"Ukrajina ima svaku vrstu političke podrške iz Bosne i Hercegovine. Kad god nas je Ukrajina pitala o našem političkom stavu u vezi sa agresijom Rusije na Ukrajinu, politički smo isticali našu osudu ove agresije. Što se tiče ostalih oblasti naše podrške, sada nije ni vrijeme ni mjesto da o njima razgovaramo. Sigurno me razumijete".
Bosna i Hercegovina se smatra jednom od najproblematičnijih zemalja u Evropi. Dejtonski sporazumi iz 1995. godine okončali su rat u Bosni i Hercegovini, ali nisu učinili od nje stabilnu državu.
Umjesto jednog šefa države u BiH postoji Predsjedništvo koje se sastoji od tri člana: Bošnjaka, Hrvata i Srba. Istovremeno, država se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, od kojih svaki ima svog predsjednika i vladu.
Uz to, aktuelni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik aktivno promoviše otcjepljenje od BiH i priključenje Srbiji. Takođe blokira uvođenje sankcija protiv Ruske Federacije.
Uprkos tome, dva člana Predsjedništva BiH su prošle sedmice posjetila Ukrajinu: Željko Komšić (predstavnik Hrvata) i Denis Bećirović (predstavnik Bošnjaka). Njihovo učešće u Krimskoj platformi oštro je kritikovano u Republici Srpskoj - Dodik je u tome vidio čak i napad na jedinstvo države, piše Europejska pravda.
Ovaj prestizni ukrajinski medij objavio je intervju s Komšićem. Razgovor je vodio Yurii Panchenko, urednik Evropske Pravde.
Pitali smo o njegovom viđenju rizika od novog rata u BiH, javnoj podršci Dodikovim separatističkim planovima i ulozi Ruske Federacije u napadima na zemlju.
Prije svega, pomalo provokativno pitanje. Sada se mnogo priča o tome da Bosna i Hercegovina ide u novi rat. Istina je?
- Prije svega, moram napomenuti da je politička situacija u Bosni i Hercegovini prilično nestabilna.
Drugo, okolnosti koje su dovele do rata u Bosni i Hercegovini 90-ih godina još nisu nestale. Međutim, za razliku od kraja prošlog vijeka, sada, po mom mišljenju, nema snaga sposobnih da vode novi rat.
Rat u BiH nikada nije počeo kao rat same Bosne i Hercegovine. Rat nam je uvijek dolazio spolja.
Prvo, to je nastalo kao rezultat politike tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. A onda je predsjednik Franjo Tuđman iz susjedne Hrvatske vidio priliku da podijeli našu zemlju. U to vrijeme ove su države bile sposobne za rat. Međutim, oni sada nemaju takav kapacitet.
Ali vjerujem da Bosna i Hercegovina uvijek treba ostati na oprezu. Zato što smo i dalje ovisni o regionalnim trendovima i promjenama u Evropi. Tako da u slučaju ozbiljnijih poremećaja možemo imati rat.
Po mom mišljenju, takav rat ne može početi sada. Takva odluka u zemljama bivše Jugoslavije, o ratu u Bosni i Hercegovini, sada se ne može donijeti. A takve mogućnosti danas jednostavno ne postoje.
Umjesto toga, vidimo kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio njenu podjelu. Da li je ovo stvaran scenario?
- Ne mislim da će biti uspješan. On neće dobiti dovoljnu podršku za takvu inicijativu.
Štaviše, malo je vjerovatno da će sama Srbija takvu inicijativu smatrati ispravnom u ovom momentu za sebe.
Jedini Dodikovi saveznici u ovom trenutku su Rusija i Putin.
Ali Rusija danas nema priliku da se miješa u poslove zapadnog Balkana. Sve snage Rusije sada su usmjerene na rat protiv Ukrajine, a ona nije u stanju da se miješa u dešavanja na zapadnom Balkanu.
Svakako da će Rusija nastojati da zadrži vlastiti utjecaj na zapadnom Balkanu, posebno uz posredovanje Dodika i Srbije, ali i uz pomoć nekih drugih političara, kao što je, na primjer, predsjednik Milanović (hrvatski predsjednik Zoran Milanović, poznat po proruskim izjavama op. e.p.).
Koja meka ili čvrsta sredstva uticaja Rusija koristi u Bosni i Hercegovini?
- Radi se o kombinaciji ovih alata.
To su i obavještajci i predstavnici paravojnih formacija... Pojavljuju se u Bosni i Hercegovini, pa odlaze iz zemlje, pa se opet pojavljuju.
Radi se i o uticaju masovnih medija. Međutim, ona nije toliko moćna u Bosni i Hercegovini kao što je nekada bila.
I, naravno, postoji politički uticaj, koji se najviše osjeća preko Milorada ( Dodika). A naravno, uvijek smo imali radikale koji podržavaju razne veze sa Rusijom u ovoj oblasti njenog uticaja. Morate biti oprezni s njima.
Mislite li da Srbi u BiH podržavaju separatističke pozive Milorada Dodika?
- Sudeći po rezultatima glasanja na izborima u BiH, prema kojima je Dodik pobijedio, onda da.
Ali koliko ja vidim i koliko mogu procijeniti stanje, građani Republike Srpske nisu spremni za borbu. Da, podržavaju Dodikovu retoriku i stav, ali nisu spremni ginuti za te ideje.
Bosna i Hercegovina i dalje nije podržala sankcije Rusiji. Mislite li da bi se ovo moglo promijeniti?
- Ovdje treba voditi računa o našem ustavnom procesu, kako se takve odluke donose.
Za donošenje takvih odluka morate osigurati konsenzus na nivou predsjednika i Vijeća ministara BiH.
To, pak, znači da sankcije moraju podržati i predstavnici Republike Srpske. To je ono što nalaže ustav. Ali o ovom pitanju nema konsenzusa ni na nivou Predsjedništva ni u Vijeću ministara.
A mi nismo pisali takav ustav, pa imamo šta imamo...
Kakvu onda podršku Ukrajina može dobiti?
- Ukrajina ima svaku vrstu političke podrške iz Bosne i Hercegovine. Kad god nas je Ukrajina pitala o našem političkom stavu u vezi sa agresijom Rusije na Ukrajinu, politički smo isticali našu osudu ove agresije.
Što se tiče ostalih oblasti naše podrške, sada nije ni vrijeme ni mjesto da o njima razgovaramo. Sigurno me razumijete.
Da, i zato želim da postavim pitanje o uzrocima sadašnjih problema. Često se moglo čuti da Zapad ne doprinosi implementaciji Dejtonskih sporazuma. U početku je bilo određenih uspjeha, ali su onda svi zaboravili na te poslove. Da li se slažete sa ovim?
- Naš problem je što se Zapad vodi dvostrukim standardima i licemjerjem.
I dosta smo toga vidjeli kada je riječ o učešću međunarodne zajednice i Zapada u cjelini u poslovima Bosne i Hercegovine, u situaciji u zemlji.
Stoga, moj savjet vama, Ukrajinci: čuvajte se toga. Jer politika moćnika ovoga svijeta je prilično stroga.
Standardi i principi su ovdje sekundarni. Današnja svjetska politika je vođena pragmatičnim interesom. I to samo interesom. Ništa drugo. Bez principa.
Pitanja vezana za hrvatsku manjinu u Bosni i Hercegovini. Da li je, po Vašem mišljenju, moguće uvjeriti Bosance u izvodljivost stvaranja tronacionalne države sa tri entiteta?
- Po mom mišljenju, nijedan narod u Bosni i Hercegovini ne može se smatrati manjinom. Bez obzira ko smo, Bosna i Hercegovina pripada svima nama.
Ne pripada nikome manje ili više. Dakle, način je da se izađe iz ovog konceptualnog formata u kojem sada živimo, od bivših sovjetskih koncepata, koji više ne funkcioniraju. Moramo ih prerasti.
Riječ je o konceptima titularnih nacija u državi. Umjesto toga, potrebna nam je država građana, sa jednakim pravima za sve, bez obzira na nacionalnost.
Dakle, moramo priznati evropske standarde. I to će biti pravi put za Bosnu i Hercegovinu, kao i za bilo koju drugu zemlju na svijetu.
Je li to relano moguće
- Ne još. To će biti put naprijed, čim građani Bosne i Hercegovine shvate da je to jedini način da izbjegnemo sukobe u zemlji. Do tada ostajemo u starom formatu.
Uvjeren sam da je jedini put za Bosnu i Hercegovinu put ka zemlji građana sa jednakim pravima. Ne bi trebalo biti manjina ili većine.
Posljednje pitanje je o članstvu u EU. Milorad Dodik je dao izjave da Srbima ovo članstvo više nije potrebno. Ali nedavno je parlament Bosne i Hercegovine izglasao paket zakona o evropskim integracijama. Dakle, pitanje je: možete li reći da se Bosna i Hercegovina kreće ka EU ili imate problem s tim?
- Kada je u pitanju put Bosne i Hercegovine u EU, tu imamo saglasnost većine društva.
Dodik negira zahtjev EU da BiH provede reforme kako bi zemlja ispunila uslove za članstvo. U tom kontekstu on negira članstvo u samoj EU.
Ali mislim da je potpuno svjestan da bez ovog napredovanja ka članstvu u EU ni Republika Srpska neće opstati.
Nemoguće je živjeti u Evropi i ne biti dio društvenog, ekonomskog ili političkog tkiva Evrope. To je jednostavno nemoguće!
