Smailović: Imamo većinu za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici

"Evidentno je ,,čišćenje” kadrova koji su pripadnici manje brojnih naroda iz državnih institucija. Imamo posljednje podatke koji govore da od više od 200 imenovanih rukovodilaca u državnoj upravi od strane nove Vlade samo su 7 pripadnici manjinskih naroda".

Razgovarao: Sead Numanović

Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crn Gore vjeruje da će Prijedlog rezolucije o genocide u Srebrenici biti usvojen.

Ovaj ugledni professor iz Bijelog Polja u razgovoru za politicki.ba govori upravo o ovome.

Broj ruku

Prijedlog rezolucije trebao se naći već u srijedu na dnevnom redu, ali je pomjeren za slijedeću sedmicu.Šta očekujete, hoće li Rezolucija biti usvojena?

- S obzirom na važnost predložene Rezolucije, siguran sam da će sve one političke partije koje su glasale da se Rezolucija uvrsti u dnevni red Skupštine Crne Gore glasati za njeno usvajanje.

Očekujem da će i kod određenog broja poslanika koji su bili uzdržani ili protiv, ipak preovladati svijest o značaju priznavanja genocida u Srebrenici.

Kada su u pitanju partije parlamentarne većine, trenutno imamo zvanične najave predstavnika GP URA da će podržati naš prijedlog, što pored svih poslanika opozicije čini većinu za usvajanje Rezolucije.

Zašto je Bošnjačka stranka inicirala usvajanje Rezolucije?

- Cilj Rezolucije o genocidu u Srebrenici je jasan. Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi i stavi tačka na uporno negiranje genocida.

Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid. Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, najmoćnije države svijeta konstantuju da se genocid desio, kada se sa važnih evropskih adresa čuje da države koje teže da postanu dio evropske porodice ne mogu negirati genocid u Srebrenici, nedopustivo je da imamo učestalo i konstantno negiranje ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore.

Mogli smo čuti prethodnih mjeseci, naročito nakon parlamentarnih izbora, da se u Crnoj Gori pribjegavalo raznim formulacijama koje ovaj zločin čine teškim ali ne i onakvim kakvim ga je proglasio sud u Hagu.

Ovom Rezolucijom želimo ukazati na potrebu prihvatanja prošlosti i snažnog suprostavljanja glorifikaciji ratnih zločinaca. Ne želimo da kolektiviziramo krivicu jednog naroda, već da jasno ukažemo da su ove zločine počinili monstrumi koji imaju ime i prezime.

Šta očekujete da će se desiti ako Rezolucija prođe? Da li će se mijenjati neki zakoni (poput krivičnog zakona ili slično), kako bi rezolucija bila provođena?

- Moramo prihvatiti da je ovaj zločin jedna od najtamnijih strana savremene historije Evrope i svijeta.

Ukoliko to prihvatimo, to će sigurno biti korak ka trajnoj stabilnosti, miru i toleranciji na ovim prostorima.

Priznavanje genocida u Srebrenici čin je pravljenja distance prema ideji uništenja jednog naroda. U slučaju Srebrenice namjera je bila uništiti bošnjački narod i etnički ga očistiti sa jednog prostora.

U Crnoj Gori je odredbama Krivičnog zakonika, u članu 370, zabranjeno javno negiranje postojanja genocida.

Uvod u dublje podjele

Šta ako rezolucija ne prođe?

- Ukoliko se Rezolucija ne usvoji, plašim se da će nas to uvesti u još dublje podjele. U tom slučaju imat ćemo na vlasti političke subjekte koji javno negiraju da se u Srebrenici desio genocid prema bošnjačkom narodu i glorificiraju presuđene ratne zločince, što dalje stvara sumnju da se nešto slično može ponoviti.

Na ovaj način ćemo utvrditi ko, uostalom, ne želi evropsku perspektivu naše države.

Kakvo je, inače, stanje Bošnjaka u Crnoj Gori od dolaska novih vlasti naovamo?

- Odnos prema bošnjačkom narodu u Crnoj Gori od strane nove vlasti se može posmatrati kroz šovinstičke prijetenje i učestale napade na pripadnike ovog naroda i imovinu Islamske zajednice u nekim gradovima nakon parlamentarnih izbora i nijemost institucija u rješavanju tih slučajeva.

Postoji, takođe, najava izmjena zakona o registrima prebivališta i namjera da se na taj način onemogući dijaspori glasanje na izborima.

Ako imamo u vidu brojnost bošnjačke dijaspore, onda je jasno da se radi o revanšizmu za podršku nezavisnoj Crnoj Gori na referendumu 2006. godine.

Koliko su Bošnjaci žrtve političkog etničkog čišćenja novih vlasti? Koliko ih je smijenjeno s pozicija, od tog broja koliko ih je razriješeno usred mandata...?

- Evidentno je ,,čišćenje” kadrova koji su pripadnici manje brojnih naroda iz državnih institucija.

Imamo posljednje podatke koji govore da od više od 200 imenovanih rukovodilaca u državnoj upravi od strane nove Vlade samo su 7 pripadnici manjinskih naroda i to uglavnom na nižim pozicijama, što najbolje govori o samom karakteru ove Vlade.

Siguran sam da je danas ta situacija još gora, i da je vrlo mali broj rukovodilaca, koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, ostao na svojim pozicijama.

Smjenjivanje Bošnjaka

Kakav je odgovor Bošnjačke stranke na te aktivnosti?

- Bošnjačka stranka u kontinuitetu upozorava javnost da ova Vlada vrši diskriminaciju prema određenom broju građana, a naročito je to izraženo prema onima koji se izjašnjavaju kao pripadnici bošnjačkog naroda.

U Parlamentu smo u više navrata od predsjednika Vlade i ministara tražili objašnjenja za ovakav odnos prema Bošnjacima i pokušali da dobijemo konkretne odgovore.

I ovim putem pozivamo Vladu da bude Vlada svih njenih građana i da ispuni dato obećanje – da neće biti revanšizma po partijskoj i nacionalnoj osnovi.

Da li će Bošnjačka stranka ući u vladu Krivokapica, ako bude njene rekonstrukcije? Krivokapić, ali čak i Andrija Mandić, "pružili su vam ruku". Krivokapić je ponudio i dva ministarska mjesta...?

- Glavni Odbor Bošnjačke stranke je u oktobru prošle godine donio jednoglasno odluku da nije trenutak da BS bude dio vladajuće većine. Mislim da se suštinski od tada ništa nije promijenilo.

Mi nastavljamo našu borbu za zaštitu prava bošnjačkog naroda.