Nije tajna da je naša zajednica izuzetno dobro integrisana u luksemburško društvo. S obzirom na veliki broj Bošnjaka u Luksemburgu, samo je bilo pitanje vremena kada će se pojaviti prvi politički kandidati. Mislim da su ljudi osjetili potrebu da budu predstavljeni u parlamentu koji je sve raznolikiji, stoga smo preuzeli stvari u svoje ruke i uključili se, piše magazin Stav.
Amela Skenderović mlada je političarka rođena 1995. godine u Luksemburgu. Dobro je pozicionirana u vladajućoj Demokratskoj partiji (DP), članica je Izvršnog odbora ove stranke i predsjednica Mladih demokrata za grad Esch-sur-Alzette. Poslije dobrih rezultata, koje je ostvarila na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Luksemburgu, kandidirana je na izborima za Evropski parlament koji će se održati od 6. do 9. juna 2024. godine. U razgovoru za “Stav” govori o svojoj političkoj karijeri, bošnjačkim korijenima, izazovima koji stoje pred Evropom i drugim temama.
STAV: Kako bliže da upoznamo naše čitatelje o tome ko je Amela Skenderović?
SKENDEROVIĆ: Rođena sam u Luksemburgu. Moji roditelji su iz Crne Gore. Bili su primorani napustiti zemlju zbog etničkih tenzija. Tokom odrastanja suočavali smo se s finansijskim teškoćama, ali su moji roditelji imali izuzetnu radnu etiku i naglašavali su važnost akademskog uspjeha i kulturne integracije učenjem jezika. Gledajući koliko su se borili, moj otac kao vozač kamiona, a majka domaćica, motivisala sam se da postignem dobre rezultate u školi. Studirala sam u Velikoj Britaniji, gdje sam stekla titule bachelor i master. Boravila sam u toj zemlji tokom turbulentnog vremena, obilježenog glasanjem o Brexitu. To je nedvojbeno potaklo moju političku angažiranost. Za vrijeme pandemije morala sam se vratiti u Luksemburg, gdje sam započela karijeru kao nastavnica engleskog jezika. To je posao koji duboko volim i kojem sam posvećena.
STAV: Šta Vas je privuklo politici, posebice Demokratskoj partiji?
SKENDEROVIĆ: Iskustvo Brexita i uviđanje kako dezinformacije i opća politička nezainteresiranost mogu dovesti populaciju do katastrofalnih odluka za njihovu zemlju potaknuli su me da postanem politički aktivnija. Na početku me privukla Demokratska partija zbog svog liberalnog i proevropskog stava. Demokratska partija zalaže se za osnaživanje građana da preuzmu inicijativu, za poticanje inovacija, istovremeno osiguravajući da svaki građanin, bez obzira na svoje porijeklo, može živjeti u slobodi i stabilnosti. To su vrijednosti s kojima se ja mogu potpuno identificirati.
STAV: Kako ste došli do liste Demokratske partije na izborima za Evropski parlament? Šta vas je preporučilo? Jesu li to dobri rezultati koje ste imali na nacionalnim izborima?
SKENDEROVIĆ: Mislim da su moji izvanredni rezultati kako na lokalnim, tako i na nacionalnim izborima, dokazali da postoji veliki potencijal u mladim političarima Demokratske partije. Osim toga, aktivno sam sudjelovala u stranci kao član izvršnog odbora i u frakciji Mladih Demokratske partije. Uistinu, to su mlade demokrate koje su, nakon što su vidjeli moj uspjeh i prepoznali moj potencijal, predložili moje ime Charles Goerensu, dugogodišnjem evropskom parlamentarcu i osobi koja je zadužena za izbore za Evropski parlament na nivou stranke.
STAV: Na proteklim parlamentarnim izborima bio je znatan broj kandidata bošnjačkog porijekla. Bilo ih je na svim listama. Kako to tumačite?
SKENDEROVIĆ: Nije tajna da je naša zajednica izuzetno dobro integrisana u luksemburško društvo. S obzirom na veliki broj Bošnjaka u Luksemburgu, samo je bilo pitanje vremena kada će se pojaviti prvi politički kandidati. I zaista, nekoliko Bošnjaka je izabrano u gradskim vijećima, a jedan od njih, Amel Ćosić, čak je postao član gradskog vijeća i zamjenik gradonačelnika u gradu Wiltzu. Posebno sam bila zadovoljna vidjeti toliko mnogo žena među kandidatima. Mislim da su ljudi osjetili potrebu da budu predstavljeni u parlamentu koji je sve raznolikiji, stoga smo preuzeli stvari u svoje ruke i uključili se.
STAV: Za bošnjačku zajednicu u Luksemburgu može se reći da je brzorastuća. Kako tumačite tu zajednicu u okviru multietničkog Luksemburga i koliko ste vezani za svoje bošnjačke korijene?
SKENDEROVIĆ: Kao što sam spomenula, izuzetno smo dobro integrisani, ali nastavljamo njegovati veze s našim matičnim zemljama. Te veze održavaju se kroz različite klubove i udruženja, organiziranjem kulturnih događaja, pa čak i čuvanjem naše domaće kuhinje. Osobno se snažno identificiram sa svojim bošnjačkim korijenima, ali ne poričem da imam složeni identitet. Ja sam i Luksemburžanka i Bošnjakinja.
