Formiranje vlasti na federalnom i državnom nivou su trenutno najvažnije političke teme u Bosni i Hercegovini. Probosanskom bloku se zamjera zbog dogovora sa HDZ-om i SNSD-om stoga smo o "izdaji", blokadama i rješenjima razgovarali sa predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem.
Lider "Osmorke" na entitetskom nivou i "proširene Trojke" na državnom odgovorio nam je na pitanja o tome kako planiraju formirati federalnu vlast ukoliko ih SDA bude blokirala, o svojim očekivanjima od visokog predstavnika BiH i pojedinostima sporazuma zbog kojeg su proglašeni izdajicama.
Ističe da Schmidtovo rješenje ima pozitivne iskorake, ali da će ponovo biti potrebna njegova reakcija ukoliko se pokaže da je Federacija BiH i dalje blokirana. U tom smislu je istaknuo da je DF svojim ponašanjem pokazao da im je volja SDA važnija od volje građana, a naglasio je i da se SDP 2014. našla u identičnoj poziciji kao SDA i DF sada, ali da nisu željeli blokirati procese.
Govoreći o državnoj vlasti, Nikšić ističe da SDP nikada nije izdao državu i da se to neće desiti ni zbog sporazuma sa HDZ-om i SNSD-om. Naglašava da stranački sporazum ne ugrožava NATO integracije BiH te da se sporna presuda, koja se pominje u sporazumu, odnosi na presudu po apelaciji Komšića, a ne presudu u slučaju Ljubić, koja je, kako ističu, provedena.
Prokomentarisao je da Sevlid Hurtić nipošto nije "Dodikov čovjek" nego dobar probosanski izbor za četvrtog ministra iz RS-a. Osim toga, govorio je o SDP-ovim rješenjima za izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH i potencijalnim dogovorima i problemima koje bi mogli imati sa koalicionim partnerima.
SDP je ljetos pokrenuo proteste zbog Schmidtovog rješenja za Izborni zakon BiH i Ustav FBiH. Oni su u tom trenutku urodili plodom, a vi ste lično kazali da imate obećanje od visokog predstavnika da neće iskoristiti Bonske ovlasti, no on je to ipak uradio nekoliko mjeseci kasnije, na dan izbora. Šta mislite da se dogodilo u međuvremenu pa se ipak odlučio na nametanje i osjećate li se izigrano?
- Za SDP je bilo presudno važno da ne dođe do usvajanja ili nametanja izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH koje bi po našem dubokom uvjerenju produbile podjele, dovele do dodatne diskriminacije i kršenja ljudskih prava, a samim tim i do kršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava. Odluka koja je donesena u noći izbora je utjecala korjenito na poslijeizborna dešavanja. Imali smo priliku čuti javne tvrdnje dužnosnika susjednih zemalja da su vršili diplomatske aktivnosti u tom smjeru i da su prema njihovim tvrdnjama te aktivnosti urodile plodom.
Nažalost, ovdje se još jednom potvrdilo da je bosanskohercegovačka diplomatija troma, inertna, nezainteresovana i nesposobna da sama utječe na međunarodne tokove i procese koji se tiču naše domovine. Pomalo je i žalosno da susjedne zemlje imaju aktivniju diplomatiju po pitanju Bosne i Hercegovine i njihovih interesa u našoj zemlji, nego što je to slučaj sa našom diplomatijom. Pitanje o tome šta je ponukalo i motivisalo visokog predstavnika da nametne odluku u ovoj formi u izbornoj noći treba adresirati njemu. Ne osjećam se izigrano, jer se ovdje ne radi o sujeti bilo kojeg pojedinca. Puno je bitnije kakve je posljedica ta odluka proizvela u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
Šta mislite o Schmidtovom rješenju za Izborni zakon i Ustav FBiH? Da li je donio korisne odluke u smislu funkcionalnosti entiteta ili su ipak štetne?
- Već smo u prilici vidjeti i osjetiti konkretne posljedice odluke visokog predstavnika i sada već sa jasnijih pozicija možemo davati i komentare. Nesporno je da je jedan od pozitivnih aspekata odluke deblokiranje imenovanja najviših sudskih instanci, odnosno Ustavnog suda Federacije BiH i tome svjedočimo u praksi. To je možda i najbitniji pozitivan iskorak. Što se tiče izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, tu apsolutno ne možemo biti zadovoljni i sretni kako se stvari odvijaju nakon nametanja odluka i dešavanjima koja su uslijedila kao svojevrsna posljedica.
Svjedočimo činjenici da odluka nažalost nije deblokirala proces formiranja entitetske vlasti, iako je visoki predstavnik jasno rekao da je to ključna namjera nametnutih odluka. Već imamo situaciju da parlamentarna manjina faktički garantuje da će blokirati uspostavu vlasti većine. Iskoristili su, odnosno zloupotrijebili nametnuti mehanizam da "uvjere" pojedine zastupnike koji su izabrani iz nove parlamentarne većine da promijene stranu i omoguće im mehanizam blokada. Da nije bilo takvih nečasnih i zakulisnih igara, djelima za koja smatram da se mogu okvalifikovati kao korumpiranje pojedinih izabranih zvaničnika, sada bismo već bili u fazi imenovanja nove Vlade FBiH. Najavljene blokade su nezapamćene u demokratskoj praksi. Nigdje u svijetu ne postoje mehanizmi kojim parlamentarna manjina blokira uspostavu vlasti jasno izražene većine. Zato očekujemo od visokog predstavnika da u slučaju takvih blokada otkoči procese čije blokiranje je posljedica nametnutih odluka, iako im to nije bila namjera.
U javnom prostoru prevladava utisak da je Schmidt izmjenama pomogao Osmorci na način da je međunarodna zajednica tako gurnula HDZ u pregovore s vama, dajući im ono što njima treba, a zauzvrat tražeći izbacivanje SDA. Kako to komentarišete?
- Ko je makar i površno upoznat sa dešavanjima nakon izbora zna da stvari ne stoje tako. Naime, po starim propisima izbora delegata u Dom naroda FBiH, Osmorka bi imala dovoljno mandata da izabere potpredsjednika Federacije BiH iz reda bošnjačkog naroda, bez ikakvih problema. Po novim propisima, uz podršku pojedinih stranačkih tajkuna i direktora, SDA je sebi osigurala mehanizam blokade tog procesa, odnosno mehanizam kontrole izbora potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.
Ova odluka je u nepovoljnu poziciju dovela multietničke stranke, naročito SDP kao najpluralniju stranku u državi. Sada smo u situaciji da SDP teoretski u Domu naroda FBiH može imati i preko 30 delegata, a da opet ne može utjecati na izbor rukovodstva Federacije BiH, ako u jednom etničkom klubu nema minimalno 11 delegata. SDP je upravo specifičan po tome što imamo delegate u svakom od klubova naroda i Ostalih u većem ili manjem omjeru. Nametnuta odluka nas zapravo upućuje na zaključak da nije dobro imati multietničke liste, nego da se treba fokusirati na ostvarenje dominacije u jednom od klubova naroda, što gotovo garantuje učešće u vlasti. To je pogubno u odnosu na multietničke građanske stranke, ali smatramo da nije dobro ni za državu Bosnu i Hercegovinu, ni za demokratske procese u cjelini.
Nakon što je formiran Dom naroda FBiH, uslijedili su prijedlozi za predsjednika i potpredsjednika entiteta, koji zatim potvrđuju premijera i ministre. U ovom trenutku je jasno da SDA ima svoj prijedlog za potpredsjednika, tj. prijedlog Kluba Bošnjaka, te da Osmorka i HDZ neće dobiti podršku njihovog potpredsjednika za imenovanje premijera i ministara. Kako planirate zaobići SDA prilikom formiranja vlasti?
SDA je već zaobiđena prilikom formiranja vlasti. Imate jasnu parlamentarnu većinu u kojoj nema te stranke. Jasna je većina u oba doma federalnog parlamenta. SDA i DF su se iskristalisali kao drugi koalicioni blok koji nema većinu. Opet moram naglasiti jednu činjenicu osporiti laž i konstrukciju koja se ovih dana plasira iz kuhinje SDA. SDP je 2014. godine omogućio formiranje federalne vlade u situaciji kada smo kroz Klub Srba imali na raspolaganju isti mehanizam blokade koji sada koriste SDA i DF.
SDP je jedini mogao sam predložiti kandidata za potpredsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda. Mi smo ostali vjerni ideji građanskog modela i principu poštivanja volje većine, makar je SDP ostao izvan vlasti. Svojim potpisima za kandidaturu omogućili smo kandidiranje i izbor DF-ovog potpredsjednika FBiH. DF se odlučio na drugačije ponašanje i ne žele učiniti isto. Mogli su omogućiti novoj većini da formira vlast onako kako smo mi to omogućili njima, iako mi tada nismo smatrali da će ta većina učiniti nešto dobro, ali smo poštovali volju građana.
Svrstavanjem uz SDA u klubu Bošnjaka već su pokazali da im je od volje većine građana iskazane u parlamentu važnija volja SDA. A neki bi rekli i pojedinih, u te dvije stranke utjecajnih privrednika. I to je njihovo legitimno pravo, ali ne trebaju obmanjivati javnost i davati obrazloženja u koja ni sami ne vjeruju. Činjenica je da potpuno ignorišu građansku volju iskazanu čvrstom većinom u Zastupničkom domu FBiH, ali i Domu naroda, i pristaju uz SDA-ove etničke blokade. Sve to čine zarad pozicije u Domu naroda BiH i nade u duži mandat par svojih "izdašnih" direktora u Federaciji BiH. Ako SDA i DF krenu sa urušavanjem temeljnog demokratskog postulata da parlamentarna većina ima pravo da uspostavi vlast, onda onaj ko je omogućio takvo postupanje, makar i nenamjerno, mora riješiti problem, a to je visoki predstavnik.
Nedavno je nakon jednog od sastanaka Osmorke, vaš partner Fuad Kasumović najavio reakciju visokog predstavnika zbog potencijalne nove blokade u Domu naroda. Također je Dino Konaković rekao da je Schmidt zakuhao i da sada on treba i otkuhati. Da li ste razgovarali sa visokim predstavnikom o novim izmjenama i šta vi mislite o tome?
- Već sam rekao da visoki predstavnik ima i formalnu i moralnu obavezu da omogući funkcionisanje sistema, ukoliko se pokaže da njegova odluka nije riješila političke blokade u Federaciji BiH, nego zabetonirala status quo. Zato vjerujem da visoki predstavnik neće dozvoliti produbljenje krize i ostanak krnje, nepotpune, tehničke vlade FBiH u dvostrukom tehničkom mandatu. Sa OHR-om, kao i drugi predsjednici parlamentarnih stranaka u BiH, održavam manje-više redovnu komunikaciju, jer to spada i u opis našeg posla i posla OHR-a. Svakako da očekujem nedvosmisleno izjašnjenje visokog predstavnika da neće biti taj koji je pristao na opstanak nelegitimne vlasti koja nema većinu još četiri godine.
Vlada FBiH je odavno tema na sastancima Osmorke, mnoge informacije su već i "procurile". Da li su dogovoreni svi resori i kako su raspodijeljeni? Govori se i da bi u budućnosti mogli imati jedno novo ministarstvo.
- O svim pitanjima funkcionisanja entiteta i države vodimo intenzivne razgovore. Restrukturiranje Vlade FBiH nije bilo na stolu. To je tema kojom se možemo baviti tek nakon formiranja nove Vlade FBiH. Nemamo problem sa tim da pregovaramo o uspostavi jednog ili više novih ministarstava ukoliko se zaista pokaže potreba za tim u smislu poboljšanja rada Vlade i unapređenja kvaliteta njenog rada u interesu građana FBiH. Mi u SDP-u također smatramo da postoji potreba formiranja novih ministarstava i na državnom nivou i spremni smo razgovarati i na tu temu. Resori još nisu raspodijeljeni, a vlada će biti formirana na osnovu zajedničkog programa rada koji usaglašavamo.
Na državnom nivou ste potpisali sporazum sa SNSD-om i HDZ-om. Najveća kritika na tu koaliciju je da ste izdali svoje glasače radeći isto što i SDA, ali vas kritikuju i da ste dogovorom izdali državu. Šta sporazum kaže o Izbornom zakonu konkretno?
- SDP nikada nije izdao ovu državu, pa neće ni sada. Bili smo čuvari multietničnosti njenih institucija i građanskog duha i u vrijeme agresije protiv naše domovine, tako djelujemo i sada. U sporazumu nema ni slova koje nudi osnovu za priču da smo izdali državu niti bismo na to pristali. Zanimljivo je da pojedini mediji pod jasnim utjecajem vladajućih struktura i njihovih "subvencija" nas optužuju za potpisani sporazum, dok SDA i DF nisu kritikovali što su napravili vlast sa istim ovim strankama bez ikakvog sporazuma.
Samo u nas je moguće da u isto vrijeme SDA optužuje Osmorku za ugrožavanje NATO puta, a onda tvrde da ta ista Osmorka ima podršku ključnih država članica NATO-a, od SAD-a do EU. Za vaš medij je ambasador SAD-a, ključne vojne sile NATO-a, jasno rekao da naš sporazum ni na koji način ne ugrožava NATO put. Naprotiv, on nudi mogućnost njegovog ubrzanja kroz jačanje i reformu Oružanih snaga BiH. Onda imate SDA-ove megafone koji uvjeravaju javnost da oni znaju bolje od ambasadora SAD-a i da oni valjda imaju veći legitimtet da tvrde da sporazum ugrožava NATO put Bosne i Hercegovine.
Tekst sporazuma je više nego jasan. U sporazumu je iskazano opredjeljenje da radimo na izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH i ništa više. Nije li to deklarativno opredjeljenje svih stranaka u Bosni i Hercegovini? Moj san i želja SDP-a je da imamo jednog predsjednika države, jedan parlament, jednu vladu i lokalni nivo vlasti u Bosni i Hercegovini. Nažalost to nije naša politička realnost niti će biti još dugo vremena. Zato sporazum ne definiše modele upravo iz razloga što to mora biti predmet dogovaranja. Mi u SDP-u i strankama okupljenim oko SDP-a na državnom nivou imamo jasan stav o izmjenama Izbornog zakona BiH. Za nas su apsolutni prioritet izmjene kojim će se provesti presude Evropskog suda za ljudska prava. To je naš ustavni prioritet jer su ove presude, u skladu sa Ustavom BiH, nadređene svakom drugom pravu.
O smjerovima i načinima implementacije, naravno, možemo i moramo razgovarati. Mi smo izradili jedan složen, obiman prijedlog izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koji osigurava jednakopravnost svih na cijeloj teritoriji države, svima daje mogućnost da biraju i budu birani, a istovremeno sadrži mehanizme koji otklanjaju bojazan od diskriminacije ili umanjenja prava bilo koje grupacije na osnovu etničkog identiteta. Dostavili smo to rješenje relevantnim međunarodnim činiteljima i imamo određene pozitivne povratne reakcije iz međunarodne zajednice.
Na šta se odnose izmjene i dopune u skladu sa odlukom Ustavnog suda, kojom odlukom? I kakav feedback dobijate od svojih glasača povodom koaliranja sa SNSD-om?
- Ljudi koji su i danas vlast sa onim političkim strankama s kojima smo potpisali sporazum su jako kreativni u smišljanju želja koje nam isporučuju. Naravno da ne nude odgovor zašto oni to nisu ni pokušavali postići u proteklom periodu. Potpuno je logično da se ni SNSD ni HDZ i njihovi lideri, kao uostalom ni mi u Osmorki, ne možemo preko noći promijeniti. Ali smo rekli da ćemo pružiti šansu dogovaranju i promjeni odnosa na našoj političkoj sceni. To odmah postaje meta spin-majstora. Tako i ovdje imamo još jedan pokušaj manipulacije odlazećih struktura.
Sami govore da je jedina neprovedena presuda Ustavnog suda BiH ona po apelaciji Željka Komšića. Istovremeno, optužuju nas što sporazum u jednini navodi obavezu provođenja presude Ustavnog suda BiH, jer oni to tumače kao neko naknadno provođenje presude "Ljubić"?! Neka se sami odluče i prestanu svađati sami sa sobom. Što se tiče nas u SDP- u, mi nemamo dileme da je jedina trenutno neprovedena presuda Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborni proces upravo presuda po apelaciji Željka Komšića. Da pitate HDZ oni se vjerovatno ne bi složili. Ali oba posljednja visoka predstavnika su iznijeli tumačenje da je presuda u slučaju "Ljubić" riješeno pitanje.
