Piše: Enver Išerić
Ovih dana su se u medijima pojavljivale informacije o kršenju izbornog zakona od starne određenih kandidata na lokalnim izborima, ali i vrlo sumnjivih aktivnosti od strane organa za provođenje izbora. Moglo bi se sa sigurnošću kazati da se radi i o izvršenju krivičnih djela od strane određenih lica, odnosno organa za provođenje izbora ili pojedinaca u tim organima.
Naime, pojavile su se informacije da je kandidat za načelnika Općine Bugojno u trenutku kandidature za tu poziciju bio državni službenik. Neke političke stranke su tvrdile da u tom procesu nije postupio u skladu sa važećim zakonima i obratili su se CIK-u. Cik je odgovorio da „Imenovani je u svemu postupio u skladu sa zakonom i nisu prekršene odredbe ni Izbornog zakona, ni Zakona o državnim službenicima te je prijedlog službe da se prigovor xxx odbije kao neosnovan",
Ne upuštajući se u stvarno stanje stvari u ovom predmetu potrebno je samo ukazati na član 1.8 Izbornog zakona kojim je propisano:
„(1) Sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci i njihovi zamjenici, pravobranioci i njihovi zamjenici, ombudsmeni i njihovi zamjenici, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori i zamjenici generalnog revizora u institucijama u Bosni i Hercegovini i guverner i viceguverneri Centralne banke Bosne i Hercegovine, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, pripadnici Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, kao i diplomatski i konzularni predstavnici Bosne i Hercegovine u inostranstvu, koji imaju diplomatski status u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961. godine, mogu se kandidovati za javnu izbornu funkciju samo ako prethodno podnesu ostavku na svoj položaj ili postupe u skladu sa zakonima kojima se reguliše njihov status. Ako Centralna izborna komisija BiH utvrdi da lice iz ovog stava nije podnijelo ostavku na položaj ili nije postupilo u skladu sa zakonom kojim se reguliše njegov status u periodu od ovjere kandidature do štampanja glasačkih listića, ukloniće se ime ovog lica s ovjerenih kandidatskih listi, a ako se isto utvrdi nakon štampanja glasačkih listića, takvom licu neće biti dodijeljen mandat ako ga osvoji. U postupku utvrđivanja ovih činjeničnih okolnosti, institucije su dužne dostaviti podatke iz evidencije kandidata na zahtjev Centralne izborne komisije BiH, a kandidati su dužni dostaviti dokaz da su riješili svoj status.
A status državnih službenika, u slučaju njihove kandidature, regulisan je Zakonom o državnoj službi i to članom 19. 1. c) kojim je propisano:
„c) s izuzetkom rukovodećih državnih službenika, smatrat će se da je državni službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju rukovodeći državni službenik podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi;
