prava. Kako bi se obezbjedio još veći broj investicija, reforme moraju smanjiti korupciju, pojednostaviti administrativne procedure i uskladiti zakone širom države.
Švedska je jedna od poželjnih destinacija državljana BiH - pogotovo mladih - koji sve masovnije napuštaju svoju domovinu i odlaze vani. Šta kažu brojke - koliko je (mladih) ljudi našlo svoje mjesto pod suncem Švedske u zadnih godinu ili dvije dana, na primjer?
- Tokom proteklih nekoliko godina, oko 900 državljana Bosne i Hercegovine godišnje su dobijali dozvole za za preseljenje u Švedsku, što ih dodaje na listu od oko 100.000 njihovih sunarodnjaka koji tamo već žive. Neki od njih su se odselili u Švedsku šezdesetih i sedamdesetih godina. Međutim, većina ih je došla tokom rata u Bosni i Hercegovni i upravo zbog bliskih veza između naših zemalja, ljudi se i dalje nastavljaju seliti u Švedsku zbog posla, školovanja ili porodičnih razloga. Neki se sada uglavnom kroz private kompanije vraćaju na duže ili kraće periode s ciljem da pomognu razvoju ove zemlje.
Švedska možda nije glavna destinacija kada govorimo o ljudima koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu, ali smo ipak zabrinuti što trajni odlazak mladih u druge zemlje postaje jedan od većih demografskih problema. Nadamo se da će reforme donijeti promjene koje će motivirati mlade ljude da ostanu i grade bolju budućnost za sebe i druge.
Ambasada Švedske jako je aktivna u BiH na polju energetske efikasnosti. Koji su rezultati ostvreni do sada, koliko ste zadovoljni dosadašnjim ulaganjima i - zašto baš ulaganja u taj segment?
- Ukoliko zemlje žele postati članice EU, one moraju uskladiti zakonodavstvo sa EU legislativom na određenim poljima. Okoliš je bitan dio spomenute legislative i energetski efikasna rekonstrukcija javnih zgrada također je jedan od zahtjeva za članstvo. Švedska posjeduje obimno isustvo u polju tehnologije za zaštitu okoliša i jedan smo od predvodnika zelene tranzicije. Iz tih razloga smo Bosni i Hercegovni ponudili svoju podršku i znanje.
Švedska podržava nastojanja Bosne i Hercegovine u smanjenju emisija štetnih gasova i brige o njenom divnom okolišu kroz brojne projekte povećavanja energetske efikasnosti, poboljšanja kvaliteta zraka, odlaganja čvrstog otpada kao i bolje obrade otpadnih voda. Švedska podrška je omogućila provođenje brojnih mjera širom zemlje kao što je povećanje energetske efikasnosti javnih i stambenih zgrada, modernizovani, energetski efikasni sistemi javne rasvjete, prelazak sa sistema grijanja na mazut na sisteme koji koriste obnovljive izvore energije u malim i srednje velikim preduzećima.
Od 2014. godine emisija stakleničkih plinova smanjena je sa više od 16,500 tona godišnje, što je dovelo do uštede od 6,5 miliona konvertibilnih maraka godišnje u javnim budžetima i otvaranja 2500 novih zelenih radnih mjesta. Više od 275 javnih zgrada prošlo je kroz energetski efikasnu rekonstrukciju, uvedeno je 15 novih sistema javne rasvjete, 18 malih i srednje velikih preduzeća povećalo je u svojim proizvodnih pogonima korištenje obnovljive energije. 86 povratničkih seoskih domaćinstava bez mogućnosti priključka na elektrodistibutivnu mrežu, dobilo je pristup električnoj energiji instalacijom solarnih panela. Kroz jedan pilot projekat, domaćinstva u Kantonu Sarajevo dobila su poticaj za zamjenu peći na ugalj i druga čvrsta goriva pećima koje su sklađene sa modernim okolišnim standardima i pećima na toplotne pumpe kako bi se smanjilo zagađenje zraka i opasnih emisija. Sve ovo ne bi bilo moguće bez posvećenosti i sufinansiranja od strane domaćih institucija.
Ovo je samo početak. Drago nam je vidjeti povećan broj zahtjeva za učeće i posvećenost lokalnih institucija da intenziviraju svoje aktivnosti u oblasti energetske efikasnosti i obnovljive energije skupa sa Švedskom i drugim donatorima. Da bi zaista došlo do promjene u ovoj oblasti, javni i privatni sektor, nauka, donatori i obični građani moraju ujediniti snage i raditi zajedno.
Zbog trenutne krize sa snabdjevanjem energijom, energetska efikasnost mogla bi igrati ključnu ulogu u osiguravanju dogoročne i kratkoročne, te isplative energetske sigurnosti. Energetska efikasnost smanjuje količinu i cijenu uvozne električne energije kao i mogućnost prekida u snabdjevanju.
Schmidt i evropske integracije
BiH je dobila kandidatski status. Istovremeno, u BiH je sve aktivniji visoki predstavnik Christian Schmidt. Koliko je to dvoje u koliziji?
- Mandat visokog predstavnika integralni je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i sve dok uslovi za zatvaranje njegovog ureda nisu ispunjeni, on ima svoju svrhu ovdje.
Mi preferiramo da izabrani politički lideri ove zemlje međusobno postignu dogovor oko teških pitanja. Nadamo se da će novoformirana vlast na svim nivoima i kandidatski status kreirati jednu novu dinamiku i mogućnost da se u ovoj državi konačno krene naprijed i postigne dogovor oko neophodnih reformi, te osigura njihova provedba. To bi bilo od koristi za stanovnike ove zemlje a i približilo zemlju EU.
Ima li otvorenih pitanja između BiH i Švedske i ako ima - koja su?
- Na svu sreću, Švedska i Bosna i Hercegovina uživaju u jako dobroj bilateralnoj suradnji kako na institucionalnom nivou tako i kroz lične kontakte izgrađene uz pomoć bosanske dijaspore u Švedskoj i hiljadama Šveđana koji su služili i radili u ovoj zemlji na raznim funkcijama u proteklih 30 godina. Radi se o vrlo posebnoj povezanosti zbog koje se svaki dan osjećam ponosno.
