Političku scenu u Bosni i Hercegovini na početku 2022. godine obilježilo je uvođenje sankcija Sjedinjenih Američkih Država pojedinim bh. političarima. O tom potezu, daljem raspletu političke krize u BiH, odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, reformi Izbornog zakona… u intervjuu za Faktor govori Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Sjedinjene Američke Države su, kao što je i najavljivano, sankcionisale Milorada Dodika i njegove saradnike zbog urušavanja insitucija BiH. Kako komenarišete taj potez SAD i očekujte li da će on ubrzati rješavanje krize u BiH?
- To je početak uvođenja sankcija, i one će morati obuhvatiti širok krug ljudi i biti efikasne kako bi se postigao cilj. Dodik, poznat po svom inatu i drskosti, sigurno će se suprotstaviti i dodatno radikalizirati odnose i situaciju, ali to mora rezultirati još odlučnijim koracima SAD-a, Velike Britanije i zemalja EU-a. Sankcije će se pojačavati dok ne postignu efekat. Ne vjerujem da će taj proces donijeti brze rezultate. Ova godina, izborna, će proći u dramatičnoj borbi Dodikove strane sa međunarodnom zajednicom i institucijama BiH, na prvom mjestu pravosuđem.
I prije obznanjivanja sankcija od SAD-a, utisak je bio da su vlasti entiteta RS uz zaoštravanje krize, najavama o nastavku otimanja državnih nadležnosti, slale i određene signale pod kojim uslovima bi se vratili u državne institucije. Cijenite li da bi se pregovori s Dodikom i njegovim sljedbenicima mogli nastaviti i koja je to granica ispod koja SDA neće ići?
- Ne vjerujem da će se Dodik povući. Njegov osnovni cilj je ukinuti Sud i Tužilaštvo BiH, svesti ih na entitetski nivo gdje će imati pravosudni sistem pod kontrolom, a zatim pobijediti na oktobarskim izborima predstavljajući se kao borac za samostalnost RS-a. Pravosuđe će napasti odmah, a u realizaciju ostalih ciljeva će krenuti tek nekoliko mjeseci pred izbore, tako da se odluke OHR-a i Ustavnog suda, kojima se protivustavne odluke Vlade i Narodne skupštine RS poništavaju, dese pred same Izbore i isporovociraju glasače u RS-u.
Razgovori se mogu nastaviti, SDA će se uvijek odazvati, ali neće biti pregovora o slabljenu države i vraćanju nadležnosti. Ne vjerujem ni da će za razgovore biti povoljne atmosfere, uzimajući u obzir da je Dodik krenuo u sudar sa državom BiH, ali i sa SAD-om, OHR-om, zemljama PIC-a. Što se tiče stavova SDA, oni su definisani i neće se mijenjati. Sigurno nam neće popustiti nervi, Inzkov zakon neće biti povučen, državna imovina neće biti prenesena entitetima.
Paradoksalna je situacija da se Milorad Dodik, dok utire put odvajanju entiteta RS, zaogrnuo plaštom mirotvorca i u javnosti, naročito međunardonoj, širi famu kako bi eto Bošnjaci reakcijom na njegov secesionizam mogli izazvati rat. Kako to komentirate i postoji li institucionalni odgovor na Dodikove poteze, bez prizivanja rata?
- Dodik napada na ustavnopravni poredak BiH, i svako malo prijeti da će udariti na teritorijalni integritet zemlje, a onda optuži Bošnjake da će biti krivi za eventualni sukob!? Ova opasna djetinjarija ne bi imala nikakve uvjerljivosti u javnosti da nije bošnjačkih političara, rivala SDA, kojima ona daje mogućnost da sve stave u isti koš, da izjednače "tri strane" i nastave da rade ono što rade već decenijama. Prije trideset godina, kada su se Milošević i Tuđman u Karađorđevu dogovarali o podjeli BiH, bošnjački političari su organizovali proteste protiv Alije i SDA!
A što se tiče institucionalnog odgovora, on naravno postoji i on će se desiti, reagovat će domaće i međunarodne institucije zadužene za očuvanje mira, stabilnosti, postignutih reformi. Naravno, jedna od državnih institucija su i Oružane snage, ali treba sve učiniti da se izbjegne njihov angažman, da se borba svede na političku, diplomatsku i pravnu. OHR i sudovi moraju odlučno raditi svoj posao, aktivirati se, jer nas je njihova pasivnost i oklijevanje i dovela do ove situacije.
Vjerujete li da će se sudovi pozabaviti i korupcijom za koju je, ovaj put, State Department optužio Dodika?
- Morali bi. Amerikanci donose odluke i izriču sankcije na osnovu dokumenata i činjenica koje su utvrdili kroz temeljite i dugotrajne procedure. Naše pravosuđe će se ovaj put morati potruditi da dokaže ono što mu se pred očima događalo. Kupovale su se vile, propadale su banke, novac se u kešu prenosio preko granice, o svemu postoji dokumentacija.
I Mirsad Kukić je stavljen na "crnu listu" zbog korupcije. Je li SDA predugo tolerisala sve što se dešavalo u Banovićima, jeste li se mogli ranije razići sa njim?
- Postojale su priče o korupciji, o teroru nad ljudima, ali ono što je bila činjenica, vidljiva i opipljiva, jeste bila masovna podrška naroda u Banovićima, pa i šire, Mirsadu Kukiću. Pobjeđivao je na stranačkim i na parlamentarnim izborima. Sukob s njim, i strukturom koja ga je pratila je nosio ogroman rizik po SDA u Tuzlanskom kantonu. Unatoč tome, odlučili smo se na njegovu smjenu jer smo se uvjerili da su ti rezultati u ogromnoj mjeri postizani nedemokratskim metodama. Cijena ove smjene je bila veoma visoka za SDA, jer se stranka na lokalnom nivou podijelila, ostali smo bez dosta kadrova i hiljada glasova, ali smo ljudima vratili vjeru u pravdu i demokratiju. Vidjećemo da li će ovakvu snagu i principijelnost pokazati i trenutačni Kukićevi koalicioni partneri, Naša stranka i SDP.
Dodik tvrdi da je problem u tome "što je Republika Srpska stabilna i samoodrživa zajednica, što jedino ona može funkcionisati sama, za razliku od BiH koja to ne može i Federacije koja to ne može nikako"?
