Na Općim izborima bilježimo pad u procentu izabranih žena u Zastupnički dom Parlamenta BiH (2018 ih je bilo 21,4% a 2022 svega 16,66%!). Na entitetskom nivou veoma malo povećanje zastupljenosti žena, tako da u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH imamo 26,53%, a u NS RS 18% izabranih žena.
Razgovarao: Sead Numanović
Iako je udio žena u stanovništvu Bosne i Hercegovone veći od 50 posto, njihovo učešće u vlasti je daleko ispod toga.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencija za ravnopravnost spolova BiH pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice za Politicki.ba govori o tom problemu i ističe da su društva u kojima se više žena u svim segmentima vlasti naprednija i sigurnija.
Posebno upozorava na mentalitetske probleme našeg društva i stranačke sisteme koji nedovoljno prostora daju ženama. Istovremeno, dokazuje da su žene agilnije i obrazovanije od svojih muških kolega.
Zašto je važno imati više žena u politici u BiH?
- Veći broj žena u politici važan je iz najmanje dva razloga: prvi je što je to zakonska obaveza. Član 20. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini propisuje da državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine trebaju osigurati i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Zakon definiše tu ravnopravnu zastupljenost kao najmanje 40% manje zastupljenog spola, što su, u pravilu, gotovo uvijek žene. U situaciji kada u Bosni i Hercegovini imamo tek negdje oko 20% žena u tijelima zakonodavne vlasti, a u izvršnoj vlasti i drugim izabranim tijelima još i daleko manje, jasno je da je situacija daleko ispod zakonskog minimuma. Dakle, zakonska je obaveza da navedeni organi postignu najmanje 40%, a idealno bi bilo i 50%, zastupljenosti žena u svom sastavu.
Drugi razlog je što je ravnopravnost spolova u javnom i političkom životu naprosto inteligentan društveni izbor - jer to doprinosi razvoju zemlje! Makroekonomske studije su empirijski dokazale da su društva koja su inkluzivnija i koja imaju viši stepen ravnopravnosti spolova, sloboda i osjetljivosti za različitosti, ujedno i ekonomski i društveno prosperitetnija!
Dajte priliku ženama
Da li su žene na funkcijama donijele promjene u društvu, posebno za ostale žene i djevojčice, ali i za druge marginalizirane grupe?
- Postoje primjeri vrlo pozitivnih promjena u sredinama u kojima je uspostavljena veća ravnopravnost spolova. Međutim, pitanje je koliko žene, kada budu birane na funkcije, mogu doprinijeti, obzirom da one djeluju u okruženju u kojoj spolna struktura u glavnom ide u prilog muškaraca, u okruženju u kojem se dogovara i odluke donose isključivo "na muški način", a te navike i prakse se veoma teško i sporo mijenjaju. Zbog toga, nisu rijetki primjeri da uspješna žena u politici, nakon određenog vremena, odluči da se povuče sa funkcije ili odustane od dalje borbe. Takvi slučajevi, i sama činjenica da postoji velika podzastupljenost žena u politici, predstavljaju dugoročni problem, jer veliki potencijal koji žene imaju da doprinesu političkom i odlučivanju tako ostaje neiskorišten. A taj potencijal je ogroman, ne samo zbog činjenice da žene čine više od 50% stanovništva, nego i kvalitativno, zbog mnogih faktora koje najbolje mogu ilustrovati nalazi istraživanja iz 2017. godine, provedenog među kandidatkinjama šest političkih stranaka na lokalnom nivou na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a koje nam je otkrilo sljedeće:
* Kandidatkinje su mlađe (prosječna dob 39) u odnosu na kandidate (prosječna dob 43).
* Kandidatkinje su obrazovanije (75% s visokim obrazovanjem) od svojih muških kolega (67% s visokim obrazovanjem).
* Kandidatkinje su češće od kandidata navodile dodatne prioritete u odnosu na one koji su na popisu stranačkih prioriteta.
U pogledu rodnih razlika u osobinama ličnosti, kandidatkinje u prosjeku imaju veći kredibilitet od kandidata.
Kako Agencija radi na jačanju uloge žena u političkom zivotu? Možete li nam reći šta je cilj Izjave političkih stranaka o opredijeljenosti za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, koju ste nedavno poslali strankama na potpisivanje?
- Ravnopravnost spolova u javnom i političkom životu je jedna od prioritetnih oblasti Gender akcionog plana BiH i aktivnosti u vezi s tim su oduvijek u vrhu prioriteta Agencije za ravnopravnost spolova BiH, kao i naših partnera na entitetskom nivou – Gender centra Federacije BIH i Gender centra Republike Srpske. Pored ostalog, uoči izbora se provode javne kampanje na temu ravnopravnosti spolova u izbornom procesu, kao što je kampanja Agencije za ravnopravnost spolova "Mi predstavljamo kandidatkinje – vi birate" u kojoj smo promovisali kandidatkinje za Opće izbore 2018, kampanja Gender centra Federacije BiH "Odlučujmo ravnopravno", ili kampanja Gender centra Republike Srpske "Biraj ravnopravno! - Lokalni izbori u BiH 2020. godine" kojom se željelo ukazati na vrlo malu zastupljenost žena u javnom i političkom životu.
Što se tiče Agencije za ravnopravnost spolova BIH/MLJPI, pomenuću samo najnovije aktivnosti, vezane za nedavne Opće izbore u BiH: U avgustu, na početku političke kampanje, Agencija je izdala javnu Preporuku o rodnim stereotipima, mizoginom i seksističkom govoru koja je usmjerena na političke aktere, ali i medije. Preporuka je objavljena na web stranici Agencije i putem društvenih mreža, te dostavljena političkim subjektima registrovanim za Opće izbore 2022. Takođe, Agencija je 12. 10. 2022. godine objavila Saopštenje za javnost u kojem podsjeća na pomenutu Preporuku i apelira na političke predstavnike i predstavnice da prilikom javnih istupa, i u drugim aspektima svog djelovanja, uzmu u obzir Preporuku, kao i obaveze koje proističu iz Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
Dalje, kako bi se osigurala usklađenost političkih stranaka s načelima ravnopravnosti spolova, Agencija je, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, izradila je Izjavu o opredijeljenosti političkih stranaka za ravnopravnosti spolova, koju ste pomenuli u Vašem pitanju. Izjava je poslana i ponuđena na potpis svim političkim strankama registriranim za Opće izbore. Tekst Izjave je izrađen uz konsultacije s predstavnicama ženskih foruma političkih stranaka i organizacija civilnog društva. Ova aktivnost predstavlja nastavak višegodišnjih napora Agencije i OSCE-a na jačanju učešća žena u javnom i političkom životu. Vrijedi podsjetiti da je 2014. godine izrađena i ponuđena na potpis prva takva Izjava, koju je do sada potpisalo devet političkih stranaka. Obzirom da od 2014. godine problem neravnopravnosti žena u javnom i političkom životu još uvijek nije riješen, proces je obnovljen, Izjava je aktuelizirana i dorađena i ponuđena političkim strankama na potpis, u nadi za što većim odzivom.
Izjavom se političke stranke, pored ostalog, obavezuju da će poštivati odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, da će jednako promovirati članove i članice u političkim strankama i osigurati pravičan tretman kandidata i kandidatkinja, te omogućiti im jednak pristup resursima za kampanju, medijima i finansijskim resursima te da će aktivno zagovarati ravnopravnost spolova. Pored toga, potpisnici/potpisnice izjave obavezuju se aktivno promovirati ulogu koju muškarci mogu imati u promociji pitanja ravnopravnosti spolova, da će uključiti temu ravnopravnosti spolova u programe političkih stranaka, interne dokumente, kao i da će osuđivati seksističke komentare, govor mržnje ili bilo koji drugi oblik diskriminacije od strane članova i članica političkih stranaka i tako pokazati svoju predanost načelu nediskriminacije i nulte tolerancije na seksizam i nasilje.
Skromni rast
Održani su Opći izbori. Izborni zakon nije promijenjen. Šta očekujete - u segmentu rodne ravnopravnosti?
- Rezultati proteklih Općih izbora 2022. govore da smo imali povećanje, ali veoma skromno, u procentu žena na kandidatskim listama, koje sada iznosi 42%. Dakle, malo više od zakonskog minimuma od 40%.
Međutim, kao i uvijek, uspjeh žena na izborima daleko je niži od njihove zastupljenosti na kandidatskim listama. Na Općim izborima bilježimo pad u procentu izabranih žena u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (2018 ih je bilo 21,4% a 2022 svega 16,66%!). Na entitetskom nivou bilježimo veoma malo povećanje zastupljenosti žena, tako da u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine imamo 26,53%, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske 18% izabranih žena.
U kantonalnim skupštinama došlo je do malog smanjenja izabranih žena (sa 31 na 30%). Najveći pad bilježimo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koji je, inače, u proteklom sastavu bio jedina skupština sa jednakim brojem zastupnica i zastupnika, a sada imamo pad sa 47% na 33% zastupnica.
Vrijedi spomenuti da je simptomatično da će, u pravilu, procenti u zakonodavnim tijelima će tokom mandata bilježiti izvjesni porast u korist žena, najviše zbog odustajanja muškaraca od mandata iz raznih razloga.
U svjetlu navedenih izbornih rezultata, vrlo je moguće da u smislu rodne ravnopravnosti neće doći do nekih bitnijih promjena u odnosu na prethodne izbore. Sazrijevanje biračkog tijela i odbacivanje stereotipa odvijaju se veoma, veoma sporo.
Pomenuli ste Izborni zakon, pa vrijedi spomenuti i to da u Izbornom zakonu, odnosno, pravilima izbornog procesa, leži dio problema nedovoljnog učešća žena u političkom životu. Naime, u Bosni i Hercegovini se za izbore za zakonodavna tijela primjenjuje sistem otvorenih listi i preferencijalnog glasanja, što znači da izborno tijelo ima mogućnost da odluči koji će kandidat/kinja s liste biti izabran/a. Analize koje je provela Agencija za ravnopravnost spolova BiH MLJPI pokazuju da je biračko tijelo u BiH itekako spremnije da svoj glas povjeri muškim kandidatima. Očito da je model "uspješnog političara", koji prepoznaju birači, još uvijek - model "političara-muškarca", što je posljedica šireg konteksta i stereotipa o položaju žena i muškaraca u našem društvu. Neke države, kao što je susjedna Srbija, imaju sistem zatvorenih lista i automatski imaju veći procenat žena u parlamentu.
Međutim, ne mislim da bi vraćanje na sistem zatvorenih listi bio rješenje za ravnopravnost spolova u izbornom procesu. Naime, uvođenje otvorenih listi i preferencijalnog glasanja predstavljalo je značajnu demokratsku tekovinu jer daje mogućnost većeg stepena demokratskog odlučivanja i direktnije transformacije biračke volje u izabrana mjesta. Rješenje vidim u daljem radu na rušenju stereotipa kod biračkog tijela i uspostavljanju omogućavajućeg okruženja za bavljenje žena politikom – od porodice, preko političke stranke i transformacije unutarstranačke rodne politike (npr. zašto imamo tako malo kandidatkinja nositeljica listi?), pa do društva u cjelini.
Stranački mehanizmi
Koliko stranke odista žele da žene, mladi, "Ostali" budu izabrani? Postoje li neka istraživanja, analize, procjene... koje bi dale odgovor na ovo pitanje?
- Političke stranke su značajni “vratari” za učešće žena u politici. One imaju krucijalnu ulogu u sve tri faze političkog ciklusa: prepoznavanje ambicioznih osoba, podržavanje razvoja njihovih političkih sposobnosti i pružanje podrške tim osobama u toku izbornih kampanja. Studije su pokazale da većina političkih stranaka u BIH ima određene prakse pružanja podrške ženama u drugoj, tranzicionoj fazi, ali i da ne uspijevaju da standardizuju te prakse i da se angažuju u druge dvije faze. Većina stranaka navodi rodnu ravnopravnost kao jedno od načela u internim stranačkim dokumentima, ali istovremeno, interne stranačke strukture za žene nisu propisane i stranke ne dodjeljuju resurse potrebne za aktiviranje ambicioznih žena u politiku. Analize koje je provela Agencija za ravnopravnost spolova BiH MLJPI pokazuju da se velik broj političkih subjekata bavi pitanjima ravnopravnosti spolova u svojim programima samo deklarativno i kandidatkinje u predizbornim aktivnostima uglavnom nisu jednako vidljive kao njihove muške kolege. Pored toga, nedovoljna je podrška političkih partija ženama - članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji - o čemu govore i nalazi nedavnog istraživanja prema kojem značajno veći procenat kandidatkinja misli da nema nikakav uticaj na razvojne prioritete političke stranke kojoj pripada, kao i da je članstvo u stranci znatno duže za kandidate nego za kandidatkinje. Konačno, tokom predizbornih kаmpаnjа, kаndidаtkinjаmа se ne dаje dovoljnа vidljivost u medijimа, kao i od strаne političkih strаnаkа, što je u slučaju posljednjih Općih izbora, donekle, promijenjeno na bolje.
Bitno je imati u vidu nasilje i seksizam koji se dešava prema zenama, a koji je posebno izražen u predizbornom periodu. Kako utiču ovi napadi na učešće žena u politici? Kako raditi da se nasilje prevenira i sankcionira?
- Zabrana govora mržnje, seksizma i mizoginije je navedena u svim međunarodnim sporazumima u oblasti ljudskih prava, a posebno u UN Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koje čine sastavni dio pravnog sistema BiH, te u Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH i Zakonu o zabrani diskriminacije.
UN Komitet za eliminaciju diskriminacije prema ženama (CEDAW komitet) je pozvao Bosnu i Hercegovinu da uspostavi mehanizam za praćenje upotrebe seksističkog i mizoginog jezika i govora mržnje u javnom diskursu i seksističkim prikazima žena u medijima. Bosni i Hercegovini je preporučeno i da promoviše važnost pozitivnih prikaza žena kao aktivnih pokretača promjena, kao i da usvoji efikasne mjere zaštite političarki, novinarki, braniteljica ljudskih prava i ženskih nevladinih organizacija kako bi im se omogućilo da slobodno izvršavaju svoje važne poslove bez straha ili prijetnje nasiljem ili uznemiravanjem.
U proteklom periodu svjedočili smo ponavljanju rodnih stereotipa, seksizma i mizoginije, čak i nasilja prema ženama u politici. Ovi napadi se posebno inteniziviraju u predizbornom periodu i predstavljaju zastrašivanje i obeshrabrivanje žena u nastojanju da se aktivno uključe u politiku i javni život.
Imajući u vidu navedeno, Agencija je, na početku političke kampanje za Opće izbore 2022, izdala javnu Preporuku o rodnim stereotipima, mizoginom i seksističkom govoru, koju sam ranije spomenula. Pored toga, naše koleginice i kolege u Regulatornoj agenciji za komunikacije unapređuju sistem za kontrolu govora mržnje u medijima.
Ono što je neophodno je jačanje sistemskog odgovora na pojave nasilja, seksizma i mizoginije i nužna je saradnja svih društvenih aktera, jer rodno zasnovano nasilje nad ženama u politici se zasniva na nejednakim odnosima moći između žena i muškaraca. Ova vrsta nasilja se dešava javno, i tako ima štetan uticaj, ne samo na pojedinačne žene, već i na opću motivaciju žena da se aktivno uključe u politički život.
