Za Dunju Mijatović, komesarku Vijeća Evrope za ljudska prava,
stanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini i regionu zapadnog Balkana je i
dalje opterećeno sistemskim problemima.
"Ništa novo", kaže ona na početku razgovora za
Politicki.ba.
"Pored nekih doborih zakona koji postoje, čijenica je da se
napadi na novinare ne istražuju i sudstvo apsolutno ne radi svoj posao",
ističe ona.
Mijatović kaže da "postojanje ili odsustvo reakcija
međunarodne zajednice i lokalnih političara je nešto što jeste problematično,
ali to nije ni rješenje ni način na koji se treba boriti protiv 'atmosfere
nekažnjivosti' i da je napasti novinarku ili novinara nešto što je dozvoljeno i
nije problem u društvu".
"Moje iskustvo je takvo da nažalost kada se desi nešto vrlo
tragično i problematično, onda čujemo veliki broj glasova, ukljuciv i
međunarodne zajednice ali pogotovo domaćih političara i obećanaja i od
strukutra vlasti i vlada da će se nešto promijeniti i osigurati sigurnost i
uraditi ono što je bitno da novinari nesmetano rade.
Znam i da Bh. novinari rade na tome, ako već nije usvojen zakon,
koji će napade na novinare tretirati kao krivično djelo.
U cijelom regionu je problem to što još uvijek u društvu nema shvatanja i prihvatanja da su novinari ti koji nam "otvaraju oči" u situacijama kada je to bitno", kaže ona.
Mijatović ističe i da u ovom kontekstu posebno govori o
istraživačkim novinarima i njihovom radu.
"Mogu nam se sviđati ili ne sviđati stvari koje profesionalni
istraživački novinari, a ne žuta štampa, rade i pišu. Ali to nije razlog niti izgovor
za napade", poručuje.
Odgovarajući na našu primjedbu da je bilo niz situacija gdje smo
svjedočili i o oštrim reakcijama, pa čak i prijetnjama i iz međunarodne
zajednice u BiH, a onda se nije desilo ništa, ona kaže da "je problem puno
kompleksininji od toga je li neko reagirao i osudio ili nije".
"Ako nema istinskih mehanizama koji neće dopustiti napade, a
mislim i na napade online pogotovo prema ženama-novinarkama na način koji se
tiče njihovog posla, ali i zato što su žene, pa na one od novinara koji su
otvoreno pripadnici LGBT... i to sve traje već decenijama i ništa nije novo,
niti se stvari kvalitativno pomjeraju s mjesta.
Nekada je dosta tužno da nema čak ni solidarnosti među novinarima,
ako su žrtve napada u drugom entitetu ili državi", kaže Mijatović dalje.
Upitana kako je moguće da nema rješenja, iako problemi traju već čak i decenijama, ona kratko odgovara da "nema političke volje".
"Novinari su pokušavali, međunarodna zajednica je pokušavala
da se promijene zakoni.
Lično sam razgovaral sa različitim ministrima na entitetskom,
državnom nivou, dolazila sa listama napada na novinare - od online uvreda od
prijetnjam silovanjem i smrću... Rečeno mi je čak i da se sud time ne može
baviti jer nije zakon pokrio online prostor, što nije tačno.
Jasno je da nema ni želje ni volje da se nešto istinski uradi.
