Rusija, premda trostruko veća po broju stanovnika, već je znatno oslabljena našim sankcijama.
Ruske vlasti uporno ističu da zapadne sankcije neće ozbiljno naštetiti ruskoj ekonomiji i da vrijeme radi u korist Rusije u njenoj agresiji na Ukrajinu. Međutim, temeljnija analiza pokazuje da takve tvrdnje nemaju uporište u stvarnosti. Naše sankcije su već bitno oslabile rusku ekonomiju, a perspektiva zemlje postaje sve sumornija kako se Rusija dalje upušta u svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
„Sankcije su već značajno oslabile rusku ekonomiju. Kako Rusija nastavlja s agresijom na Ukrajinu, njena budućnost iz dana u dan postaje sve sumornija.“
U suočavanju s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine, Evropska unija je od početka rata jednoglasno usvojila 13 paketa sankcija, što je najambiciozniji pokušaj sankcionisanja do sada. Te sankcije su detaljno koordinirane s brojnim saveznicima. Međutim, u posljednje vrijeme često se čuje da bi ove nezapamćene sankcije mogle biti nedjelotvorne. Takvi stavovi su postali izraženiji nakon što su ruske vlasti objavile rast BDP-a od 3,6% u 2023. godini.
Oprez sa zvaničnim podacima u Putinovoj Rusiji
Prvo, u autokratskom sistemu poput ruskog, gdje ne postoji sloboda informacija ni sistem provjere i ravnoteže, potreban je veliki oprez prilikom razmatranja zvaničnih podataka. Ekonomski podaci su jednako upitni kao i rezultati prošlih predsjedničkih izbora. Drugo, nije bilo vjerovatno da će ruska ekonomija propasti odmah nakon invazije na Ukrajinu. Tokom protekle dvije godine dosljedno smo naglašavali da efekti naših sankcija neće biti trenutni i da je njihov cilj da se oslabi sposobnost Rusije da finansira svoje ratne poduhvate u srednjoročnom periodu. I to je upravo ono što se sada počinje dešavati.
Fiskalni rashodi Rusije (mlrd RUB)
Federalna riznica Rusije
Ruski vojni budžet u porastu
Udio izdvajanja Ruske vlade na odbranu je u stalnom porastu od 2020. godine, a izgledno je da će izdvajanja za odbranu 2024. godine činiti gotovo 30% ukupnog budžeta.
Udio izdvajanja za odbranu u ukupnom budžetu Rusije
*
Napomena: cifre koje se odnose na period 2024.-2026.g. su iz nacrta budžeta.
Izvor: Ruski dokumenti nacrta budžeta | Reuters, 16.10.2023. | Autor: Sumanta Sen
Ekonomski rast Rusije zabilježen tokom 2023. godine predstavlja tipičan primjer politike „ratnog kejnzijanizma“, koja je već viđena u Njemačkoj tridesetih godina prošlog vijeka. Povećanjem budžeta za odbranu za 70% u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, Rusija je oko 30% svog budžeta i 6% svog BDP-a zvanično usmjerila na nacionalnu odbranu, pri čemu su značajna sredstva predviđena i za neimenovane izdatke. Izdaci za vojne i bezbjednosne potrebe vratili su se na nivoe iz vremena Sovjetskog Saveza.
Eksplozija izdataka za odbranu kao motor ruske ekonomije
Ruska ekonomija doživljava snažan podsticaj uslijed povećanih izdataka za odbranu, uključujući i značajne isplate vojnicima te porodicama onih koji su poginuli u Ukrajini, a to se naročito odnosi na etničke manjine iz manje razvijenih područja. Takva dinamika se manifestuje i u regionalnim ekonomskim neravnotežama, gdje regioni s razvijenom vojnom industrijom ili oni koji graniče s Ukrajinom bilježe bolje ekonomske rezultate uslijed aktivnosti koje su povezane s ratnim operacijama.
Autoritarni režimi, kao što je ruski, mogu relativno lako usmjeriti ekonomiju prema vojnoj proizvodnji, ali takav potez neizbježno sa sobom nosi ogromne negativne posljedice po ostale sektore. Preusmjeravanje resursa ka ratnoj ekonomiji znači znatno manja izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, puteve, civilnu infrastrukturu, energetiku… Ovakva promjena već negativno utiče na živote mnogih građana Rusije, kao što smo mogli vidjeti iz problem sa centralnim grijanjem u nekoliko ruskih gradova tokom protekle zime. Ako se ratni sukobi nastave, posljedice će biti još teže.
Ruski izvoz fosilnih goriva
Milion eura dnevno | 14-dnevni klizni prosjek
(gas iz gasovoda) (naftni proizvodi i hemikalije) (LNG) (LPG) (sirova nafta) (ugalj)
Ruski tekući račun, izraženo u mlrd USD
IZVOR: CBR
„Prihodi koje ruska ekonomija ostvaruje od izvoza fosilnih goriva su prepolovljeni od proljeća 2022. godine.“ |
Sankcije koje smo uveli već pogađaju rusku ekonomiju. Prihodi koje ruska ekonomija ostvaruje od izvoza fosilnih goriva su prepolovljeni od proljeća 2022. godine zahvaljujući evropskom embargu na ugalj i naftu, te ograničenju cijena koje je G7 postavio za izvoz nafte. Naša namjera nikada nije bila onemogućiti Rusiji izvoz fosilnih goriva, što bi dovelo do velike krize na globalnim energetskim tržištima. Cilj je bio značajno umanjiti ruski profit od izvoza, što smo i postigli. To potvrđuju trgovinski podaci: Rusija, kao veliki izvoznik fosilnih goriva, tradicionalno ima veliki vanjskotrgovinski suficit. Međutim, u posljednje dvije godine, taj suficit je smanjen gotovo na nulu.
Stopa inflacije u Rusiji
Federalna državna služba za statistiku
Visoka inflacija u Rusiji
Ruska ekonomija je tokom 2022. godine takođe zabilježila nagli rast inflacije, većinom kao posljedica zapadnih sankcija. U prvoj polovini 2023. godine, inflacija je značajno opala, ali je od sredine godine ponovo počela rasti. Trenutno, godišnja stopa inflacije u Rusiji iznosi preko 8%, u poređenju sa 2,6% u eurozoni. To se naročito odražava na cijene hrane; na primjer, cijena jaja je porasla za 40% u 2023. godini. Za mnoge Ruse, to predstavlja osnovnu namirnicu. Udio troškova za hranu u budžetu prosječne ruske porodice porastao je na preko 30%.
1 ruska rublja iznosi 0,010 eura
Takođe, od proljeća 2022. godine, vrijednost rublje je u stalnom opadanju. Ovaj pad vrijednosti dovodi do poskupljenja uvoza. U pokušaju da obuzda pad nacionalne valute i spriječi rast inflacije, Centralna banka Rusije je morala drastično povećati kratkoročne kamatne stope, koje su sada na nivou od 16% godišnje, što je 3,5 puta više u odnosu na kamatnu stopu Evropske centralne banke. S obzirom na velike troškove ratovanja, rastuće troškove uvoza i napetosti na tržištu rada, očekuje se da će inflacija u Rusiji ostati visoka, što će Centralnu banku prisiliti da održava visoke kamatne stope.
„Visoke kamatne stope su drastično uticale na privatne investicije, a država se našla u poziciji gdje ne može priuštiti daljnje zaduživanje. Kontinuirani izostanak investicija će dodatno oslabiti ekonomski potencijal Rusije.“ |
Istovremeno, povjerenje investitora u budućnost ruske ekonomije je toliko oslabljeno da ruska vlada mora da se zadužuje po desetogodišnjoj kamatnoj stopi od gotovo 14% godišnje, što je daleko iznad prosjeka od 2,9% u eurozoni. Rusija se već suočava s velikim odlivom kapitala, a čak i zemlje koje smatra „prijateljskim“ nisu spremne ulagati u njenu budućnost. Tako visoke kamatne stope su drastično uticale na privatne investicije, a država se našla u poziciji gdje ne može priuštiti daljnje zaduživanje. Kontinuirani izostanak investicija će dodatno oslabiti ekonomski potencijal Rusije.
Napori na sprečavanju zaobilaženja sankcija
Opšte je poznato da se sankcije koje smo uveli djelimično zaobilaze, naročito kroz izvoz roba u zemlje koje graniče s Rusijom, odakle se zatim reeksportuju u Rusiju. Kao odgovor na to, mi i naši partneri iz G7 neprestano radimo na suzbijanju takvih aktivnosti, s ciljem da pozovemo na odgovornost sve učesnike u lancima snabdijevanja, a naročito banke koje su uključene u te transakcije. Ovi napori pokazuju sve više efekta. Međutim, i pored djelimičnog zaobilaženja sankcija, Rusiji je sada znatno teže da nabavi neophodne proizvode za ratovanje, pogotovo one visokotehnološke. Trenutno, Rusija može da se snabdije samo malim dijelom potrebnih proizvoda, i to po cijenama koje su znatno više nego prije februara 2022.
„I pored djelimičnog zaobilaženja sankcija, Rusija trenutno može da se snabdije samo malim dijelom potrebnih proizvoda, i to po cijenama koje su znatno više nego prije februara 2022.“ |
Ova poteškoća se već odražava na zvaničnu rusku statistiku. Od početka agresije na Ukrajinu, investiciona potrošnja u ruskim nacionalnim računima porasla je za više od 20%. Međutim, ovaj podatak ne znači da ruska ekonomija doživljava ubrzanu modernizaciju. Naprotiv, stvarni obim investicija je vjerovatno znatno umanjen, a povećanje investicionih izdataka uglavnom je posljedica iznenadnog porasta cijena kapitalnih dobara koja Rusija i dalje uspijeva da uveze.
Pad broja ruskih ugovora o lansiranju gotovo na nulu
(Rusija) (SAD)
(Rat u Ukrajini)
Sastavljeno na temelju podataka Jonathana McDowella, planet4589.org
Uprkos sposobnosti ruskog autoritarnog režima da značajan dio ekonomske proizvodnje preusmjeri na proizvodnju oružja i municije, zavisnost od zemalja poput Irana ili Sjeverne Koreje za nabavku dovoljnih količina dronova, municije ili projektila za potrebe ratnih operacija takođe ukazuje na trajnu industrijsku slabost koju su sankcije Zapada samo produbile. Proizvodnja automobila u Rusiji je prepolovljena u odnosu na period prije rata. Svemirska industrija, nekadašnji ponos zemlje, suočava se s velikim izazovima. Vazdušni saobraćaj je postao izuzetno rizičan zbog nedostatka održavanja, ažuriranja softvera i rezervnih dijelova.
Velika kriza tržišta rada u Rusiji
Suočena s brzim starenjem populacije i padom broja stanovnika koji traje već dvije decenije, Rusija od februara 2022. godine svjedoči odlivu stotina hiljada kvalifikovanih mladih ljudi. Povrh toga, ratne posljedice su rezultirale stotinama hiljada mobilisanih, poginulih ili trajno invalidnih osoba. Sve to je dovelo do duboke krize na tržištu rada. U nastojanju da ublaži ovu krizu, ruske vlasti su otvorile vrata imigrantima iz centralne Azije. Međutim, nakon terorističkog napada na Crocus City Hall, za koji je odgovornost preuzeo ISIS, mnogi od tih imigranata su vraćeni u zemlje porijekla, što je dodatno produbilo već postojeću krizu radne snage.
Zbog rata protiv Ukrajine, ruska ekonomija se danas više nego ikad ranije oslanja na trgovinu osnovnim robama, često po sniženim cijenama, u zamjenu za proizvode srednje i visoke tehnologije. Kina koristi ovaj trenutak slabosti da po povoljnim cijenama nabavlja rusku naftu i istovremeno poveća izvoz u Rusiju, koja postaje sve zavisnija od svog velikog susjeda. U ovom trenutku, približno polovina ruskog uvoza dolazi iz Kine.
Naše sankcije su znatno oslabile rusku ekonomiju
Ukratko, uvjerenje da ruska ekonomija može izdržati zapadne sankcije i da vrijeme ide na ruku Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu nema utemeljenje u stvarnosti. Ako preduzmemo potrebne mjere da nastavimo pružati ekonomsku i vojnu podršku Ukrajini, naročito kada je riječ o municiji, to bi moglo odigrati odlučujuću ulogu. Rusija, premda trostruko veća po broju stanovnika, već je znatno oslabljena našim sankcijama. Učinak sankcija će se s vremenom pojačavati, dok ljudski kapital slabi, obim i kvalitet investicija opada, a Rusija ostaje bez ključnih naprednih tehnologija potrebnih za njenu budućnost.
