Schwarz-Schilling: SAD mi nisu dale da smijenim Dodika

Dodik je uporno nastavljao sa svojom secesionističkom politikom i htjeli smo poduzeti mjere protiv njega. Na moje zaprepaštenje, SAD su se iznenada usprotivile. Oni bili usresredsređeni na rješavanje problema na Kosovu i nisu željele ničim provocirati sukobe u Bosni.

Razgovarao: Sead Numanović

Christian Schwarz-Schilling prekaljeni je njemački političar. On se već decenijama istrajno bori i za bolju Bosnu i Hercegovinu. Neumorno lobira, piše autorske tekstove, upozorava i poziva međunarodnu zajednicu na konačnu akciju kako bi ova zemlja postala normalna država, čvrsto usidrena u Evropskoj uniji.

U intervjuu za polticki.ba on govori o svojim aktivnostima, ali se osvrće i na period kada je bio visoki predstavnik u BiH.

Pikantni detalji nove knjige

Najavljuje i svoju knjigu, koja iz štampe izlazi narednog mjeseca. U njoj on iznosi niz pikantnih detalja svog angažmana u i oko Bosne i Hercegovine.

- Koliko Vas brine situacija u Bosni i Hercegovini? Da li se raspada ta država?

- Mogu samo reći ono što već godinama odgovaram na ovo pitanje: Bosna i Hercegovina se ne raspada, to se neće i ne moze dogoditi. Secesionističke snage su jake, o tome nema sumnje, ali Bosna je dugoročno jača. Nije se uzalud vodio tako težak odbrambeni rat, da bi se sad iznevjerila ideja demokratske i slobodne BiH.

Sigurno, situacija nije laka.

Sa žaljenjem moram reći da ni danas nisu prošla Tuđmanova i Miloševićeva vremena.

Vodeći političari u Hrvatskoj i Srbiji i danas su neprijateljski raspoloženi prema BiH.

Najbolji primjer su posljednji nepromišljeni politički potezi hrvatskog vrha ili izjave pojedinih ministara iz Srbije.

Često mislim na riječi ranijeg hrvatskog predsjednika Mesića, koji je bosanskim Hrvatima uvijek jasno govorio da im je glavni grad Sarajevo, a ne Zagreb.

Razočaran sam što današnja vodeća politička struktura u Zagrebu to očito vidi drugačije.

Također sam začuđen da se najviši hrvatski političari miješaju u BiH sadržajno netačnim i nejasnim izjavama o Dejtonskom sporazumu.

Bilo bi mi drago da čujem npr. šta to znači kad hrvatski predsjednik Milanovic kaže da Hrvatska neće podržati jednostrano mijenjanje Dejtona i rado bih saznao kako se to Dejton može jednostrano promijeniti.

Ustav i zakoni BiH trebaju se mijenjati i poboljšati u BiH, to je pitanje unutarnje politike i o tome sam već često pisao i u Deutsche Welle.

Političari iz Srbije miješaju se također, ali ne čine to tako očito.

Vučić koristi Dodika

Jer je predsjednik Vučić vješt političar.

On za te stvari godinama koristi Milorada Dodika i podržava njegove pokusaje da destabilizira BiH i odvoji Republiku Srpsku.

Ali ovi pokušaji RS-a, čak i ako ih djelomično podržavaju Hrvati, neće uspjeti.

Zabrinut sam zbog drugih stvari.

BiH ima tendenciju zaostajanja u posljednjih 15 godina i propustila je između ostalih, potrebne reforme u pogledu vladavine prava.

Kao rezultat, nema ekonomskog uspona i stabilnosti, korupcija cvjeta i veliki broj stanovnistva se odlučuje na emigraciju iz ekonomskih, političkih i socijalnih razloga.

To je u mojim očima velika opasnost za Bosnu.

- Šta uraditi kako bi se zaustavio taj negativni trend?

- “Ownership” princip je sam po sebi važan, ali u BiH ne funkcionira dobro, naročito kad su negativne političke snage na čelu države.

Ovdje je prije svega međunarodna zajednica pozvana da djeluje, budući da je nacionalistički ekstremizam također postao globalni problem, a kao rezultat toga ugroženi su temelji demokratije i u Europi i SAD-u.

Probleme i negativan razvoj ne može izliječiti sama BiH, očigledno je da se domaći akteri ne mogu sami dogovoriti.

Zadatak je međunarodne zajednice, koja je BiH sa takvim Dejtonom dovela u ćorsokak da se jače aktivira i pomogne u rješavanju postojećih problema.

Probuđena međunarodna zajednica

Čini se da se međunarodna zajednica u BiH pokrenula. Nakon 12 godina očekuje se da građani Mostara konačno izađu na izbore. Riješena su i još neka važnija pitanja. Je li se međunarodna zajednica probudila?

- Tako bih rado odgovorio sa DA na ovo pitanje.

Moji apeli na međunarodnu zajednicu svih ovih godina bili su usmjereni u tom pravcu, da se trznu i konačno preuzmu odgovornost.

Ne želim sada biti pesimist, samo sam realan.

Neriješenih problema je toliko puno, da ne mogu reći da sam zadovoljan angažmanom međunarodne zajednice u BiH.

Oni, Vijeće za provođenje mira (PIC) moraju konačno ponovo ozbiljno sjesti za sto i iscrpiti raspoložive mogućnosti u BiH, a njih je dosta.

Bosna je u prošlom ratu najviše izgubila i očito je već godinama osuđena čekati dok se ne riješe drugi različiti problemi u regionu, poput Kosova npr.

Vrijeme je da napokon pomognemo Bosni. Očigledno je da se ne može sama izvući iz Dejtonske luđačke košulje.

Komplicirana priča

Bili ste visoki predstavnik u BiH. U jednom momentu ste odlučili smijeniti Dodika I zabraniti mu rad. Zašto to niste učinili?

- Djelimično sam upravo odgovorio na ovo pitanje.

Tada sam kao visoki predstavnik želio intervenirati protiv Dodika, jer je uporno nastavljao sa svojom secesionističkom politikom.

Na moje zaprepaštenje, SAD su se iznenada usprotivile OHR-u da preduzme mjere protiv Dodika, jer su se bile usresredile na rješavanje problema na Kosovu i nisu željele ničim provocirati sukobe u Bosni.

Nakon toga ste praktično ostali sami. Šta se desilo da vam je međunarodna zajednica okrenula leđa?

- To je komplicirana priča koju sam vrlo precizno opisao u svojoj novoj knjizi o pogrešnoj politici međunarodne zajednice prema Bosni i neuspjehu Evrope na Balkanu.

Knjiga izlazi iz štampe u novembru.