Korajlić: Nisu sankcionirani čak ni pokušaji ubistva novinara

Direktorica Transparency International za Bosnu i Hercegovinu Ivana Korajlić nije optimist kada je stanje medija i medijskih sloboda u pitanju.

"Kada govorimo o medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini one su, nažalost, sve ugroženije i zbog činjenice da imamo zvanične inicijative za usvajanje i usvojene zakone koje idu na potpuno ograničenje slobode govora i izražavanja, pa samim tim i slobode medija. A imamo i konstantne napade od nosilaca najviših funkcija u bih koje su upenere na novinare, pojedincima, medijske kuće, ali i civino društvo i kritičare razičitih vlasti na različitim nivoima", kaže ona za Politicki.ba.

Ističe da su napadi na medije, novinare, nevladin sektor, kritičare vlasti "nešto što je postalo već ustaljena praksa i nije svojstveno samo Miloradu Dodiku, mada je on taj koji to najviše radi".

"Imamo na svim stranama nosioce funkcija koji koriste svoju poziciju za dodatne pritiske na medije i obračun se sa pojedincima i javnošću na najprimitivnije moguće načine.

Ono što je tome najviše doprinijelo je nedostatak bilo kakvih posljedica vezano za napade za medije, koji su vrlo često išli i do fizičkih napada, pa i pokušaja ubistava i slično, koji nikada nisu na adekvatan način procesuirani. Nikada se ne dođe do onoga ko je zaista odgovoran", ističe.

Korajlić upozorava i na rastući trend zakonskih inicijativa koje za cilj imaju faktičko uvođenje cenzure.

"Nije samo u pitanju izmjena Krivičnog zakonika Rs, koje idu na kriminalizaciju klevete, iznošenje nečijih porodičnih okolnosti, objavljivanja spisa ili slično, već i u Kantonu Sarajevo imamo nešto slično", navodi ona.

Kroz izmjene Zakona o javnom redu i miru u tom su bosanskohercegovačkom kantonu pokušali ovlastiti policiju da ona određuje šta je lažna vijest, a šta ne.

"Propisane su vrlo visoke kazne za pravna lica i medije, ide se na ograničavanje slobode govora na društvenim medijima. Slične aktivnosti imamo i u nekim drugim kantonima, ali ne u tolikoj mjeri.

I tu dolazimo do toga da se pod krinkom borbe protiv nasilja i govora mržnje, koji su već definirani kao krivična djela, ali se ne procesuiraju, stalno ide na nova i nova krivična djela koja jesu ograničavanje rada medija", govori dalje ona.

No, Korajlić upozorava da su i sami građani sve više na meti.

Upitanja kako se boriti protiv toga, ona daje gorak odgovor:

"Jedino - "nek institucije rade svoj posao".

Da imamo nezavisno pravosuđe koje bi procesuiralo sve vrste napada, zastrašivanja i govora mržnje, ovakva jedna potpuno zatrovana atmosfera ne bi se desila. Do nje ne bi došlo.

No, kada imate legalizaciju krivičnog progona medija i pojedinaca koji ne odgovoraju vlastima, onda ne možemo govoriti "neka institucije rade svoj posao" i dolazimo do još apsurdnijih situacija".

Stoga, poručuje da je jedini način da se nešto promjeni da se javnost masovnije probudi.

"Kada se takvo ponašanje kažnjavati i od strane javnosti, kada se ne bude letjelo za klikovima prenoseći govor mržnje i nečije uvrede, dajući im dodatnu "vidljivost", pa do toga da oni koji se tako ponašaju i prema medijima, budu izopćeni, nećemo imati drugu situaciju.

Bilo kakvo pozivanje na standarde, pokušavanje spriječavanja usvajanja takvih štetnih zakona..., vidjeli smo kako to funkcionira.

Nema to mnogo efekta ako neko hoće kontrolu nad medijima, a to hoće i - što potajno, što javno - priželjkuje, ko god dođe na vlast", ističe direktorica Transparency International za BiH.

Tekst je realiziran u okviru Transition programa Vlade Republike Češke i uz finansijsku pomoć Ambasade Republike Češke u BiH @CzechiainBiH. Sadržaj odražava stavove sagovornika koji su izbor redakcije Politicki.ba i ne odražavaju nužno i stavove Češke vlade.