Južna interkonekcija je energetski i geopolitički projekt od važnosti za Bosnu i Hercegovinu. "Prečesto u Bosni i Hercegovini političari stavljaju olične uske političke i finansijske interese iznad interesa onih za koje tvrde da ih predstavljaju", rekao je u intervjuu za Bloomberg Adriju američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy. "Djelovat ćemo ako vidimo da su interesi Sjedinjenih Američkih Država ovdje ugroženi, a to uključuje stvari poput antidejtonskih aktivnosti ili korupcije."
BBA: Južna interkonekcija jedan je od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, također vrlo važan geopolitički projekt. Istok i Zapad se u određenom smislu bore oko tog projekta u Bosni i Hercegovini. Kada i da li očekujete početak projekta u 2024. godini?
Michael J. Murphy: Dopustite mi da napravim nekoliko zapažanja na početku. Vaše zapažanje da je ovo zaista važan projekt za Bosnu i Hercegovinu 100 posto je točno. Sjedinjene Američke Države vrlo su jasne u vezi sa svojim interesima u ovom projektu. Mi čvrsto vjerujemo da naši partneri i mi, Amerikanci, trebamo energetsku sigurnost. To znači raznolikost opskrbe. Južna interkonekcija je od kritične važnosti za Bosnu i Hercegovinu iz tog razloga. Trenutno se oslanjate 100 posto na ruski plin. To nije dobro ni za sigurnost, ni za ekonomiju ni za ljude Bosne i Hercegovine. Znamo da Rusija koristi energiju kao oružje. Vidjeli smo to u Evropi.
Druga stvar. Projekt je dobar za privredu. Pristup pouzdanoj energiji važan je za firme ako žele rasti, stvarati poslove, što stvara prilike pojedincima da grade živote za sebe i svoje porodice ovdje u Bosni i Hercegovini, umjesto da idu drugdje u potrazi za tim. Zato smatramo da je važan projekt. Ograničeno je vrijeme ili ograničen je prozor prilika da se ovaj projekt završi. Znamo da svijet napušta fosilna goriva. To vidimo već kod uglja. Pogledajte šta se dogodilo s Blokom 7, zar ne? Nikada nije završen. A sada je ugalj uglavnom gotov kao izvor energije na globalnom planu zbog klimatskih promjena. Prirodni plin nije. Ali u nekom trenutku i od prirodnog plina ćemo se udaljiti. Zato postoji određena hitnost povezana s projektom.
Projekt je bio na dobrom putu još 2021. godine, kada je Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) usvojio okvirni zakon koji je potreban za izgradnju i finansiranje projekta. Taj zakon razvijen je u saradnji sa strankama iz PFBiH i međunarodnim stručnjacima, uključujući Sjedinjene Američke Države, i tada ga je podržala koalicija stranaka, uključujući HDZ BiH. To je bila pametna odluka, pametno glasanje članova Parlamenta u to vrijeme. A onda je došlo do Doma naroda PFBiH i iz nekog razloga Dragan Čović mijenja mišljenje i umjesto toga podnosi niz amandmana na zakon, koji su iz različitih razloga neizvedivi.
Naprimjer, on želi stvoriti vlastitog operatora prijenosnog sistema, a ne raditi preko BH Gasa kako bi napravio projekt za svoju ličnu političku korist. To je neodrživo. Ekonomski je neisplativo. Nije finansijski isplativo. BH Gas je operator prijenosnog sistema u Bosni i Hercegovini.
Postoje i drugi primjeri, pa promjena načina na koji bi eminentna domena funkcionirala, ne bi odražavala međunarodne standarde poput koridora 5 C, naprimjer. Problemi s protokom plina ukazuju na to da je, mislim, dao komentar prije nekoliko dana o tome kako bi neko mogao isključiti plin za dijelove Hercegovine. Način na koji je njegov prijedlog sastavljen, mogao bi isključiti plin Sarajevu. To je potpuno suprotno onome što pokušavamo postići.
Želimo osigurati da stanovnici Federacije, uključujući stanovnike Sarajeva, imaju pristup sigurnoj opskrbi plinom iz ekonomskih razloga, ali i iz razloga energetske sigurnosti. I znamo da su Rusi već pokušali isključiti taj plin barem jednom. Mislimo da bi to trebao biti hitni prioritet za Vladu Federacije i vlasti Bosne i Hercegovine.
Željeli bismo da se projekt nastavi. A da li će energetska sigurnost biti dostupna građanima ove zemlje ili ne, da li će se otvoriti radne prilike koje proizlaze iz ovog projekta dostupne stanovnicima Hercegovine ili ne, da li će poduzetnici iz Hercegovine i Federacije imati koristi od ovog projekta ili ne, imati priliku rasti i stvarati više prosperiteta ili ne, to ovisi o Draganu Čoviću.
Dragan Čović ima priliku priključiti se ovom projektu kao i svi drugi. Vidjeli smo neke komentare iz drugih stranaka u Hercegovini koji kažu: "Pogledajte, trebali bismo to obaviti." To je ispravan odgovor. On ima priliku učiniti ispravnu stvar za ljude za koje tvrdi da ih predstavlja, ili može nastaviti provoditi vlastite sebične ciljeve i projekt neće biti završen.

BBA: Koliko vremena predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović ima?
Michael J. Murphy: Ne mogu predvidjeti budućnost, ali brzo smo izašli iz svijeta gdje je ugalj bio prihvatljiv izvor energije do trenutka kada više nije. Dakle, upravo smo prošli COP 28 u Dubaiju i znate o obavezama koje su preuzeli predstavnici zemalja širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu. To je prelazak s fosilnih goriva. Dakle, moj osjećaj, s obzirom na ono što vidimo u međunarodnoj zajednici u vezi s borbom protiv klimatskih promjena i sam izazov će doći brže nego što on misli.
BBA: Postoje li sankcije spremne za Dragana Čovića ako nastavi trenutnu retoriku kada je riječ o Južnoj interkonekciji? Čović blokira projekt iz određenih razloga koje možemo klasificirati kao lični ili politički. Ali hoće li Sjedinjene Američke Države reagirati na bilo koji drugi način osim čekanja da projekt ili započne ili propadne?
Michael J. Murphy: Prije svega, neću nagađati o sankcijama. Sjedinjene Američke Države imaju taj alat na raspolaganju za suočavanje s antidejtonskim aktivnostima, antidemokratskim aktivnostima i korupcijom. Mi smo jasno stavili do znanja, posebno tokom posljednjih nekoliko godina, da smo spremni koristiti taj alat. To ostaje slučaj. Ali neću ići ispred bilo kakvih odluka koje bismo mogli donijeti u budućnosti, osim reći da imamo alate, jasno smo to javno iznijeli kao i privatno da smo ih spremni koristiti. To se nije promijenilo.
BBA: Dragan Čović je političar koji je obećavao puno u posljednjim godinama, a zapravo nije isporučio ništa. Gdje vidite njegovu koaliciju, da to tako nazovem, sa Amirom Gross Kabirijem, direktorom Aluminij Industries, igra li i on faktor u Južnoj interkonekciji i njenoj blokadi?
Michael J. Murphy: Nisam razgovarao s gospodinom Kabirijem o Južnoj interkonekciji, pa, opet, ne želim biti spekulativan ovdje, ali znam da Aluminij traži sigurnu, pouzdanu opskrbu plinom, kao i mnoge druge firme u Federaciji BiH. Mislim da je gledište prosječnog građanina "mogu dobiti poslove sada povezane s izgradnjom cjevovoda, mogu imati siguran, pouzdan plin koji omogućuje fabrikama da rastu, preduzetnicima se otvaraju mogućnosti projekata koji možda stvaraju prilike ovdje za moju djecu i njihovu djecu da izgrade budućnost u BiH umjesto da odu negdje drugdje", i kažu, "hajde, učinimo to, obavimo to." To je ispravan stav.
Prečesto u Bosni i Hercegovini, ne samo u ovom slučaju, političari stavljaju lične uske političke i finansijske interese iznad interesa onih za koje tvrde da ih predstavljaju. A onda, izlaze u javnost i kažu, "ako dopustim da se ovo dogodi, nešto strašno će nam se dogoditi, i samo ja mogu da vas zaštitim od toga blokiranjem ovog što bi poboljšalo vaše živote", ili kažu da ne čine nešto kako bi poboljšali lični život, a ostalima uopće ne pomažu.
To je obrazac ovdje. Nije nov, i ako se ne promijeni, više ljudi će napustiti Bosnu i Hercegovinu i graditi svjetlije budućnosti za sebe u Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Američkim Državama. I, znate, ima mnogo bosanskohercegovačkih Amerikanaca koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Oni postaju sjajni Amerikanci.

