Poručuje i da će se još čekati na promjene diplomata koji se bave zapadnim Balkanom i BiH. Razlog? Izbori u SAD. Ne samo predsjednički, već i parlamentarni.
Razgovarao: Sead Numanović
Jonathan Moore ne očekuje da će se politika Sjedinjenih Američkih Država prema zapadnom Balkanu bitnije promijeniti nakon novembarskim predsjedničkih izbora u toj zemlji.
Isto tako, ne očekuje ni skoru promjenu na čelu Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.
U razgovoru za Politicki.ba ovaj bivši šef Misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i zamjenik ambasadora SAD u BiH, govoreći na bosanskom, iznosi svoje viđenje američke politike u našem regionu.
Uz naglasak da stavove iznosi poštujući "principe diplomatskog ponašanja i bivše kolege" Moore poručuje da će se još dugo čekati na imenovanja prvih ljudi diplomatije SAD u BiH, ali i regionu.
"Ima više koraka koji se trebaju poduzeti prije nego šef aameričke diplomatske misije stupi na dužnost.
Prvo, u ime predsjednika SAD, odlučuje se u Bijeloj kući ko će biti kandidat.
Drugo, vlada zemlje u kojoj će taj kandidat možda služiti mora tajnom komunikacijom odobriti da će primiti tu osobu kao ambasadora, dati agreman (odobrenje).
Treće, kada ima agreman, predsjednik javno nominira/imenuje kandidata.
Četvrto, Senat SAD mora potvrditi tog kandidata većinskim glasom u raznim fazama. Sve to može trajati mjesecima ili duže.
Na primjer, čekamo senatsku potvrdu nekih ljudi koji su već bili imenovani za ambasadore u januaru 2023", kaže Moore dalje u razgovoru za Politicki.ba.
Dodatno, ove godine su izbori
"Sve ovo jeste daleko kompliciranije uoči naših novembarskih izbora. Vidi se kakva je sadašnja politička situacija u Americi. Presjednički kandidati dobijaju ogromnu pažnju i brojne komentare. Trećina samih senatora se kandidiraju, kao i svih 435 članova Predstavničkog doma…
Kada dodaš i domaća i međunarodna zbivanja, jasno je da četiri mjeseca do izbora nije puno vremena za sve obavezne korake.
Uz to, mandati postojećih ambasadora su također nadležnost predsjednika.
Što se tiče i kandidata i mandata, ključni su rezultati izbora u novembru", ističe Moore.
Iako je u penziji, na naša direktna pitanja i dalje odgovara uz priličnu dozu diplomatije.
A pitali smo ga i kako gleda na to da su neki bliski ljudi Donalda Trumpa angažirani na poslovnim sporazumima u regionu - Tirana i Beograd.
Zanimalo nas je da li će to utjecati na političku poziciju SAD u regionu?
"Lično ne očekujem da će se politika SAD prema Balkanu puno promijeniti. Ta politika uglavnom ima podršku obje glavne američke stranke (republikanaca i demokrata). Opći prioriteti su regionalna stabilnost, dobri susjedski odnosi, ljudska prava i vladavina prava, ukljućujući demokratiju i borbu protiv korupcije.
Imajući na umu druge domaće i međunarodne izazove, sumnjam da će Balkan imati viši značaj za bilo koju novu administraciju", poručuje on.
Odgovarajući na pitanje koje se ticalo interesa zeta Donalda Trumpa Jareda Kushnera, u čemu mu pomaže Richard Grenell, on odgovara da je u pitanju poslovni dil.
"Poslovni ljudi su u stalnoj potrazi za mogućim ekonomskim projektima. Uslovi za investicije nisu isti širom regiona.Politička stabilnost i manji broj birokratskih slojeva su važni faktori. Nivo trgovinske saradnje npr. između Albanije i Srbije je ohrabrajući u kontekstu historijskih tenzija u prošlosti".
Moore je, nakon više od tri decenije rada u State Departmentu, odnedavno u penziji.
Diplomatsku karijeru nadomješta svojim privatnim poslom.
"Dosta sam vezan sa ovim regionom već od početka diplomatske karijere.
Osnovao sam privatnu firmu kojom nastojim objasniti Balkancima Ameriku i objasniti Balkan Amerikancima (i evropljanima). Na osnovu mojih savjeta, nadam se da će pojedinci, firme i druge institucije uspjeti u projektima, saradnji i komunikacijama", kaže.
