Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće, poručila je u intervjuu za Preporod.info predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić, poručivši da njihovo provođenje ne smije biti upitno!
Predsjednica Ustavnog suda BiH osvrnula se na aktuelna dešavanja u našoj zemlji,a time i odluke, odnosno zakone koji su usvojeni u Narodnoj skupštini Rs-a.
Predsjednica Palavrić dotakla se i posljednje sjednice NSRs-a na kojoj je usvojen sporni prijedlog za pristupanje donošenju novog entitetskog ustava koji sadrži niz antiustavnih članova, odnosno članova koji se kose s Ustavom Bosne i Hercegovine.
– Ustavni sud će o tome govoriti kroz svoju odluku, ukoliko i kada dođe do usvajanja novog Ustava entiteta Rs i to pod uvjetom da ovlašteni subjekat iz člana VI/3.a) Ustava BiH pokrene takav zahtjev pred Ustavnim sudom BiH – kazala je Palavrić.
Preporod.info: Uvažene predsjednice Palavrić, odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće. Šta će se desiti ukoliko se nadležni u entitetu Rs ogluše o odluku Ustavnog suda BiH, ko je dužan i kako reagirati da bi se poštovala odluka najveće, najvažnije pravosudne instance u državi?
Palavrić: S obzirom na situaciju u vezi s izvršenjem odluka Ustavnog suda koja traje izuzetno dugo, pogotovo kada je riječ o entitetu Rs naročito posljednjih 20-ak dana, moramo se prisjetiti da su "Strane", među kojima su i Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Rs potpisnice Aneksa 10 – Sporazuma o civilnoj provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Tim sporazumom, tj. Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Strane, među njima i Rs, sporazumjele su se da provedba civilnih aspekata mirovnog rješenja obuhvata, između ostalog, i uspostavu političkih i ustavnih institucija u Bosni i Hercegovini, promicanje poštivanja ljudskih prava i povratak prognanika i izbjeglica te održavanje slobodnih i poštenih izbora.
Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane su zahtijevale postavljanje visokog predstavnika, kako bi im olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažirane u civilnom aspektu mirovnog rješenja. Dakle, civilni aspekti mirovnog rješenja obuhvataju i odluke Ustavnog suda BiH, odnosno njihovo prešutno ili izričito neizvršavanje ili negiranje.
Nadalje, članom 239. Krivičnog zakona BiH, neizvršenje odluke, između ostalog, Ustavnog suda BiH, uključujući i odluku o privremenoj mjeri (što je sadašnja situacija), propisano je kao krivično djelo za koje će se službena osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH ili koja spriječi, odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, uz veoma teške pravne posljedice osude.
Također, članom 12. Zakona o Tužilaštvu BiH propisana je nadležnost Tužilaštva BiH za provođenje istrage za krivična djela za koja je nadležan Sud BiH, te za gonjenje počinilaca pred Sudom BiH, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i drugim primjenjivim zakonima.
Članovima 16. i 17. Zakona o krivičnom postupku BiH, propisano je da se krivični postupak može pokrenuti i provesti samo po zahtjevu Tužitelja te da je Tužitelj dužan preduzeti krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo.
Imamo situaciju – kad je riječ o posljednjim događanjima – da je Ustavni sud BiH 7. marta 2025. godine na vanrednoj plenarnoj sjednici, odlučujući o zahtjevima Kemala Ademovića, Denisa Bećirovića i Denisa Zvizdića, donio tri odluke o privremenoj mjeri i to broj: U-6/25, U-7/25 i U-8/25, kojima su privremeno stavljeni van snage osporeni zakoni i druga akta, počev od njihovog stupanja na pravnu snagu pa do konačne odluke Ustavnog suda o meritumu zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Također, tim je odlukama privremeno zabranjeno svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Rs-u, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama Rs ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim licima iz Rs koja obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu zakona i drugih akata koji su privremeno stavljeni van pravne snage.
Sve tri odluke su stupile na snagu odmah, 7. marta 2025. godine. I sve su istog dana dostavljene, kako podnositeljima zahtjeva tako i rukovodstvu Rs. Iz svega navedenog možete i sami zaključiti da je na Tužilaštvu BiH obaveza da procijeni jesu li postupci osoba na koje se odnose ove tri odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri na tragu poštivanja i provođenja tih odluka ili je riječ o njihovom neizvršenju, odnosno postoje li dokazi da je učinjeno krivično djelo neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH.
Ukoliko je Tužilaštvu BiH ili bilo kojoj drugoj instituciji BiH potrebna pomoć u obavljanju njegovog posla, onda je tu visoki predstavnik za BiH jer sve ovo spada u provedbu civilnog aspekta mirovnog rješenja, kako bi domaćim institucijama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti u civilnom aspektu mirovnog rješenja.
Stoga je odluka na koji način će djelovati u konkretnoj situaciji na Tužilaštvu BiH i na visokom predstavniku za BiH. Hoće li tužitelj zaključiti da postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo neizvršenje odluke Ustavnog suda i preduzeti krivično gonjenje? Hoće li visoki predstavnik čekati zahtjev Tužilaštva za pomoć ili će sam, u skladu sa svojim ovlastima, preduzeti mjere koje smatra potrebnim? To je, zaista, na njima. Ali ono što je očigledno jeste činjenica da sadašnju situaciju ne mogu riješiti institucije Bosne i Hercegovine same. Da, institucije BiH prvenstveno, ali im je neophodna pomoć međunarodne zajednice.
Preporod.info: S obzirom na to da aktuelno rukovodstvo u Rs-a, na čelu s Miloradom Dodikom, ne priznaje ni Ustavni sud, a time ni njegove odluke, mogu li biti kažnjeni i na koji način?
Palavrić: Kad je riječ o nepriznavanju Ustavnog suda, podsjećam da je Ustavni sud, na sjednici održanoj 23. januara 2025. godine, odlučio o apelaciji Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD broj AP-3179/24, koja je podnesena 26. jula 2024. godine. Ranijih godina se i sam predsjednik Rs obraćao Ustavnom sudu BiH, zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama u ličnom svojstvu, dakle kao Milorad Dodik.
Pored toga, odbrana gospodina Dodika u postupku pred Sudom BiH tražila je i dobila informacije o broju apelacija građana i pravnih osoba iz Rs-a pred Ustavnim sudom BiH. Dakle, rukovodstvo u Rs-u priznaje Ustavni sud BiH kad ocijeni da je to u njegovom interesu. Ne priznaje ga kad je riječ o potrebi imenovanja nedostajućih sudija koji bi mogli odlučivati o apelacijama građana i kada je riječ o interesima države Bosne i Hercegovine i interesima građana Rs-a koji se obraćaju Ustavnom sudu BiH za pravdu.
Već je rečeno na koji način to rukovodstvo uopće može eventualno biti krivično procesuirano i kako pojedinci mogu biti kažnjeni, zapravo, to su rekli Krivični zakon BiH i Zakon o krivičnom postupku BiH.
