Visoki predstavnik Christian Schmidt dao je intervju za Oslobođenje.
UOČI ODLASKA U RUSIJU MILORAD DODIK JE OPET GOVORIO O VAMA: KAŽE DA NE POSTOJITE NI VI, NI OHR PA NI OSOBLJE U UREDU VISOKOG PREDSTAVNIKA. IMA LI VAS, GOSPODINE SCHMIDT?
- S obzirom na to da sam odgojen na evropski način, da budem pristojan, nisam navikao da slušam tolike uvrede i uopće ne želim da obrazlažem bilo šta gospodinu Dodiku. Šta on želi time postići? Evo, ja sam tu, kako bih razgovarao o poboljšanju. Da li je on ikada čuo da sam nešto rekao protiv Republike Srpske? Je li ikada pokušao da razgovara sa mnom o tome da li bi se i kako moglo promijeniti nešto u Ustavu? I kakva je to strategija? Blokada i uvrede - to su znaci slabosti.
DOBRO ZVUČI, MEĐUTIM NAJAVIO JE KAKO ĆE SVE PROBLEME IZNIJETI RUSKOM PREDSJEDNIKU VLADIMIRU PUTINU KOJI, KAŽE, IMA RAZUMIJEVANJA, A VAMA JE ISPORUČIO ULTIMATUM: DA BI SE ODBLOKIRALE INSTITUCIJE BOSNE I HERCEGOVINE, ZAHTIJEVA DA POVUČETE “INZKOV ZAKON”, ZAPRAVO IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA BIH KOJIMA SE ZABRANJUJE NEGIRANJE GENOCIDA I ZLOČINA OD PERIODA DRUGOG SVJETSKOG RATA. RAZMIŠLJATE LI O TOME?
- Već sam najavio da smatram da bi bilo ispravno da se Parlament bavi ovom materijom. Ja sam naviknut da se o pitanjima govori mirno, trezveno i strukturisano. Ne sa bezbroj napada na svakoga. U ova pitanja se ubraja i način ophođenja prema srpskim žrtvama u Jasenovcu. Za mene je u središtu zaštita sjećanja na žrtve, sve žrtve i zaštita njihovog dostojanstva. To je evropski standard. I na toj osnovi se može i mora razgovarati. Nema razlike među žrtvama.
SANKCIJA (NE)ĆE BITI
Ono što me više brine jeste da nam nije pošlo za rukom da mladoj generaciji pružimo mogućnost pomirenja nad grobovima, pomirenja unatoč grobovima.
Kada Dodik bude sa gospodinom Putinom razgovarao na tu temu, sigurno će i od Putina čuti kako je intenzivna saradnja između Ruske Federacije i Njemačke, unatoč grobovima žrtava koje su pale. I upravo zbog nekih neprimjerenih i neljubaznih izjava, ja to ne želim adresirati Dodiku, već želim svim drugim građanima i građankama BiH reći da je meni, kao Nijemcu, jasno kakvu odgovornost imaju upravo Nijemci u vezi sa tim. Zbog toga sam i spreman da o mnogim stvarima razumno razgovaram. Vrlo dugo i intenzivno sam razgovarao upravo sa Aleksandrom Vučićem o Jasenovcu i Kragujevcu. Sa Aleksandrom Vučićem razgovaram kao s nekim ko je i u vlastitoj porodici imao ružnih iskustava.
Respekt prema mrtvim bi trebao da ne dozvoli da mrtvi budu tema za političku debatu. Možda je to neki nivo koji gospodin Dodik ne poznaje. Ali, mogu mu reći da su svi političari lično odgovorni da ne postignemo kao rezultat da ono što se desilo ispadne da se uopće nije desilo. Naša je odgovornost da spriječimo da mlada generacija završi u nekoj sličnoj katastrofi. I ako na taj način govorite o toj temi, onda ćete shvatiti da šifra Inzkov zakon uopće nije dovoljna. Evo, ja pozivam na razgovor.
POZIVATE NA RAZGOVOR O SUDSKOJ PRESUDI HAŠKOG TRIBUNALA ILI....
- Ne. U dopisu Parlamentu ću napraviti svoje prijedloge jer je Parlament adresa kojoj se želim obratiti. Iako već sada mogu reći da bih smatrao ispravnim ako bi se i civilno društvo bavilo ovom temom. I OSCE može biti od pomoći, ali da budem iskren, ovo je tema koju BiH mora sama sa sobom i među sobom razjasniti. Možda ćete i stoga zaključiti da imam određenu rezervu da ja mijenjam ili prilagođavam zakon. Ne. To je nešto što mora doći iz BiH.
MISLIM DA JE PROBLEM ŠTO SE U BIH RASPRAVLJA O PRESUDAMA. DA SMO IH PROVODILI, SADA GOVORIM O PRESUDAMA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA, DO SADA BISMO IMALI IZMIJENJEN IZBORNI ZAKON.
- Dakle, presuda Sejdić-Finci mora postati dio Izbornog zakona. Isto tako kao i prijedlozi Venecijanske komisije, pa ista je komisija i za moju zemlju pravila prijedloge. I mislim da gospođa Eichhorst i gospodin Palmer smatraju da su oni ti koji koji trebaju da pomognu da se nešto napravi, zato im mogu samo željeti uspjeh u njihovom radu. Međutim, mislim da bez tzv. tehničkih ispravki i onih prijedloga Venecijanske komisije, te presuda Evropskog suda za ljudska prava nema dugoročnih rješenja. A BiH rizikuje da se u Vijeću Evrope ova tema stavi na dnevni red.
