Unutar EU očigledno se vode dinamični razgovori o tome šta s zapadnim Balkanom, kako ga uključiti u EU.
Razgovarao: Sead Numanović
“Španija je
podnijela svoj “non-paper” institucijama Evropske unije. I u njemu se razmatra
situacija na zapadnom Balkanu, te “južnom susjedstvu” EU”, otkriva Nik Prebil.
Ovaj mladi
poslanik (ima 29 godina) Parlamenta Slovenije, ispred Liste Marijan Šarec, u razgovoru za politicki.ba kaže
da on nema puno detalja u vezi španskog “non-papera”.
“Znam da je
o njemu raspravljano u institucijama EU. Razgovori su vođeni iza zatvorenih
vrata, tako da detalje, kao ni sam dokument, nemam.
No, ono što
sam čuo je da Španci žele da proces uključenja država zapadnog Balkana bude
uspješan i traže moduse kako to napraviti na što kvalitetniji, ali i što brži
način”, kaže on.
Osvrćući se
na navodni “non-paper” Janeza Janše, on veli da (još) nema fizičkog dokaza da ga
je on napisao.
“Ali, u najmanju
ruku je čudno da premijer Slovenije ponaša na ovaj način. On daje nemušte
demantije i uporno odbija da dođe pred Državni zbor i odgovori na poslanička
pitanja.
Takvo
ponašanje samo šteti Sloveniji.
Ne postoje fizički dokazi o postojanju "slovenskog
non-papira". Međutim, o tome se puno govori u regiji, ne samo u vezi sa
Slovenijom, već i u vezi s drugim, većim članicama EU. Ako ništa drugo, loš
odgovor Janeza Janše - i samo na Twitteru - potpuno je neprimjeren. Slovensko
Ministarstvo vanjskih poslova javno je i jasno demantiralo takav dokument, dok
Janša (još) nije”, kaže Prebil.
Upitan da li
nedavne velike demonstracije u Ljubljani protiv Janše mogu dovesti do pada
njegove vlade, naš sagovornik kaže da ne očekuje, mada priželjkuje, da se to
desi.
"Kad je Janez Janša na vlasti, demonstracije su konstanta.
Ovo je njegova treća vlada i po treći put je uspio okrenuti naciju protiv sebe.
Protesti traju već godinu dana, počevši ubrzo nakon što je treći put preuzeo
vladu, pa je on zapravo sam kriv za poteze i mjere koje on i njegova vlada
poduzimaju.
U Sloveniji postoji opće uvjerenje da će ova Janševa vlada
prerano pasti samo ako se na to odluči sam Janez Janša.
Međutim, znamo da on
jako želi predsjedavati Vijećem EU po drugi put i da neće samo propustiti ovu
priliku.
S druge strane, u najvećoj opozicionoj stranci LMŠ, a također i u
opoziciji, želimo da zdrav razum prevlada među Janšinim pristalicama, među
onima koji i dalje održavaju njegovu vladu u životu. Koalicija Janeza Janše
postaje sve manja, njegova vlada je sada faktička manjina. Suprotno onima koji
i dalje podržavaju Janšu, dajemo mogućnost raznim demokratskim institucijama da
se odreknu svojih stavova za dobro države i glasaju protiv ove štetne vlade.
Zbog toga smo u opoziciji podnijeli i prijedlog ustavne optužbe, jer u
nekoliko slučajeva Janša ne samo da je osramotio Sloveniju, već je djelovao
nezakonito i protivustavno. Da bi se slučaj pojavio pred ustavnim sudijama,
potrebno nam je najmanje 46 glasova u Državnom zboru.
Nadamo se da ćemo
uspjeti i da će se zemlja vratiti u normalu", kaže on.
Osvrćući se na sve brojnije "non-paper, on kaže da definitivno postoje dva dokumenta te vrste koja su zvanična.
"Prvi je
hrvatski, koji govori o Bosni i Hercegovini, a drugi španski koji govori o
južnom susjedstvu, koje uključuje zemlje zapadnog Balkana i zemlje južno od tog regiona.
Ne mogu govoriti o detaljima, jer je dokument tajni, o njemu su razgovarali
ministri vanjskih poslova država članicaEU. U javnom izvještaju sa ovog
zasjedanja samo se navodi da se "non-paper" odnosi na stabilnost ovog južnog
regiona i postupke za proširenje EU.
Ostali "non-paperi" su odbijeni, ali
činjenica da se o njima toliko govori ukazuje na to da se nešto događa u regiji
ili da neko želi da se nešto dogodi.
U svakom slučaju, protivimo se bilo kakvom
tretmanu koji nije predviđen u EU.
Ne mislim da se uopće nalazimo u nekoj slijepoj ulici. Više mislim da neke
države članice imaju malo drugačiji pogled na proširenje EU.
Ključno je da i
Slovenija i EU u cjelini u procesu proširenja i pristupanja pojedinih zemalja
zapadnog Balkana EU uzmu u obzir integritet regije, važnost regionalnog
razvoja, što će također doprinijeti sigurnosti i, prije svega jačanje saradnje
i dobrih odnosa u cijeloj EU.
Slovenija se već dugi niz godina snažno zalaže za
proširenje EU na zapadni Balkan. Jednom kada zemlje kandidati ispune uslove,
trebale bi dobiti priliku da se pridruže EU ako to žele.
Mislim da je ta
slovenačka posvećenost proširenju u prethodnim vladama, uključujući onu koju je
vodio Marjan Šarec, više nego jasna", smatra Prebil.
