Ramić: Možda se izbori u Srebrenici opet ponove

Diskriminacija u obrazovnom sistemu 

Navodi da, ukoliko imamo na čelu općine nekoga ko želi da radi na poboljšanju odnosa među narodima, da radi na privlačenju stranih investitora to se i dešava.

"Ukoliko je na čelu općine neko ko slavi ratne zločince, ko pjeva neke četničke pjesme onda imamo rezultat kakav imamo u Srebrenici. Nadam se da će i međunarodna zajednica na neki način nastaviti da vrši taj pritisak i na lokalne vlasti, ali i generalno na vlasti Bosne i Hercegovine da se prije svega taj neki govor mržnje skloni iz javnog medijskog prostora, a onda da se on skloni i s terena", ističe Ramić.

Govorio je i o uskraćivanju prava Bošnjacima na jezik, imovinu, kao i ostalim elementarnim ljudskim pravima u entitetu RS.

"Imate problem da to kao čovjek razumijete. Ne možete jednostavno ljudski da prihvatite potrebu nekog drugog čovjeka da vas na taj način diskreditira ili da vas maltretira. Vrijeme je pokazalo da se time ništa ne postiže. Mi pripadamo generaciji koja je u osnovnoj školi izučavala srpsko-hrvatski jezik. Ne mislim da smo mi sada nešto manji Bosanci, odnosno Bošnjaci u odnosu na neke koji su izučavali neke druge jezike, neke druge programe. Zbog toga što se ne može utjecati na nečiji identitet tako što ćete mu nešto u obrazovnom procesu promijeniti, izmijeniti ukoliko on ima stabilnu porodicu i dolazi iz neke stabilne zajednice, odnosno ukoliko on zna ko je i šta je", ističe Ramić.

Nakon rata, kaže, imamo situaciju da su djeca na području entiteta RS deset godina izučavala normalno nastavu u skladu s nacionalnom grupom predmeta.

"Onda je neko odlučio da to više ne može tako. I tjera ih da sada više njihov jezik nije bosanski nego je bošnjački, da nemaju nacionalnu grupu predmeta... Ta djeca vikendom odu u mekteb, svaki dan su kod svoje kuće i vrlo dobro znaju ko su i šta su. Tako da je taj trud njihovog urušavanja uzaludan. On neće donijeti nikakav rezultat. Nažalost, dođemo u situaciju da smo zemlja koja hoće biti članica EU, a imamo zakone koji su jednim dijelom diskriminatorni, a drugim dijelom se potpuno ne provode na terenu. Imamo nepisane odluke, neke nepisanih vladara iz sjene koji kažu - jeste to piše u zakonu, ali to nemojte provoditi", navodi Ramić.

Imali smo, kaže, situaciju kada je u pitanju Zakon o lokalnoj samoupravi RS-a koji definira zapošljavanje povratnika u skladu s popisom stanovništva.

"Kao načelnik općine Osmaci u RS-u u to vrijeme sam pozvao upravnog inspektora i kažem da zakon nije definirano na koji način će se to provoditi. On mi je rekao - nama je rečeno da godinu dana ne vršimo nikakvu inspekciju po tom pitanju. Godina dana je rok da se taj zakon primjenjuje. Dakle, oni donesu zakon pod pritiskom međunarodne zajednice, a onda svojim službama koje su zadužene da provode taj zakon kažu - to pitanje ne treba da vas zanima ovu godinu dana. Poslije godinu dana samo konstatiraju da neko to nije proveo i nikom ništa", tvrdi Ramić.

Ili se, navodi, kaže u Zakonu o osnovnom obrazovanju da se zabranjuje svaki vid diskriminacije u obrazovnom procesu u RS-u.

"Onda dijete koje je Bošnjak, čija je vjera islamska, dobije zadatak da nacrta Svetog Savu, pravoslavnog sveca. Ali, u zakonu je zabranjena svaka diskriminacija. Ili mu kaže - jeste sine vaš jezik jeste bosanski, ali mi moramo pisati da je to jezik bošnjačkog naroda, jer je to po Ustavu. A, po Ustavu RS-a nema srpskog jezika nego jezik srpskog naroda. E, tamo ćemo kazati da tamo piše srpski jezik. Diskriminacija i različita primjena pravila su brojna. To su neke stvari koje se ne mogu tolerirati ukoliko ova zemlja zaista želi biti članica Evropske unije i s te strane bit će potreba vjerovatno da međunarodna zajednica u našim pregovorima pristupanju EU prije svega ovdje omogući da zaista zaživi vladavina prava i da ono što usvojimo u zakonima to i primjenjujemo u praksi", smatra Ramić.

Borba protiv pandemije 

Pitanja imunizacije su generalno pitanja za Krizni štab ili Ministarstvo zdravstva i na to bi, navodi Ramić, bilo dobro da oni odgovore. Ali, kaže da generalno može kazati da je Vlada FBiH u suočavanju s pandemijom, s posljedicama pandemije imala nekoliko različitih faza.

"Jedno je bila borba za ljudske živote, kasnije je bila borba za radna mjesta, poslije je bio period neke stabilizacije. Sada je ponovo borba da se društvo vrati u neke normalne tokove. I Vlada FBiH u svakom tom segmentu je uradila onoliko koliko je moguće. Onda kada je nabavljana medicinska oprema, kada su nabavljani respiratori, tada su svi znali gdje se to može nabaviti, po kojoj cijeni se može nabaviti, vršen je taj medijski pritisak koji je na kraju rezultirao procesom koji je neviđen prema premijeru FBiH Fadilu Novaliću, dopremijerki i ministrici finansija Jelki Miličević i nekim drugim koji su bili uključeni u taj proces. Sada kada nemate situaciju u kojoj nabavljate vakcinu, sada niko ne zna gdje se može nabaviti vakcina. Niko je ne može nabaviti po nekoj cijeni. Potpuno suprotna argumentacija od one koja je bila u vrijeme respiratora. S druge strane, oni koji su politički akteri bi trebali da znaju svoje nadležnosti. Lijepo je da neki kantonalni premijer izađe i jedne sedmice nabavlja vakcinu iz Sovjetskog saveza, duge sedmice nabavlja vakcinu iz Kine, treće sedmice od nekoga drugog. Ali on bi trebalo da zna da on uopće ne može nabavljati vakcinu, nego da to jedino mogu raditi državni organi, odnosno institucije BiH. Ono što je trebalo uraditi eventualno jeste promijeniti taj Zakon o javnim nabavkama BiH i omogućiti Vijeću ministara BiH da izvrši direktnu nabavku vakcina od proizvođača kako bi na neki način u BiH bili u tom procesu u korak s vremenom, odnosno u koraku s okruženjem", navodi Ramić.

Kao BiH smo, navodi, ušli u COVAX mehanizam i došli smo u situaciju da kasnimo s potrebnim mjerama, kao i neke druge zemlje koje su dio tog mehanizma.

"Sva ta pitanja su pitanja za krizne štabove, za ministarstva zdravstva i prije svega za institucije BiH. Mi ćemo sada doći u situaciju da svaki kantonalni premijer ima neku novu ideju, da svaki načelnik općine ima neku novu ideju, ali niko od toga ništa neće realizirati nego će samo praviti nepotreban nered u ovom javnom medijskom prostoru u namjeri da pribavi neki politički poen", navodi Ramić.

Realizacija brojnih projekata 

Kao Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, kaže, imaju budžetska sredstva koja su prije svega na raspolaganju usvajanjem budžeta posredstvom Vlade FBiH.

"Ta sredstva transferiramo prema nižim nivoima vlasti i realiziramo kroz svoje projekte. S druge strane, implementiramo nekoliko značajnih programa poput Regionalnog stambenog programa, kao i zatvaranja kolektivnih centara u FBiH. Imali smo ranije OPEC i Saudijski fond i ti programi su manje - više završeni", kaže Ramić. 

Regionalni stambeni program traje još uvijek, kaže, iz razloga što donatori one investicije ili nacije koje su najavile nisu sve realizirali.

"Imamo dinamiku u kojoj svake godine realiziramo planirani broj objekata. Prije nekoliko dana smo potpisali ugovore za izgradnju 81 stambene jedinice, uskoro ćemo potpisati ugovore za izgradnju nove 31 stambene jedinice. Kolektivne centre zatvaramo po nekom projektnom prijedlogu krajem 2022. godine. Mi smo razvili te procedure na način da imamo potrebnu dinamiku koja nam omogućava da ispoštujemo taj projektni zadatak, s tim da postoje ogromni problemi u građevinskom sektoru u vezi s porastom cijena izgradnje građevinskih objekata. S druge strane opterećeni smo sistemom javnih nabavki u BiH. Mi često dođemo u situaciju da izvođači radova probijaju neke limite koje postavimo i onda moramo ponavljati postupke zbog čega to traje po nekoliko puta. Imamo procedure koje su definirane u vezi s donatorima tako da je taj proces poprilično usporen, ali iskreno se nadam da ćemo ga završiti na vrijeme", navodi Ramić.

S druge strane, iz svojih transfera na terenu rade, navodi, potrebnu infrastrukturu u naseljima, potrebnu infrastrukturu koja povezuje naseljena mjesta, podršku privrednom sistemu na području entiteta RS i rubnim općinama u kojima su raseljene osobe.

"Radimo podršku mladim ljudima kroz nekoliko različitih programa - od podrške osnovcima, subvencioniranja prevoza srednjoškolcima, stipendiranja studenata, podrške za odrađivanje pripravničkog staža, podrške start up biznisu... Tako da s druge strane imamo potpuno zaokružen sistem na način da svi oni koji žele raditi, koji imaju neku poduzetničku ideju mogu je realizirati uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Da bi se sve to radilo, da bi se kreirali programi naravno da se mora biti na terenu. I moraju se ljudi nekada upitati šta njima to treba. Često smo u situaciji da vlast ide jednom stazom, a građani drugom. Onda dolazimo u neke nepotrebne situacije nerazumijevanja", kaže Ramić.

Zbog toga, navodi, prakticiraju da svake godine prije usvajanja programa obave nekoliko razgovora s različitim udruženjima, predstavnicima povratnika, a onda da pozovu i predstavnike u institucijama vlasti na području entiteta RS, ranije u okviru toga i odbornike u općinama i zajednički kreiraju potrebe na terenu.

"Mislim da to daje rezultat na način da programi koje mi kreiramo budu prihvaćeni od građana, jer oni uzimaju aktivno učešće u tim programima. Mi smo također, s općinama koje imaju značajnije budžete potpisali određene sporazume kojim zajednički sufinansiramo projekte izgradnje infrastrukture. Tako da ova sredstva koja mi imamo na raspolaganju faktički povećavamo kroz učešće i drugih, prije svega privrednika, povratnika, ali i lokalnih nivoa vlasti", zaključio je Ramić.