Od početka ove godine do danas Linija za pomoć novinarima primila je čak 62 prijave slučaja napada na novinare. Tokom cijele prošle godine na ovoj platformi Društva BH Novinari registrirano je 79 prijava.
"To govori da imamo porast ataka na novinare. Povećava se broj direktnih prijetnji, poput prijetnje likvidacijom ili fizičkim napadima, raste oštećenje novinarske imovine... to su sve krivična djela. A porasla su za čak 137 posto.
A imamo i 40 posto povećanja političkih pritisaka od strane zvaničnika na novinare i medijske kuće. Situacija nije nimalo dobra i pogoršava se", kaže za Politicki.ba Borka Rudić.
Čelnica Udružena BH Novinari navodi da napad na novinare i prijetnje koje im se upućuju koincidiraju s radikalizacijom političke scene.
To je trend, kaže koji se bilježi već 10 godina, a ubrzao je u zadnje tri godine.
Ona ističe i da, paraleno s porastom napada na medije i novinare, teče i proces pokušaja "discipliniranja" novinara od strane vlasti.
Rudić precizira da se to vidi kroz kriminalizaciju klevete u entitetu Rs, novi zakon o nevladinim organizacijama koji je usvojen u provm čitanju u entitetskom parlamentu, ali i aktivnosti u vezi sa usvojenim Zakonom o slobodi prostupa informacija na nivou Bosne i Hercegovine, te aktivnostima vlasti Kantona Sarajevo da se usvoji novi zakon o javnom redu i miru koji tretira i pitanje lažnih vijesti.
Ona dodaje da su Delegacija EU i Ured ombudsmena dali negativno mišljenje o zakonu o slobodi prisustva informacijama.
"Za razliku od svih drugih slučajeva, Vlada KS uključila je novinarsku zajednicu u pitanje zakona o javnom redu i miru. Imali smo do sada četiri sastanka, a uskoro - nakon ljetnje stanke - slijede novi susreti i razgovori. Nadamo se da ćemo doći do rješenja koja neće zadirati u prava novinarske zajednice", priča za Politicki.ba Rudić.
Ona ističe da se nadala da će BiH, nakon dobijanja kandidatskog statusa u decembru prošle godine, situacija s položajem novinara popraviti.
"Desilo se suprotno. Drastično se pogoršala situacija sa medijskim slobodana u BiH, što je paradokslano. Očekivali smo suprotno.
Mislili smo da će kandidatski status i onih 14 uslova koji su stavljeni pred BiH gdje se nalazi i sloboda izražavanja i medijske slobode, navesti političare da, konačno počnu ispunjavati uslove EU ako želimo što prije biti dio te zajednice kroz početak pregovora", priča Rudić dalje.
Ona skreće pažnju i na problem jako visokog stepena nekažnjivosti za napade na novinare.
"Tek 25,4 posto slučajeva koji su registrirani kod Linije za pomoć novinarima, dobilo je pozitivan sudski epilog.
Znači, tek jedna četvrtina slučajeva dobije sudski epilog i u interesu je oštećenih novinarki i novinara, što govori o nekažnjivosti i o visokom stepenu neefikasnosti u postupanju pravosuđa.
Ipak, želim istaći dvije pozitivne stvari: pravosudne institucije počele su ozbiljnije raditi pa sada sve više djeluju u skladu s preporukama EU. U svim, sa izuzetkom jednoga, tužilaštvima na višim nivoima pravosudne vlasti u BiH imenovanli su predtužitelji koji kontaktiraju s novinarima i oni im se mogu obratiti u slučaju napada.
U svim tužilastvima -a ima ih 24 - imenovani su ti tužitelji odlukom VSTV-a. Samo u Banjoj Luci još uvijek to ne postoji", priča čelnica Udruženja BH Novinari dalje za Politicki.ba.
Prenosi i da je VSTV donio još dvije bitne stvari - vodit će se evidencija o napadima na novinare i bit će prioritetni, po službeno jdužnosti, radit će se brže i efikasnije slučajevi napada na novinare. Možemo računati, dakle, da će se brže i efikansije nego do sada, boriti protiv napada na novinare.
