Razgovarao: Sead Numanović
Nakon ukupno više od 20 godina, Fikret Abdić nije načelnik Velike Kladuše.
Na tom je mjestu lokalni biznismen Boris Horvat.
Abdićeva Laburistička stranka i dalje je jaka opozicija u lokalnom parlamentu, što je jedan od velikih razloga da je šarolika koalicija koja podržava Horvata i dalje na okupu. Ali i mimo toga, ideja unapređenja života potpuno zapuštenog krajiškog grada vuče sve naprijed...
I tako će ostati do daljnjeg.
Horvat u intervjuu za Politicki.ba ne krije (ne)zadovoljstvo.
Uvijek može i mora bolje.
A zasigurno bi volio manje "tapšanja po ramenu", a više konkretne podrške, posebno federalnog i državnog nivoa vlasti.
Za 5 godina nije izdata ni jedna građevinska dozvola
Gospodine Horvat, na početku – kako ocjenjujete trenutnu situaciju u Velikoj Kladuši? Koji su ključni problemi s kojima se građani suočavaju?
- Trenutnu situaciju u Velikoj Kladuši ocjenjujem kao složenu, ali ne bez perspektive. Dočekalo me jako teško stanje koje je proizišlo iz godina lošeg rukovođenja Općinom. Građani se suočavaju sa brojnim problemima počevši od nezaposlenosti, preko problema u dostupnosti i kvalitetu javnih usluga, poput zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, ali i organa uprave, pa sve do nedostatka ulaganja u infrastrukturu i lokalni razvoj, poduzetništvo i slično. Dovoljno je kazati da 5 godina nije izdana niti jedna urbanistička i građevinska dozvola, da nemamo prostorno-planske dokumentacije, a donedavno ni poduzetničke zone. Sve ono što je preduslov za razvoj jedne lokalne zajednice je u proteklom periodu zapostavljeno.
Šta biste izdvojili kao najveći infrastrukturni izazov u općini? Kanalizacija, putevi, javni prevoz, vodosnabdijevanje?
- Od brojnih problema i poteškoća kojima se kao građani susrećemo u svakodnevnom životu teško je izdvojiti najveći. U ovom trenutku naglasak bih stavio svakako na spomenutu loše putne komunikacije koje značajno narušavaju kvalitet života naših sugrađana i predstavljaju svakodnevni izvor opasnosti za sve učesnike u saobraćaju, a posebno pješake. Pored toga, veliki izazov predstavlja kanalizaciona mreža kojoj pristup ima cca 18% stanovništva, a ujedno ista je dotrajala i u lošem stanju. O činjenici da su vodovodne cijevi izrađene od azbesta suvišno je bilo šta dodati.
Mladi u našoj općini već više od 15 godina čekaju na Dom kulture čija je izgradnja počela još 2010. godine. Radi se o projektu za čiji je završetak potrebno osigurati više od 2 miliona KM.
Napominjem da su ovo samo neki od problema, s kojima se pokušavamo uhvatiti u koštac i pronaći najadekvatnija rješenja.
Koji su konkretni projekti u planu za rješavanje tih problema – i u kojim rokovima ih planirate realizirati?
- Preuzimanjem mandata otpočeo sam sa aktivnostima na rješavanju spomenutih i brojih drugih problema sa kojima se Općina Velika Kladuša suočava. Za postizanje rezultata u rješavanju gore navedenih problema potrebno je vrijeme, ali i novac. Kada kažem vrijeme mislim na sve procedure koje treba ispoštovati, kako bi se moglo pristupiti realizaciji. Tu nailazim na niz prepreka i izazova počevši od složenosti zakonskih i podzakonskih procedura, ističem javne nabavke, pa do stanja unutar Organa uprave. Kada je riječ o novcu, tu smo ograničeni s obzirom da nisam zatekao stabilan/razvojni Budžet i da moramo iznalaziti kojekakva rješenja i podnositi aplikacije kako bismo osigurali sredstva.
Kada je u pitanju putna infrastruktura za neke lokalne puteve novac građana je godinama ležao na računu Općine i uveliko izgubio na vrijednosti, jer projekti nisu realizovani zbog nedostatka interesa ili slično. Trenutno radimo na pripremi tendera za dio puteva u skladu sa finansijskim mogućnostima, a onda kako budemo sticali uslove ići ćemo sa drugim dijelom putnih pravaca.
Što se tiče izgradnje i rekonstrukcije kanalizacione i vodovodne mreže radi se projektu iznimno velike vrijednosti, što Općina ni u kom slučaju ne može sama iznijeti. Stoga, pokušavamo iznaći modalitet finansiranja koji će uključiti sredstva iz više izvora uključujući potencijalna kreditna, ali i grant sredstva.
Kako bi se nakon skoro 5 godina otpočelo sa izdavanjem akata o građenju Općinsko vijeće je formiralo Komisiju za davanje stručne ocjene u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti. Paraleleno s tim otpočelo se sa aktivnostima na izradi prostorno-planske dokumentacije, pa je u posljednjih 6 mjeseci donesena Odluka o pristupanju izradi prostornog plana općine, te tri regulaciona plana i to: Novi centar, Krajišnik i Šumatačke luke. Osim toga u toku je procedura izrade urbanističkog projekta Tržni centar.
Za Dom kulture upućeno je više aplikacija na javne pozive kako bi se osigurala potrebna sredstva uz budžetskih 500.000,00 KM. Provedena je i procedura nabavke idejnog rješenja unutrašnjeg uređenja.
Moram istaknuti da sam kao privrednik koji dolazi iz realnog sektora bio nemalo iznenađen složenošću procedura i administrativnih postupaka koji u značajnoj mjeri usporavaju očekivano vrijeme realizacije projekata. Tako da javni sektor često nazivam i nerealnim, jer zaista za osobu koja je cijeli svoj život posvetila konkretnom radu i ostvarenju vidljivih rezultata, ovo je neshvatljivo.
Podrška još uvijek više deklarativna
Da li imate podršku viših nivoa vlasti – kantonalnog, federalnog, državnog?
- Iako je nemoguće oteti se dojmu da Velika Kladuša u posljednje vrijeme uživa podršku i blagonaklonost viših nivoa vlasti kroz uključivanje u različite procese i podršku u prevazilaženju nagomilanih problema, finansijski to još nismo osjetili. Postupci dodjele sredstava su složeni i dugotrajni. Naime, podnijeli smo brojne aplikacije po objavljenim pozivima, te su nam odobrena sredstva i potpisani ugovori. Sada predstoji prenos novca i realizacija projekata kako bi naši građani mogli vidjeti konkretne rezultate na koje su tako dugo čekali.
Svakako, bez upornosti kako moje, tako i službenika u Općini možda bi ta podrška izostala. Svo svoje raspoloživo vrijeme, volju i fokus usmjeravam na to da pomognem ovom narodu, ovoj Kladuši, jer tu sam rođen, tu sam odrastao, radio, privređivao, tako da ne znam koliko puta sam sjeo u auto i otišao maksuz u Sarajevo, Mostar i kucao od vrata do vrata raznih ministarstava, banaka, agencija, zavoda da licem u licem sa zvaničnicima razgovaram o mogućim projektima.
Do sada smo potpisali ugovore od oko 2 miliona KM za različite projekte. Zaista smo uspostavili dobru saradnju sa višim nivoima, bili smo domaćini mnogim zvanicama sa kantonalnog, federalnog ali i međunarodnog nivoa.
Možete li navesti konkretne projekte ili finansijske transfere koje je Velika Kladuša dobila? Ko je konkretno pomogao, i na koji način?
- Za poduzetničku zonu potpisali smo dva ugovora jedan sa Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta na iznos od 200.000,00 KM, te sa Ministarstvom privrede USK na ukupan iznos od 300.000,00 KM.
Za Dom za kulturu smo potpisali ugovor sa Federalnim ministarstvom kulture i sporta u iznosu od 600.000,00 KM, sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK potpisan je ugovor na iznos od 40.000,00 KM za čišćenje i uređenje korita rijeke Kladušnice, ukupne dužine 1.700 m.
Pored navedenog, sa Federalnim ministarstvom građenja potpisali smo tri ugovora, jedan se odnosi na izradu glavnog projekta iluminacije 6 nacionalnih spomenika u iznosu od 20.000,00 KM, drugi u iznosu od 60.000,00 KM za unapređenje energetske efikasnosti zamjenom stolarije i utopljavanje fiskulturne sale OŠ. 25. novembar i treći u iznosu od 90.000,00 KM za sanaciju klizišta na lokalitetu naselja Kudići.
Kakvo je trenutno stanje privrede u Velikoj Kladuši? Ima li interesa investitora?
