Lord Owen: Velika Britanija bi mogla poslati svoje vojnike u BiH

"Mi smo suverena država i možemo svoje vojnike poslati gdje smatramo da treba. Dakle, možemo i u BiH".

Razgovarao: Sead Numanović


Lord Dawid Owen, član Doma lordova britanskog parlamenta, bio se prijavio za jučerašnju diskusiju u tom parlamentarnom tijelu o Bosni i Hercegovini. 

Ovaj nekadašnji mirovni posrednik Evropske zajednice (danas Evropska unija op.a.), ministar vanjskih poslova Velike Britanije ispred Laburističke stranke, kad mu je bilo tek 38 godina. osnivač Socijaldemokratske partije, danas, s 83 godine, dobro se sjeća dešavanja iz 90-ih godina prošlog vijeka i svoje, ali i uloge brojnih drugih aktera. 

Istup u Domu lordova sinoć morao je otkazati na zahtjev ljekara koji su ga upozorili na najnoviji porast broja zaraženih u Velikoj Britaniji, te tražili od njega da se suzdrži od učešća u skupovima. 

U ekskluzivnom intervjuu za Politicki.ba, on govori o vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu, svojim i nastojanjima američkog posrednika Cyriuca Vencea, ali i najavljuje moguću veliku konferenciju o budućnosti Evrope. 

"Što se tiče Velike Britanije, mi smo evropska država i zanima nas evropska sigurnost. Članovi smo za nas izuzetno bitne međunarodne organizacije - NATO saveza, te je to naš najveći oslonac.

Lično, smatram da je naša briga za stanje u BiH sasvim osnovano", ističe Owen. 

Upitan da li će Britanci poslati svoju vojsku u BiH, on kaže da to ne može reći. 

"Mi smo suverena država i možemo svoje vojnike poslati gdje smatramo da treba. Dakle, možemo i u BiH. 

Ne vjerujem da će se donijeti takva odluka u dogledno vrijeme, ali sam siguran da se razgovara i u tim kategorijama. Ako se dogodi da smo u situaciji da su naši vojnici opet potrebni u BiH, nadam se da će London na to pozitivno odgovoriti", kaže Owen.

Osvrćući se na situaciju u BiH, on prenosi da je u Domu lordova sinoć namjeravao poslati nekoliko jakih poruka. 

"Ne dirajte Dejtonski sporazum u ovom momentu evropske historije. 

Šta god da kasnije uradimo nije toliko sada važno. Po meni - sada bi bila opasna greška da diramo Dejton. 

Može se desiti da u narednom periodu u Evropi dođe do rasprave oko granica koje su predmet sporenja. Imate Kosovo koje još uvijek ne priznaje pet država EU, ali i mnoge druge. A pogledajte i dalje - Ukrajina, Gruzija, Moldavija...

Ne bih se iznenadio da u dogledno vrijeme imamo konferenciju o evropskoj sigurnosti. 

Na njoj bi bile države EU, NATO-a, ali i Rusija i zemlje koje ona podržava, poput Bjelorusije, te da se na tom događaju raspravlja i o granicama. 

U takvom široko postavljenom formatu, ne treba dati povoda da se nađe i Bosna i Hercegovina time što ćete dirati Dejton. 

Da budem sasvim jasan, granice Bosne i Hercegovine su za mene neupitne. 

One su utvrđene, međunarodno priznate i ne treba to relativizirati", smatra Owen. 

Osvrćući se na stanje u BiH on ističe da ono jeste zabrinjavajuće. 

No, odgovor Zapada na izazove je jednoglasan i to smatra jako dobrim. 


"Zahtjevi bosanskih Srba nedvosmisleno su odbijeni. To je i jedino ispravno stanovište", ističe. 

Govoreći o svom radu prije 30 godina, kada je bio predstavnik Evropske unije za Balkan. 

"Mislim da većina ljudi smatra i danas i žali što 1993. godine ovaj plan nije proveden. 

On nije donosi podjele, već je zaustavljao rat. 

No, Amerikanci su bili protiv. 

Naredni planovi donosili su strukturalne podjele BiH. I tada su se Amerikanci usprotivili, iako je takve planove prihvatao i Alija Izetbegović. 

Nakon što sam pomogao u formiranju Kontakt-grupe, povukao sam se", prenosi Owen. 

Ističe i da je Srebrenica bila najgori mogući rezultat neuspjeha pet država koje su napravile "zajednički akcijski plan u Vijeću sigurnosti", "a koji je bio potpuna katastrofa". 

"I Cyruce Vence i ja smo to jasno i glasno govorili. A govorili su i brojni istaknuti vojni zvaničnici pod kapom Ujedinjenih nacija. 

Vence i ja smo stalno isticali da to što rade Sjedinjene Američke Države, Rusija, Francuska, ali i vlada moje Velike Britanije, jeste potpuna budalaština! 

Ne možete proglasiti "sigurne zone" i to njih pet, sa samo 6.000 vojnika. Za to je trebalo najmanje po 1.500 vojnika po svakoj od "sigurnih zona". 

Kofi Annan se kasnije izvinjavao zbog toga", kaže Owen dalje. 

Ističe i da je 1995. godine napustio poziciju evropskog izaslanika. 

Na kraju, iako njegova država više nije u EU, lord David Owen smatra da se BiH mora primiti u EU i nada se da se "s time neće previše razvlačiti". 


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.