Izetbegović: HNS će biti kriv ako pregovori propadnu

Zadnja stvar koja nam treba jeste nadmetanje sila i velesila na tlu BiH, pretvaranje naše zemlje u poligon političkog i diplomatskog nadmetanja Istoka i Zapada koje može dobiti i druge forme. Dakle, razgovora će biti ali ne i popuštanja.

Razgovarao: Sead Numanović

Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku Stranke demokratske akcije predstoji još jedan krug mukotrpnih pregovora o reformama u Bosni i Hercegovini.

Za Politicki.ba on govori o izbornoj reformi, Dodikovim blokadama, insteresima i intervencijama stranaca, odnosima s Hrvatima, a komentira i hapšenje gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića.

Hoće li se postići dogovor o reformi izbornog procesa? Ima li neki rok (vjerujem da su stranci zainteresirani za dogovor prije Božića)

- Ukoliko HNS ostane pri tvrdom stavu da se nacionalne odrednice za članove Predsjedništva BiH moraju zadržati, neće se moći provesti dio presuda Evropskog suda za ljudska prava i pregovori će propasti. Ukoliko odustanu od ovog nemogućeg zahtjeva, pregovori bi trebali biti intenzivirani i završeni do kraja godine.

Vi zahtijevate da se promijeni i status Doma naroda i ukinu blokade. Stranci nisu voljni pričati o tome u ovom krugu pregovora i sve bi ostavili poslije izbora naredne godine. Da li je moguć takav dogovor?

- Ne samo da je moguć, nego je i neizbježan. Uostalom, moje insistiranje da se uključi i pitanje funkcionisanja Federacije u pregovore je rezultiralo formiranjem posebne pregovaračke grupe, i ta grupa bi trebala da predloži rješenja tokom ove sedmice.

Koliko je uputno, uopće, pregovarati u situaciji kada Milorad Dodik provodi najveću krizu u Bosni i Hercegovini nakon Dejtona? Da li se trebalo insisitraiti na okončanju blokade prije početka pregovora o izbornoj reformi?

- Mogli smo izaći sa takvim stavom, on je sasvim logičan i utemeljen, ali tada bismo odbili zahtjev Brisela i Vašingtona i bili bismo tretirani kao sukrivci za krizu koja se produbljuje. A Brisel i Vašington nam trebaju, i trebat će nam zadugo. SDA neće voditi tvrdu politiku i uvijek će se odazvati pozivu na razgovore, i razgovarat će sve dok se kriza ne riješi ili barem u potpunosti razjasni ko tu krizu generira.

Sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika najprije su "gromoglasno" najavljivane. A onda kao da su se stranci "predomislili". One se sada pominju kao "krajnje sredstvo". Prije toga, nužan je "dijalog". Je li se od Vas tražilo/zahtijevalo da otvorite "dijalog" s Dodikom? Šta Vam je rečeno, zašto pričati s nekim ko samo izmišlja nove i nove razloge za blokade i opstrukcije?

- Od mene se traži da uporno tragam za rješenjem, da zajedno sa njima pokušavam smiriti situaciju prije nego ona eskalira. Dodik uvlači Rusiju i Kinu u rivalstvo sa EU i SAD u Bosni i Hercegovini. Evropljani i Amerikanci žele izbjeći eskalaciju, ali se neće povući. Zadnja stvar koja nam treba jeste nadmetanje sila i velesila na tlu BiH, pretvaranje naše zemlje u poligon političkog i diplomatskog nadmetanja Istoka i Zapada koje može dobiti i druge forme. Dakle, razgovora će biti ali ne i popuštanja.

Bosna i Hercegovina je u najvećoj krizi od Dejtona navamo. Zašto nema zajedničkog dogovora bošnjačkih i probosanskih stranaka? Rekli ste nedavno, ako sam dobro razumio, da ste pozvali stranke da to učinite, ali da Vam se nisu odazvali. Zašto? Šta ste im predložili, a šta su Vam odgovorili?

- Pozivao sam, slao pismo predsjednicima parlamentarnih stranaka na koje mi nisu odgovorili, imao sastanak sa Nikšićem, a zatim i zajednički sa Nikšićem i Radončićem, ali nisam dobio ono što sam tražio, a bez čega nećemo moći postići valjan kompromis sa srpskom i hrvatskom stranom. Opozicione stranke izbjegavaju da sa SDA definišu zajednički stav, pozicije probosanskog bloka, crvene linije ispod kojih se neće ići u pregovorima. Oni žive u nadi da će SDA sa HDZ, pod pritiskom stranaca, predložiti nešto što će oni zatim javno destruirati i na tome prikupiti političke poene pred izbore 2022. Naravno, SDA to neće uraditi, i samo ćemo bespotrebno gubiti vrijeme i produbljivati krizu. Nadam se da će opozicione stranke promijeniti odnos, početi više misliti na sudbinu zemlje nego li na sitne političke poene i pozicioniranja.

Ostajete li pri odluci da ćete se vidjeti s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem? U dijelu bh. javnosti izrazit je otpor toj ideji. Naziva Vas se "poglavicom", zahtijeva od Vas da se razgovara u institucijama sistema... Kako gledate na to?

- Treba razgovarati u institucijama sistema na prvom mjestu, ali i na personalnom nivou. Svi razgovaraju, sastaju se, formiraju stavove o nama. Treba razbijati neistinite predodžbe, uticati na aktere. Opasno je izostati iz tih neformalnih sastanaka, uvrijeđeno se zatvoriti u neku autističnu kapsulu i čekati šta će vrijeme donijeti. Ja ću razgovarati sa svakim ko može uticati na razvoj prilika u BiH i na Balkanu. Od toga ne može biti štete.

Hoćete li biti kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH?

- Pretpostavljam da će me SDA predložiti.

„HDZ neće dobiti ništa ako...", u više ste navrata javno poručili. Malo je neuobičajen, obzirom da Vaše dosadašnje stavove, ovako rezolutan ton. Zašto ovako nastupate?

- Zato da bih jasno, javno i na vrijeme upozorio i HDZ, a i međunarodne pregovarače da idu u pogrešnom smjeru ako misle da će jednostrano riješiti problem koji imamo u BiH na način da se izađe u susret samo zahtjevima HDZ i HNS. Kompromis mora uzeti u obzir i očekivanja probosanskih stranaka, ne može se ignorisati interes parlamentaraca koji čine skoro 60 posto Predstavničkog doma PS BiH i iza kojih stoji više od 800.000 glasača. Probosanski blok stranaka ima peterostruko jaču podršku glasača od stranaka okupljenih oko HNS, a znatan broj tih glasača nisu Bošnjaci. Multietnična komponenta u probosanskom bloku je ravna, ili čak jača od kompletnog HNS. To se ne može „gurnuti pod tepih“, naročito ako se uzme u obzir da za potrebne ustavne reforme trebamo dvotrećinsku većinu u parlamentu, a nje nema ni izbliza bez probosanskog bloka.

Zapad želi obnavljanje dobrih odnosa Hrvata i Bošnjaka. Traže li od Vas da se na tome angažirate? Šta treba uraditi da bi odnosi ova dva konstitutivna naroda ušli u "mirnije vode"? Je li to ustoličenje Dragana Čovića u fotelju jednog od članova Predsjedništva BiH naredne godine? Ili još nešto? Ako je tako - šta tražite zauzvrat?

- To je osnovni zahtjev Brisela i Vašingtona, i očekuju od mene, ali i od svih ostalih aktera u pregovorima da pružimo ruku hrvatskoj strani, da se stvori jak bošnjačko-hrvatski spreg, onako kako je to nekada učinjeno kroz Vašingtonski sporazum. Oni ispravno cijene da je to neophodno postići za stabilizaciju prilika u zemlji i za postizanje čvrstog odgovora na krize koje izaziva Dodikov SNSD. Od nas traže da tragamo za rješenjem koje će omogućiti svakom od tri konstitutivna naroda u BiH da većinom glasova presudno utiče na izbor jednog od tri člana Predsjedništva BiH, a da pri tome svi građani u BiH imaju pravo da se kandiduju i da glasaju za koga god hoće. Ustav BiH je jasan u vezi sa pravom konstitutivnih naroda – oni imaju pravo na predstavnike i na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Stranci insistiraju na prvom dijelu ove formule, SDA na drugom, na pravu zaštite vitalnog nacionalnog interesa. HDZ je izašao iz ovih okvira, služi se blokadama i upravlja životom u Federaciji BiH. To neće moći ostati, moraće se vratiti u okvire koje je odredio Ustav BiH.

Pritvoren je Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice. Gotovo da nema (opozicionog) političara koji nije upozorio da je u pitanju politička montaža za koju je optužio SDA. Kako odgovarate na te optužbe?

- Fuad Kasumović je navodno izdvojio iz stečajne mase vrijedan objekat i time oštetio strane čija se prava namiruju kroz stečajni postupak. Sudski proces će ustanoviti šta je istina a šta nije. Ja ne vidim šta bi tu mogla biti uloga SDA? Šteta firmama i pojedincima jeste, ili nije nanesena. To će biti bjelodano i jasno ustanovljeno, radi se o jednostavnom procesu koji će razumjeti i laici a naročito hiljade pravnika koje čine dio našeg društva i akademske zajednice.