Rješenja za probleme u pravosuđu BiH trebaju doći iznutra. Ono što je apsolutno neophodno kao prvi korak jesu izmjene i dopune Zakona o VSTS-u koje se odnose na integritet, ali za vladavinu su važne i izmjene zakona o sukobu interesa i o sudovima.
Rekao je to u intervjuu za CAPITAL šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.
„Dakle, tu se radi o sudijama i tužiocima i potrebi da objave svoje prihode. Bio sam i ambasador u Albaniji i tamo je sprovedena jedna sveobuhvatna pravosudna reforma, nakon koje je 60 odsto sudija i tužilaca moralo napustiti pravosuđe. Ne vidim da u Parlamentu BiH trenutno postoji velika većina za tako nešto“, rekao je Sattler.
CAPITAL: Gdje je BiH danas kada je u pitanju ispunjavanje 14 ključnih prioriteta? Ima li napretka?
SATTLER: Moramo priznati da je BiH napravila veliki korak prošle godine sa dobijanjem kandidatskog statusa. Svih 27 zemalja članica je saglasno dalo zeleno svjetlo i vi ste sada zvanično kandidat za članstvo u EU. Ali 14 ključnih prioriteta jesu osnovni kompas i potrebno je da vidimo njihovo sprovođenje. Do sada smo vidjeli da je kandidatski status doprinio bržem formiranju vlasti tako da su pred nama tri i po godine za sprovođenje prioriteta. Drago mi je da je Savjet ministara promijenio svoj put, da rade brže i da su se riješili stvari koje su stajale. Dogovorili su se oko budžeta uključujući i povećanje od 20 odsto za institucije na državnom nivou. Vidjeli smo i određene korake kada je riječ o pravosuđu, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije što i dalje ostaje alfa i omega cijelog ovog procesa. Važno nam je da vidimo zakon o sudu, zakon o sprečavanju sukoba interesa, zakon o VSTS-u, izmjene koje se odnose na integritet, da ti zakoni budu u proceduri, ali u isto vrijeme. Vidjeli smo da ima pomaka, ali moramo vidjeti više toga.
CAPITAL: Pravosuđe je tu presudno i to svi postavljaju kao glavnu temu kada govorimo o problemima u BiH. Kako to riješiti? Imate li vi neki konkretan prijedlog da pravosuđe konačno profunkcioniše?
SATTLER: Nema magičnih rješenja, ali postoje dobri i loši primjeri. Rješenja trebaju doći iznutra. Ono što je apsolutno neophodno kao prvi korak jesu izmjene i dopune Zakona o VSTS-u koje se odnose na integritet. Dakle, tu se radi o sudijama i tužiocima i potrebi da objave svoju imovinu i prihode. Bio sam i ambasador u Albaniji i tamo je sprovedena jedna sveobuhvatna pravosudna reforma, to se zvao proces provjere, kroz koji su morali proći sve sudije i tužioci. Na kraju je više od 60 odsto njih izašlo dobrovoljno ili je moralo napustiti pravosuđe. Tako da je došlo do određenog novog početka što je dovelo i do povećanja plata kako bi se smanjile mogućnosti za potkupljivost.
Povlačenje izmjena KZ najbolje rješenje
CAPITAL: Da li će EU konkretnije reagovati ukoliko vlast RS usvoji izmjene Krivičnog zakonika koje predviđaju kriminalizaciju klevete?
SATTLER: Mislim da smo u protekla tri mjeseca pokazali da svi podržavamo vas kada je riječ o ovom pitanju. Radi se o temeljnim ljudskim pravima što je ključno u procesu pristupanja EU. Najbolje bi bilo da se radi na povlačenju tog zakona. U tom sektoru ima problema koje je potrebno riješiti, ali postoje bolji načini za to. Dakle, da se krene sa konstruktivnim razgovorima i da se iznađu rješenja koja će uvažiti evropske vrijednosti. Ima i određeni broj zemalja u EU koje još uvijek to imaju, ali tu je važno i kako njihov pravosudni sistem funkcioniše. Ovdje postoje veliki problemi u radu pravosudnog sistema i postoji velika opasnost da će ovaj zakon, ako do njega dođe, biti zloupotrijebljen.
CAPITAL: Ima li mogućnosti da se to i kod nas uradi?
SATTLER: Mislim da su preduslovi za to politička volja. Mora postojati široki konsenzus. To jeste postojalo u Albaniji. Imali smo 95 odsto podrške za to u parlamentu. Ne vidim da u Parlamentu BiH postoji velika većina za to. Ali postoje drugi koraci. Na primjer, izmjene i dopune zakona o VSTV-u koje se odnose na integritet, novi zakon o VSTV-u. Postoje načini da se to postigne.
Srpskoj 23 miliona za suzbijanje poskupljenja energenata
CAPITAL: EU je nedavno dodijelila BiH 70 miliona evra pomoći za suzbijanje posljedica poskupljenja energenata. Koliko novca dobija Republika Srpska, koliko je namijenjeno za pravna, a koliko za fizička lica i kada počinje konkretna realizacija te pomoći?
SATTLER: Prva tranša od 90 odsto sredstava je doznačena BiH, konkretno Ministarstvu finansija BiH. Slijedi dalja raspodjela na entitete i Brčko distrikt. Republika Srpska će dobiti oko 23 miliona, više od 70 odsto je namijenjeno za ugrožene porodice, dakle ljude koji zaista imaju poteškoće u plaćanju računa. Preostali iznos je namijenjen za jačanje energetske efikasnosti zgrada i malih i srednjih preduzeća. Nadležni u Republici Srpskoj su već počeli da objavljuju javne pozive, kako bi se ljudi prijavili jer ne postoji dobra baza podataka. I to je takođe nešto što je potrebno unaprijediti. Samo u Distriktu Brčko smo imali jedan dobar pregled socijalno ugroženih porodica, ali slične statistike su nam potrebne i u Republici Srpskoj i FBiH.
CAPITAL: EU insistira na dekarbonizaciji i gašenju termoelektrana u BiH. Međutim, energetska kriza je pokazala da i neke evropske zemlje nisu spremne za to i bile su prinuđene da se vrate proizvodnji struje iz termoelektrana. Šta je rješenje?
SATTLER: Ruska invazija na Ukrajinu je promijenila mnoge stvari. Kada je riječ o ekonomiji, sa zatvaranjem gasa iz Rusije prema EU našli smo se u vrlo teškoj situaciji, ali smo se takođe prilično brzo snašli i zamijenili smo ruski gas sa energijom iz Srednjeg istoka, Norveške i SAD-a. Da, u pravu ste, neke zemlje su produžile životni vijek njihovih termoelektrana. Ali ono što ostaje je krajnji rok do 2050. godina. Ovo što se desilo na određeni način jeste ubrzalo taj prelazak na zelenu energiju. Kada je riječ o BiH, i ona se mora uključiti na ovaj voz. Postoji jedna velika zavisnost o uglju i to se mora promijeniti. Prije svega, to više nije ekonomski isplativo jer ćete imati problem sa izvozom energije koja se proizvodi iz uglja, a drugo postoji veliki zdravstveni problem. U gradovima poput Sarajeva, Zenice, Tuzle, pa čak i u Banjaluci, kvalitet vazduha nije dobar. Zbog situacije sa ratom u Ukrajini i energetskom krizom shvatamo da je BiH potrebno dodatno vrijeme i spremni smo da razgovaramo o svim tim mogućnostima koje su nam na raspolaganju, ali ono što jeste potrebno je da BiH uradi svoj dio posla. Tu su dva uslova i oni se vrlo lako mogu ostvariti ukoliko postoji politička volja. Jedan je da BiH donese zakon o električnoj energiji, što bi omogućilo da se pridružite toj mreži u regionu gdje biste mogli razmjenjivati energiju. Drugi uslov je sistem za trgovanje emisijama. Oba uslova su sprovodiva. Nakon toga će se dozvoliti dodatno vrijeme za prelazak na zelene izvore energije. Dakle, biće vremena, ali potrebno je da vidimo određena zalaganja jer vidjeli smo koliko je zakona bilo u prethodnom periodu blokirano u Parlamentu.
CAPITAL: Republika Srpska je po tom pitanju uradila nešto više nego FBiH.
SATTLER: Jeste. RS je u tom smislu učinila značajno više od FBiH, uključujući i Zakon o obnovljivim izvorima energije. Ima mnogo projekata koji se pripremaju za Republiku Srpsku, mislim više od 1.000 megavata. Dakle, velike količine energije iz vjetra, solarnih izvora, što je jako dobra vijest. Morate prirodne darove koje imate bolje koristiti.
CAPITAL: Predsjednik RS Milorad Dodik optužuje EU za blokadu projekata u Republici Srpskoj. Imate li vi informaciju koji su to projekti, da li postoji neki zvaničan stav i kolika je njihova vrijednost?
SATTLER: Prošle godine je ovdje bila jedna duboka politička kriza. Vidjeli smo vrlo jasne secesionističke težnje, zakonodavstvo, nova vojska, UIO. Mi smo u rukama država članica EU, a veliki broj njih je rekao da u isto vrijeme pomažemo zemlji, a RS želi zemlju da podijeli i tu moraju biti neke posljednice. Tako da smo imali blokirana dva projekta, jedan je projekat željeznica, a drugi projekat izgradnje autoputa. Radi se o dionici Johovac – Vukosavlje. To je još uvijek blokirano, ali je to moguće deblokirati i mi želimo da krenemo dalje i završimo cijeli Koridor 5C. Naš cilj je da se taj autoput do 2028 – 2029. završi, mi želimo završiti i ovaj dio u Republici Srpskoj, ali ono što tražimo jeste da se prestane sa prenosom nadležnosti. Još uvijek postoje zaključci u Narodnoj skupštini RS koji govore o vraćanju nadležnosti. Naravno želimo vidjeti i napredak na evropskom putu, donošenje zakona. Sve je u rukama nadležnih.
