Šta se desilo s protestima u vašoj zemlji prije nekoliko godina? Tada ste imali demonstracije pod nazivom: "gladni smo na sva tri jezika". Šta je bilo s time?
Razgovarao: Sead Numanović
"Izvještaji
Evropske komisije, posebno onaj o proširenju, jako su loši po Bosnu i
Hercegovinu. Bojim se reći da
su tu tužne vijesti za vašu državu. Ključni nalazi u
oba izvještaja, dakle i u onom ekonomskom, jako su obeshrabrujući.
Pročitao sam i
izvještaje za druge države zapadnog Balkana. Nigdje drugdje situacija u
parlamentu nije tako loša, kako
je opisano da je u BiH.
Izvještaj koristi
izraz "blokade iz političkih razloga". To znači da poslanici na
različitim nivoima, ne rade svoj posao. Zar se oni ne
pitaju za šta primaju plaće? To je najteža kritika Evropljana, a i sami znate
da biraju riječi.
Šta rade poslanici
Kada govore da je
nešto blokirano, onda trebate biti izuzetno uznemireni", kaže na početku razgovora za politicki.ba Wolfgang Petritsch.
Nekadašnji visoki predstavnik analizirao je stanje u BiH i na Balkanu u kontekstu izvještaja Evropske komisije.
Oni kažu da ni
pravosuđe nije nezavisno i da je pod političkom kontorlom.
- Da. To je tačno.
Istina, te se
kategorije koriste i za stanje u pravosuđu u još nekoliko država vašeg regiona.
Ali, to ne može biti izgovor.
Znate, ljudi u
pravosuđu moraju demonstrirati hrabrost da se odupru političkom utjecaju.
Ponekad se to desi i u Austriji, gdje neki političari pokušaju da utjecaju.
Kod nas se mediji
odmah uključe i kritiziraju, a imamo i sudije koji se odupiru.
A toga u velikoj
mjeri nema u BiH, ali i nekim susjednim zemljama.

Šta možemo
očekivati da će EU uraditi nakon ovih izvještaja?
- EU i cijela
međunarodna zajednica nema puno opcija. EU je uradila svoj dio posla. Imaju
jednu od najvećih misija na svijetu u Sarajevu a ipak, usprkos izuzetno velikim
iskoracima ambasadora Johanna Sattlera, ne možete očekivati da on sve uradi.
Napredak je dvosmjerna ulica. Pomozite sebi, da bi smo vam mogli pomoći!
EU je osigurala
puno novca i najavljuje još. Ali, uspjeha nema ako nema akcija na terenu.
Dakle, ljudi u BiH se moraju pokrenuti, mora se promijeniti mentalni sklop,
preuzeti svoja sudbina u svoje ruke. I za to je odgovoran svako u BiH,
uključujući i političare.
Jako bih volio da
poslanici rade nešto, da preuzmu odgovornost. Veliki je problem što se očekuje da
EU sve sama napravi.
Pomenuli ste
ambasadora Sattlera. On jeste uradio nekoliko velikih uspjeha, poput izbora u
Mostaru... Iz njegovih djela vide se i neka vrsta neobjavljenih sankcija prema
pojedincima. Nema susreta s predsjedniko VSTV-a, na primjer. Je li to indikator
politike EU koja će početi sankcionirati bh. zvaničnike?
- Pojedinačne
sankcije nemaju smisla ako se cijeli sistem ne mijenja. Potrebno je više
kritike unutar političkog establišmenta u BiH. Već godinama vidim sistem
negativne kolaboracije u vašoj zemlji. Vidite kako to rade Čović i Dodik.
A to se širi i na
niže nivoe. Sve se radi da bi se stvari blokirale i izvještaj EU ističe to. A
ističe i da "nema napretka". Takva formulacija fatalna je po jednu
zemlju. Ako u Izvještaju o napretku EU piše da "nema napretka" u
rješavanju Sejdić-Finci, ali i drugim sličnim slučajevima, a presuda je još
davno donesena, nije vam teško shvatiti šta se time iz Brisela poručuje.
Dakle, parlamenti
i vlade morale bi reagirati. Ako oni ne reagiraju, morali bi građani, nevladine
organizacije i mediji u BiH to uraditi.
Vidim jednu jako
čudnu geografiju saradnje i animoziteta. Ni jedno od toga ne dosnosi benefite
ljudima. Animoziteti su još tu jer se naslijeđe rata zloupotrebljava zarad
ostanka na vlasti.
Kako mislite -
geografija animoziteta?
- Sve više se to
uočava i trend prelazi granice EU. Srbija i Hrvatska se ne podnose, Sjeverna
Makedonija i Bugarska imaju sve hladnije odnose, a isto važi i za Abaniju i
Srbiju…
EU članice i
države koje to žele postati, u sve jačem su sukobu. Tome dodajte unutarnje
animozitete u BiH gdje se nacionalne zajednice okreću jedne protiv drugih.
Ništa što jedna nacionalna grupa radi, u očima druge ne valja...
Sve to stvara
samo blokade. Napretka nema, političari se međusobno optužuju i taj začarani
krug zla se samo produbljuje. A građani su ti koji plaćaju sve veću cijenu.
Roditelje napuštaju djeca koja u sve masovnijem broju odlaze u Austriju,
Njemačku, skandinavske zemlje s namjerom da se više nikada ne vrate...
I tako će biti
sve dok vi u BiH ne budete tješnje sarađivali i držali se zajedno. EU to ne
može riješiti, ali možete vi. Zajedno! Nevladin sektor, mediji, mladi ljudi u
strankama...
Destrukcije susjeda
Kakva je uloga
Srbije i Hrvatske u odnosima unutar BiH?
Te dvije države,
zbog Dejtona, imaju specifičnu ulogu, Ona je, kako mi je Richard Holbrooke
objašnjavao, postavljena kako bi se stvarao pozitivan utjecaj na BiH. No,
ispostavilo se suprotno.
Hrvatska i Srbija
uspostavile su loš utjecaj. Imali smo jedan kratak period u vrijeme Mesića i
Račana. Oni su jasno rekli bosanskim Hrvatima da je Sarajevo adresa za
rješavanje svojih problema.
Ali, od tada više
ne vidim taj, već rastući negativni utjecaj.
Znali smo da s
Miloševićem Srbija može imati samo loš utjecaj na dešavanja u BiH. Sada, s
Vučićem... on zna da Srbija neće ući u EU ako njena uloga u BiH i dalje bude
negativna. Isto tako, Vučić zna da se destruktivno Dodikovo ponašanje mora
anulirati. I vidimo da oni pokušavaju to i napraviti.
Srbija zna, jasno
im je to rečeno i u Briselu, da BiH mora biti ravnopravni član među državama
regiona i da moraju sarađivati s njom na tim principima. Dakle, ne smije se
potkopavati suverenitet i integritet BiH.
Nisam baš
siguran da je to tako. Pogledajte recentne izjave Dačića i Vulina. Oni otvoreno
prijete i vrijeđaju. Znajući ustroj vlasti u Srbiji, takve se izjave ne daju
tek tako. Naprotiv. Oni govore ono što Vučić misli, ali ne smije ili ne želi
još javno izgovoriti.
Dačić je bio
bliski saradnik Miloševića. I to se nije promijenilo. I EU ne može promijeniti
svaku pojedinačnu akciju susjeda koje se poduzimaju. Mi razgovaramo s Hrvatskom
i Srbijom, upozoravamao. I tražimo od njih da budu konstruktivni. Ali tražimo i
očekujemo konstruktivnost i iz BiH.
Dodik i Čović
provode svoju destruktivnu politiku. Ne rijetko im se u tome pridružuju ljudi
iz SDA. I svi vuku u pogrešnom smjeru.
Ipak, kada je
Srbija u pitanju, ponavljam - ni Dačić, a posebno ne Vulin, ne bi govorili to
što pričaju, da iza njih ne stoji Vučić. To je bjelodano jasno.
- Znate te
nacionalističke igrice koje se manifestiraju. Žao mi je da je tako. Te etničke
platforme i dalje imaju snažnu ulogu.
I nisu
karakteristika samo za Balkan. Pogledajte Mađarsku. Ta je zemlja članica EU, a
manifestira sve više i više tu destruktivnu politiku.
Orbanova vlast je
istinski veliki problem u regionu.
Njegovi
prijatelji sada kupuju medije u Makedoniji, na primjer. Onda, bivši premijer te
zemlje je u Budimpešti, gdje uživa u egzilu. Takvo što zamislivo je u Africi, a
dešava se u EU. Nevjerovatno!
I sada Mađarska
potkopava aktivnosti proevropske vlade koju vodi Zoran Zaev.
Merkel uskoro odlazi
Nasuprot
Mađarske je Njemačka. Valjda oni mogu nešto napraviti...
- Njemačka je pri
kraju bitne ere koju je označila Angela Merkel. Ona neće još dugo biti na
političkoj sceni. Sama je najavila odlazak. Ne znamo ko će je naslijediti. A to
nije nebitno. Da, Njemačka je bitna, ona je
pojedinačno
najjača država EU. Ali i Njemačka ima svoje probleme.
Uopće nismo
pomenuli pandemiju koronavirusa.
To je najveći
izazov koji se pojavio pred Evropu od Drugog svjetskog rata. Posljedice
pandemije osjećamo sve više i trebat će godine da se oporavimo. To znači i da
će pažnja biti fokusirana na brojna druga pitanja. Balkan i Bosna nisu među
njima.
Stalno kroz ovaj
razgovor naglašavam procese unutar regiona i vaše zemlje. Vi morate pomoći
sebi, da bi drugi mogli.
Usuprotnom, uz
sve probleme koje EU ima, ako vidimo da vi ne tražite promjene, zašto bi smo ih
mi tražili?!
Pogledajte
Bjelorusiju.
Ljudi su se
pobunili. Oni ne traže da uđu u EU, već hoće promjenu vlasti, slobodu i
demokratiju. Demonstracije traju već mjesecima. Ljudi žele osloboditi svoju
državu.
E, to je potrebno
Bosni i Hercegovini.
Šta se desilo s
protestima u vašoj zemlji prije nekoliko godina? Tada ste imali demonstracije
pod nazivom: "gladni smo na sva tri jezika". Šta je bilo s time? Šta
je bilo s ljudima koji su tražili da se država oslobodi pogubnih
nacionalističkih okova?! Šta je s medijima? Šta je s nevladinim organizacijama
koje su tražile ekonomski progres, uključenje BiH u evropske tokove...
Sada imate
rastući odlazak mladih, perspektivnih, obrazovanih ljudi. Taj trend je naprosto
alarmantan!
I budite sigurni
da takav trend samo pomaže ovima na vlasti. Kritična masa energičnih i
sposobnih mladih ljudi ne demonstrira, poput Bjelorusije, već se pakuje i ide.
Trebaju nam
dakle demonstracije?
- Da. Miroljubive,
uporne i ciljane demonstracije su neophodne. Ljudi trebaju na civilizirani
način reći da im je dosta!
Pogledajte ovo: Reinhard
Priebe je uradio vrlo detaljnu analizu pravosuđa u BiH. Po mom sudu, to je do
sada ubjedljivo najbolji i najsveobuhvatniji dokument EU o BiH.
Ko ga je uzeo u
proceduru? Ko je pokrenuo aktivnosti da se on počne provoditi?
Niko!
Šta vam to govori?
Očekuje li to
neko, bilo ko u BiH, da Brisel sam od sebe gura to pitanje? Ako nemamo
sagovornike, ako nemamo jasne demonstracije volje da se on počne provoditi,
zašto bi smo mi sami insistirali na tome.
A imamo toliko
drugih stvari koje moramo rješavati.

EU najavljuje nekih skoro 30 milijardi eura
pomoći i investicija na zapadnom Balkanu. No, ničega od toga nema bez reformi.
- Da. Bez toga nema
investicija.
Reforme su
neophodne i preduslov su investicija. Inače, zašto bi novac bio trošen!?
Opet, nemojte
zaboraviti - imamo pandemiju. Novca ima i nije nam ga problem uložiti ako znamo
da šta ćemo imati od toga. Govorimo o regionu koji ima jedva polovinu
stanovništva jedne Poljske.
Ali nećemo bacati
novac. Ponavljam, ima novca, na raspolaganju je i utrošit će se na zapadnom
Balkanu. Ali, preduslov su reforme. Posebno u vladavini prava.
U ekonomskom
paketu o zapadnom Balkanu vidjeli ste šest ključnih poglavlja. Govori se o
izgradnji koridora 5C, na primjer. On je u interesu BiH, ali i EU. Ne znam da
li ljudi u BiH i na Balkanu razumiju da je taj paket ustvari uključivanje
regiona u EU prije samog formalnog ulaska.
S tim projektima,
Unija vas čvršće veže za sebe. Negativni utjecaji Rusije, Kine, zemalja
Golfskog zaliva, Turske, suzbijaju se.
Promjena mentaliteta
No, vi trebate
prihvatiti pruženu ruku Brisela. Trebate zahtijevati promjene i biti dio
promjena nabolje. Imate projekte koji su svima u interesu. Zašto se ne bi
okupili oko toga i zahtijevali promjene?
Dakle, da
sumiram šta govorite, EU i Zapad pomoći će BiH i region onoliko koliko mi
pomognemo sebi?
- Upravo tako.
Potrebna nam je promjena mentaliteta u BiH i regionu. Imamo sada 25 godina od
Dejtona. Vrijeme je da se okrenete budućnosti. To ne znači zaboraviti šta je
bilo, već uspostaviti prave politike i strategije.
To je jedini
način približavanja EU. Mi smo pokazali da smo ozbiljni, ponudili smo ogroman
novac. Ali, preduslov su pozitivne promjene.
Koliko EU može
računati na SAD? Uspjeh ambasadora Sattlera u BiH ostvaren je i zahvaljujući
snažnoj podršci američkog ambasadora u BiH.
- Uloga SAD jeste
bitna. Ne znam šta će se desiti 3. novembra. No, SAD su i dalje bitan partner.
Mislim da je vodeća uloga EU u regionu neophodna. I SAD imaju bitnu ulogu.
Nekad to nije jednostavno, kako to vidimo sada s inicijativom predsjednika
Trumpa na Kosovu.
Lično, nadam se
da će Joe Biden pobijediti. To bi bio vrlo dobar signal i ohrabrenje
progresivnim snagama na Balkanu.
S Bidenom sam
imao priliku razgovarati o Balkanu. On dobro razumije probleme regiona, zna kako
je bitno da EU i SAD zajedno nastupaju. Zato vjerujem da bi s njegovim izborom
zapadna politika u vašem regionu dobila značajan i pozitivan poticaj.
U toku je
izborna kampanja u BiH. Šta očekujete?
Da ljudi izađu i
glasaju za one koji će u općinama donijeti boljitak.
Zaboravite na
nacionalističku retoriku, birajte one koji će vam donijeti bolje usluge i
ugodniji život. Gledajte ko su ljudi koji će vam to ostvariti. Ne nasjedajte na
nacionalističku priču. Ona je besmislena.