"Zbog aktuelne političke situacije građani su zabrinuti. Njihove brige dijeli i međunarodna zajednica".
Razgovarao: Sead Numanović
Ahmed Rifatbegović je istaknuti zvaničnik Misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH.
U intevjuu za Politicki.ba on govori o predstojećim izborima, aktivnostima Misije, saradnji s Vijećem za štampu, koalicijom Pod lupom, te posebno Centralnom izbornom komisijom.
Rifatbegović je posebno iskoristio priliku da pozove građane da izađu na izbore i glasaju.
"Mora se biti svjestan da svi građani dijele odgovornost za BiH. Jedini način da se toj odgovornosti ukaže adekvatno poštovanje jeste glasanjem na izborima".
Praćenje izbora
Ubrzo nam predstoje opći izbori. Čini se da nose mnogo više neizvjesnosti nego li se očekivalo. Šta radi Misija OSCE-a u BiH? Kako pratite izbore?
- Misija OSCE-a u BiH se izborima direktno ne bavi već 20 godina. Mandat za provedu izbora smo već tada predali Centralnoj izbornoj komisiji (CIK).
To ne znači da smo isključeni iz procesa ili da smo se sami isključili. Pažljivo pratmo političku situaciju u državi, uključujući izbore, koji predstavljaju ključnu komponentu demokratskog upravljanja i političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini (BiH).
Mi ne posmatramo izbore. To je posao Izborne posmatračke misije (IPM) OSCEovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). ODIHR je, po ustaljenoj praksi, i ove godine rasporedio posmatrače u cijeloj BiH.
Mi smo angažovani na drugim relevantnim aktivnostima koje su vezane za predstojeće izbore.
Tako, na primjer, sarađujemo sa domaćom nevladinom organizacijom "Pod lupom" u njihovim aktivnostima usmjerenim ka posmatranju izbora. Posebno pomažemo u obuci o posmatranju izbora od strane građana i prijavljivanju neregularnosti. Organizujemo debate i forume o etičkoj kampanji i strategijama za uključivanje javnosti, na kojima, između ostalih, učestvuju građanke i građani, stručnjaci i organizacije civilnog društva. Misija prati i govor mržnje i retoriku podjela, između ostalog praćenjem provedbe "Izjava o opredijeljenosti za rodnu ravnopravnost" koje su potpisale političke stranke. Upoznajemo medijske kuće sa ključnim aspektima Izbornog zakona BiH i težimo ka unapređenju inkluzivnosti time što pružamo podršku romskim organizacijama civilnog društva da podstaknu bosanskohercegovačke Rome da glasaju. Takođe, podržavamo prava osoba sa invaliditetom u izbornom procesu i sarađujemo sa ostatkom međunarodne zajednice na povećanju stepena izlaznosti na izbore.
Projekat koji u velikoj mjeri finansira vlada SAD, pod nazivom "Podrška provedbi Općih izbora 2022. godine u skladu sa ODIHR-ovim preporukama" je u našem posebnom fokusu.
U sklopu ovog projekta razvili smo i nekoliko online aplikacija.
Jedna od njih, a smatram je najznačajnijom, pojednostavljuje registraciju glasača za glasanje putem pošte.
Ostale aplikacije pomažu unapređenju efikasnosti Centralne izborne komisije.
Kako to konkretno izgleda?
- Evo, na primjer, CIK je prije trošio više od 100.000 EUR samo na slanje materijala za registraciju glasača u inostranstvo. Za to im je bilo potrebno desetine ljudi koji će pregledati obraditi i provjeriti poštom pristigle formulare.
To je stvaralo niz tehničkih i drugih grešaka. A u konačnici vodilo je i izbornim prevarama.
Novi sistem je rezultirao i manjim brojem glasača koji su se registrovali za glasanje iz inostranstva putem pošte. Vjerujemo da to indicira mogućnost nižeg stepena izbornih prevara unutar sistema, kao i niži stepen zloupotrebe sistema za glasanje iz inostranstva.
A sve to je i uprkos činjenici da su političke stranke provele vrlo snažnu kampanju u dijaspori.
Kvalitetne aplikacije
Dakle, aplikacija je smanjila troškove, broj ljudi u procesu, ubrzala ga i – "srezala" mogućnost prevara?
- Da, sada postoji realniji broj glasova iz inostranstva.
Šta kažu brojke?
- Za izbore 2022. godine, u inostranstvu se registrovalo nepunih 70.000 glasača.
Prije četiri godine, CIK je primio prijave za oko 130.000 ljudi. Na kraju, ta je institucija ovjerila nekih 100.000 prijava.
Koliko ste zadovoljni urađenim? Ima li nekih indikatora? "Metrika" kako se sada popularno govori.
- Očekujemo povećan broj istraga i potvrđenih optužnica zbog izbornih prevara širom BiH. Izvjestan napredak postoji, ali ide sporo.
No, naš cilj nije samo povećati broj optužnica. Bitno je raditi i na preveniranju takvih zloupotreba. Vjerujem da smo, u tom smislu, ostvarili napredak - postupanje policije i pravosuđa bit će ovog puta aktivnije i rigoroznije nego do sada. I želio bih to poručiti učesnicima i učesnicama izbornog procesa.
Izborna je kampanja u finušu. Čini se da je ovog puta ipak brutalnija. Bilo je i par slučajeva fizičkog nasilja.
- Sa žaljenjem moram reći da smo već svjedočili nekolicini nasilnih incidenata. Na meti su bili i novinari, te čak i političke kandidatkinje.
Opet smo uočili vrlo neprimjerenu retoriku koja graniči sa govorom mržnje i istupe u kojima se zagovaraju podjele. To je, izgleda, trend. Čini se da ove pojave rastu iz jednog izbornog ciklusa u drugi, što se posebno može uočiti na društvenim mrežama.
Ima li rješenja? Neki model na koji se trebamo ugledati i početi ga primjenjivati?
- Misija, u saradnji sa Vijećem za štampu i online medije BiH pomno prati svaku pojavu govora mržnje na internet portalima. Imamo i razgranatu mrežu terenskih ureda. Oni su raspoređeni na cjelokupnoj teritoriji ove države. Uz ostalo, zaduženi su da prate pojavu i korištenje retorike podjela i govora mržnje u svakom kutku BiH.
U bliskoj saradnji sa ostalim međunarodnim partnerima u ovoj zemlji, Misija je aktivno bila uključena u proces političkih pregovora koji su se vodili oko izmjena Izbornog zakona BiH. Djelujući zajednički, međunarodna zajednica podržala je izradu Nacrta amandmana poznatog u javnosti kao "paket integriteta", koji je obuhvatao i pitanje govora mržnje.
Moram reći da jesmo bili iznenađeni visokim stepenom saglasnosti između učesnika u pregovorima o potrebi rješavanja problema govora mržnje.
Nažalost, političke stranke nisu uspjele postići kompromis o cjelokupnom "paketu integriteta", koji iz tog razloga na kraju nije usvojen. Ali, paket mjera, kroz amandmana na Izborni zakon BiH, koje je nametnuo Visoki predstavnik, dao je precizne definicije i osnove po kojima se nešto može karakterisati kao govor mržnje. Uz to, a smatram vrlo bitnim, u značajnoj mjeri pooštrene su sankcije za prekršitelje i date veće ovlasti CIK-u da reaguje.
Bonske ovlasti
Hoće li visoki predstavnik nametnuti cijeli paket izmjena Izbornog zakona BiH? Pa i entitetskih ustava...?
- Misija OSCE u BiH, naravno, podržava rad Ureda visokog predstavnika u BiH. Uprkos višegodišnjim naporima, lokalni politički akteri nisu iskazali neophodan stepen sposobnosti vođenja cijelog ovog procesa, pa ni – usudio bih se reći - odgovornosti za postizanje sporazuma o izbornoj reformi. Jako puno prilika je propušteno. Nakon ovogodišnjih izbora, istinski se nadamo da će među političkim liderima biti dovoljno političke hrabrosti i odgovornosti da se vrate za pregovarački sto i pronađu rješenja potrebna za realizaciju sveobuhvatne izborne reforme.
Imamo i pritužbe o zloupotrebi javnih sredstava u predizborne svrhe? Je li ta pojava manja ili veća nego ranije? Kako tome stati u kraj?
- ODIHR je o ovom problemu pisao u tri predhodna izvještaja koje su objavili nakon izbora 2010., 2014. i 2018. godine. U svojim izvještajima više puta ukazali su na nepostojanje dovoljno jasne definicije javnih sredstava, niti definicije njihove zloupotrebe, što ostavlja dosta prostora za pojavu zloupotreba i korupcije. Navedeno je da se u BiH "podrazumijeva" učešće visokih državnih funkcionera u kampanjama za lokalne izbore.
Oni putuju po državi i pojavljuju se na skupovima, pritom nezakonito koristeći resurse institucija u kojima su na pozicijama. Zloupotreba javnih sredstava obuhvaćena je i nedavno nametnutim amandmanima Visokog predstavnika. Ipak, treba nam aktivniji angažman i pravosudnih institucija i agencija za provedbu zakona u postupku identifikovanja i sankcionisanja zloupotreba javnih sredstava.
Mislite na članove Predsjedništva BiH? Šefove entiteta – predsjednik i oboje potpredsjednika – ministre...
- Izborni zakon BiH, ali i svi zakonski standardi i najbolji primjeri iz prakse na čije poštivanje poziva ODIHR, podjednako se odnose na sve izabrane i imenovane zvaničnike.
U nedjelju su izbori. Imate li poruku?
- Pozivamo sve registrovane birače da ostvare svoje pravo i glasaju. Zbog aktuelne političke situacije građani su zabrinuti. Njihove brige dijeli i međunarodna zajednica.
2021. godine Misija OSCE u BiH provela je sveobuhvatno istraživanje kako bi saznala kako građani BiH vide izborni proces u zemlji.
Brine nas što je istraživanje, očekivano, pokazalo da je među građanima rasprostranjena apatija u pogledu izbornog procesa.
Rukovodstvo koje poziva na podjele ne uliva nadu.
No ipak, politička situacija se jedino može promijeniti glasanjem. To jeste privilegija koju uživaju građanke i građani BiH ali je isto tako i obaveza. Mora se biti svjestan da svi građani dijele odgovornost za BiH. Jedini način da se toj odgovornosti ukaže adekvatno poštovanje jeste glasanjem na izborima.
