Michael J. Murphy veleposlanik je Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Točno na današnji dan predao je vjerodajnice. O njegovoj diplomatskoj godišnjici u BiH, ali i godišnjici rata u Ukrajini, razgovarao sam s njim u Sarajevu, u Veleposlanstvu SAD-a u BiH. Dakako, razgovor smo počeli aktualnim političkim temama u BiH, ponajprije oko uspostave vlasti koju čine Čovićev HDZ BiH i Dodikov SNSD te "osmorka" koju predvodi Nikšićev SDP BiH. Dakle, već na državnoj razini dio vlasti nije Izetbegovićev SDA. No, hoće li to uspjeti i na federalnoj razini i hoće li proći bez posljedica?!, piše prvi čovjek bosanskohercegovačkog izdanja Večernjeg lista Jozo Pavković.
Večernji list: Kako komentirate dosadašnji proces uspostave vlasti i poruke koje upućuju novoizabrani dužnosnici?
- Moja vlada bila je ohrabrena činjenicom da je vlast u BiH uspostavljena tako brzo. Trebala su samo četiri mjeseca, što je znatno manje u odnosu na prethodnih 14 mjeseci. To je pozitivan razvoj događaja. Nadamo se kako to pokazuje da stranke i političari shvaćaju koliko je važno imati funkcionalnu vlast u BiH. Oni se trebaju fokusirati na rješavanje problema s kojima se suočavaju građani BiH i raditi da zemlja napreduje na svom euroatlantskom putu. Također je ohrabrujuće što smo vidjeli kako stranke koje su uključene u formiranje vlasti razgovaraju o programima, o onome što treba uraditi. To se ranije nije događalo i to je pozitivno. Za to su potrebni kompromis i konsenzus. Vidjeli smo kako postoje pokušaji ljudi na vlasti da se radi na tome, a to nije jednostavno. To neće uvijek proći uspješno, ali je ozračje mnogo bolje nego prije četiri godine. Najvažnije je da dužnosnici na vlasti zavrnu rukave i rade na onome što su obećali građanima. Oni od njih očekuju provedbu reformi kako bi BiH napredovala u euroatlantskim integracijama.
Večernji list: Različite su ocjene o ulozi predstavnika međunarodne zajednice u postizbornom procesu u BiH. Iz vodeće bošnjačke stranke SDA i njezinih partnerskih stranaka otvoreno optužuju zapadna veleposlanstva za uplitanje u formiranje vlasti?
- Zapadna veleposlanstva, međunarodna zajednica i SAD ne igraju ulogu u formiranju vlasti. Te odluke donose političke stranke i njihovi lideri. To je nešto što mi stalno ponavljamo. Građanima ove zemlje potrebne su funkcionalne i učinkovite vlasti. Ohrabreni smo što je državna vlast formirana brzo te želimo da se tako nastavi i na nižim razinama. Ako pogledate rezultate izbora od 2. listopada prošle godine, neki etablirani politički lideri nisu dobro prošli, drugi su jedva pobijedili i to je poruka birača - da postoji želja za promjenama, veća nego ranije. Sposobnost političkog lidera da postiže dogovore, ispuni svoja obećanja, te stvari vode pregovorima o formiranju vlasti u svim demokracijama i to je ono što danas imamo na djelu u BiH. Sada fokus treba biti na tomu da se počne raditi. Vlasti koje su uspostavljene trebaju provesti nužne reforme kako bi život građana bio bolji. Te reforme su dio i euroatlantskih integracija.
Večernji list: Državna vlast je formirana. Kako očekujete da se rasplete situacija oko uspostave izvršne vlasti na razini hrvatsko-bošnjačkog entiteta, odnosno u Federaciji BiH? Bude li blokada, neki već prizivaju novu intervenciju visokog predstavnika. Je li ona opravdana i nužna?
- Funkcionalne, djelotvorne vlasti u Federaciji jako su bitne za budućnost BiH. Takva vlast nije postojala godinama, uopće nije formirana nakon prethodnih izbora i to je jedan od ključnih razloga zašto nije bilo napretka u BiH. Federacija treba biti pokretač rasta i pozitivnih promjena u BiH. Ako mogu tako reći, Federacija treba predvoditi taj vlak prema destinaciji euroatlantskih integracija. Međutim, zato što nismo imali izabranu Vladu toliko dugo, nismo imali odgovorno upravljanje. To se nije dogodilo. Znači, neki od izazova, poput inflacije, nisu rješavani i sad se konačno trebaju rješavati. Nadam se kako će stranke koje imaju većinu u Zastupničkom domu i u Domu naroda formirati Vladu Federacije BiH koja će to promijeniti. Neću predviđati budućnost. Naučio sam da ni jedan diplomat to ne treba raditi, ali ću vam reći kako pozorno pratimo situaciju te, ako dođe do blokada i sprječavanja formiranja vlasti, mi imamo kapacitet poduzeti odgovarajuće aktivnosti.
Večernji list: Možete li biti konkretniji? Što to znači da imate kapacitete za deblokadu?
- Mislim da svaki član međunarodne zajednice, od OHR-a, preko EUSR-a do mojih kolega u drugim veleposlanstvima, svi smo vrlo jasno kazali da ne možete imati još jedno četverogodišnje razdoblje s Vladom koja nije promijenjena od 2018. godine. To nije dobro za građane i ne želim špekulirati o tomu što će visoki predstavnik učiniti ili neće.
Večernji list: Kakav je vaš stav o visokom predstavniku?
- Mi podržavamo instituciju, osobu i ovlast visokog predstavnika od njihova osnutka i do danas se to nije promijenilo. Nažalost, iz moje perspektive neki domaći politički lideri svoje osobne političke interese stavljaju iznad interesa građana koje predstavljaju. Loše je da ljudi koriste ovu situaciju da pričaju o teorijama zavjere, iskazuju protuzapadni stav, što zapravo šteti BiH, a mi, bez iznimke, godinama podržavamo BiH i njezine građane. To se svih ovih godina nije promijenilo.
Večernji list: Prije su se političari bojali visokog predstavnika i stranih diplomata. Posljednjih mjeseci svjedočimo brutalnim napadima na njega i njegov Ured, ali i vaše Veleposlanstvo. Je li međunarodna zajednica izgubila autoritet kod domaćih političara?
- Mislim da postoje neki politički lideri koji su više zabrinuti za svoju političku moć i stavljaju je iznad interesa građana. SAD podržava teritorijalni integritet i suverenitet, kao i multietnički karakter BiH. To je čvrsta politika obiju stranaka (i demokrata i republikanaca) i SAD-a kao države. Zato ti napadi uopće nisu vjerodostojni. Oni su jednostavno izmišljotina, fantazija i time se ne pomaže građanima BiH. I po svom karakteru takvi stavovi uopće nisu probosanskohercegovački.
Večernji list: Što SAD smatra prioritetom u BiH kratkoročno, a što dugoročno?
- Dugoročno podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet BiH te njezin multietnički karakter. To je osnovno, ključni temelj naše politike. Drugo, ono što želimo za BiH i njezine građani jest da bude integrirana u euroatlantske institucije. Postoje izgledi da BiH sada napreduje u vezi s tim prioritetom. NATO i EU nedavno su donijeli važne odluke koje predstavljaju priliku za novu vlast na državnoj razini - da provodi reforme i omogući da ove težnje postanu stvarnost. Treći strateški prioritet jest da BiH oslobodi svoj ekonomski potencijal, koji je ogroman. I to također traži određene reforme kako bi se oslobodio privatni sektor, mogao rasti, jer on je ključan za budući razvoj BiH. To će uvjeriti ljude da ostanu u BiH sa svojim obiteljima. Sve to dovodi i do kratkoročnih prioriteta, a to je funkcionalna i stabilna vlast na svim razinama u BiH. Vlasti trebaju biti formirane, provoditi programe i ispunjavati obećanja koja su dale građanima. Prioritet su i reforme povezane s ekonomijom. Kako poboljšati vladavinu prava, poticati poduzetništvo, što opet vodi prema još jednom bitnom pitanju koje treba riješiti - korupciji. To je kuga od koje je oboljela BiH. Ona je štetna za BiH, njezinu demokraciju i ekonomiju, za tkivo ovog društva. Mnogo toga treba uraditi i SAD je u vezi sa svim tim pitanjima spreman pružiti potporu i pomoć cijelim nizom programa te koristiti druga raspoloživa sredstva kako bi pomogao BiH ispuniti svoje ciljeve.
Večernji list: Dakle, SAD ne odustaje od daytonskog koncepta multietničke države - BiH s tri konstitutivna naroda i dva entiteta?
