Dobar dio političkih struktura je informatički nepismen i shodno tome limitiran u ovom smislu. To ne znači da su bez političkog utjecaja i da će zbog toga brzo nestati sa političke scene.
Razgovarala: Iman Sporišević
Edin Halilović je 2009. godine postao bachelor
ekonomije i biznisa na Univerzitetu u Sarajevu. Od 2014. do 2016. godine je
radio u IT holding kompaniji Lupon Ventures u Sarajevu. Onda, te godine sa
kolegom Semirom Musićem otvara Lilum Digital, agenciju koja pomaže vlasnicima
online medija da povećaju prihod uz pomoć Google i Facebook oglašavanja.
Sa njim smo razgovarali o specifičnostima
predizborne kampanje u 2020. godini.

Više zahtjeva
Kako
je pandemija utjecala na način na koji se predizborna kampanja odvijala ove
godine? Da li se razlikuje od prethodnih kampanja?
- U
odnosu na prethodne izborne cikluse, naš tim je svakako dobio veći broj
zahtjeva za online oglašavanje, i to od strane različitih političkih subjekata.
Nama je bilo drago vidjeti inicijativu različith političkih aktivista i
stranaka posebno što se radi o lokalnim izborima koji su važni za naš
svakodnevni život. Posmatrano izvan stručne perspektive, čini mi se da je
pandemija promijenila način političkog komuniciranja kao i veliki broj drugih
aspekata našeg života. Naravno da kampanja u Bosni i Hercegovini ne može proći
bez ispada, tako i u kontekstu epidemioloških zaštitnih mjera ali mi se čini da
političari sada bolje razumiju kakav alat su online alati, a naročito društvene
mreže. Mislim da je još nekoliko dodatnih faktora pored epidemije koji su na
ovo utjecali kao što su aktuelna zaštita privatnosti u kontekstu GDPRa u Evropskoj
uniji, afera Kembridž analitika, korištenje Facebook-a u promotivne svrhe i
korištenje Twittera kao glavnog alata komunikacije bivšeg američkog
predsjednika Donalda Trampa i dr. Do naših političara su došle vijesti o
korištenju stotina miliona dolara u svrhe online promocije, na skoro završenim
predsjedničkim izborima u Americi. Mislim da i ta činjenica znatno mijenja
percepciju o online komunikacijama i oglašavanju u BiH.
Značajan dio kampanja se „prebacio“ na društvene
mreže. Smatrate li da će to ostati tako i nakon završetka pandemije?
- U
jednoj mjeri da. Sve je veći broj političara, naročito mlađe generacije koji svakodnevno komuniciraju društvenim mrežama,
grade svoju bazu pratilaca i konekcija, i odražavaju konstantan kontakt sa
biračima. Svi teoretičari političkih nauka će reći da je ovakav kontinuitet
važnije od same kampanje. Ipak, dobar dio političkih struktura je informatički
nepismen i shodno tome limitiran u ovom smislu. To ne znači da su bez
političkog utjecaja i da će zbog toga brzo nestati sa političke scene. Naše
društvo je po mnogo čemu posebno pa su i načini politčkog djelovanja
karakteristični. Ipak, cijenim da će političari koji ne budu usvojili savremene
načine komunikacije u dogledno vrijeme biti prevaziđeni i zaboravljeni.
Facebook je mreža broj jedan
Koja je najpopularnija društvena mreža u Bosni i
Hercegovini? Koja se nalazi na drugom mjestu?
- U političkom kontekstu, naročito u smislu organske
i plaćane promocije Facebook je mreža broj jedan. Ovo se naročito odnosi na bh.
društvo. Globalno posmatrano, Twitter je najpopularniji način komuniciranja
političara i medija, ali zbog mnogo manjeg broja korisnika, Facebook ima
značajniji utjecaj. U BiH je broj Twitter korisnika nesrazmjerno manji u odnosu
na Facebook. Na kraju, treba imati na umu da su Instagram i WhatsApp dio
Facebook mreže aplikacija i u tom smislu ih posmatramo kao jednu društvenu
mrežu. Vrlo je važno napomenuti da treba praviti razliku između organskog i
plaćenog komuniciranja. Analitičari smatraju da je efektna plaćena komunikacija
putem Facebook-a bila glavni razlog za pobjedu, sada već bivšeg američkog
predsjednika Donalda Trumpa u ključnim državama, prije četiri godine. Sve
navedeno u pogledu plaćenog oglašavanja se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu.
Da li političke stranke trebaju da snose kazne
ukoliko su online kampanje započele prije zvaničnog početka koji je bio 16.
oktobra? Da li u Bosni i Hercegovini uopće postoji organ koji bi ih kaznio?
- Na
ovo pitanje bi pravnici dali potpuniji odgovor. Koliko sam upućen Centralna
izborna komisija (CIK) je jedina institucija u BiH nadležna za brigu o
regularnosti izbora i samih kampanja. Njihova nadležnost uključuje sankcioniranje
političara za nepoštivanje zakonskih propisa. U idealnom slučaju, građani bi
trebalo da kazne političare koji se ne pridražavaju zakona općenito, a time i
izbornog zakona. Čini mi se da naše društvo sazrijeva u tom smislu i da su neke
aktivnosti političara kontraproduktivne. Najbolji primjer za to je agresivno
plaketiranje po gradovima bez brige o izgledu javnih površina. Ovakve pojave
nerviraju naše građane i oni znaju politički sankcionirati stranke, što je po
meni najbolja opcija. Ja se nadam da će naše društvo u jednom momentu politički
kažnjavati stranke zbog nepoštivanja zakona, samog po sebi. Ko ne poštuje
izborni zakon da bi došao do pozicija, neće poštovati ni druge zakone kada bude
izabran.
Postoji
li određena politička stranka za koju smatrate da je neetično vodila svoju
online kampanju?
- Moj
interes za političkim životom je u dobroj mjeri ograničen na moje profesionalno
djelovanje i nisam siguran da mogu dati pravi odgovor na ovo pitanje. Iz
perspektive građanina BiH, čini mi se da su sve političke stranke neopterećene
etikom u svom radu i tu ne bih pravio nikakve izuzetke.
Da
li je teško utvrditi zloupotrebe na društvenim mrežama?
- Ovo
je vrlo važno pitanje na koje treba obratiti pažnju. Sve što radimo online je
na neki način zabilježeno. Imajući tehničko znanje i resurse, možemo lahko
utvrditi svaku nepravilnost na društvenim mrežama, bez izuzetaka. Koliko su
državne institucije tehnički i kadrovski opremeljene u ovom smislu je pitanje
za njih. Koliko su uopće politički neovisne i voljne da se nepristrasno bave,
kako neregularnostima općenito tako i na društvenim mrežama je sasvim drugo
pitanje.

Plaćeni oglasi i propaganda
Da
li su plaćeni oglasi u ovogodišnjoj kampanji zapravo bili prikrivena izborna
propaganda?
- Teško
je objektivno odgovoriti na pitanje šta je legitimno političko djelovanje a šta
propaganda. Ponekad mi se čini da je kompletna poltička komunikacija u našem
društvu propaganda. Ponekad mi se čini da je to prikladan način za stepen
razvoja našeg društva ali ne želim biti pesimističan. Kako drugačije objasniti
uspjeh političara kojima je propaganda jedina politička aktivnost a politički
aktivizam shvataju kao praznu priču bez rada. Unatoč tome, godinama su uspješni
i postaju sami sebi svrha. Ono što je karakteristično za društvene mreže jeste
činjenica da je svaka plaćena promocija tako i označena, u tom smislu tu nema
ništa prikriveno. Facebook je uveo obavezno legitimisanje svih oglašivača koji
se bave poltičkom promocijom, korištenjem ličnih dokumenata. Ovo se odnosi na
razvijena tržišta i cilj je da se unaprijedi transparentnost političkog djelovanja.
Naravno, na svakom pojedincu je da se obrazuje i informira da bi bio u
mogućnosti razlikovati legitiman politički aktivizam od prazne priče i
propagande.
Da li su društvene mreže doprinijele rezultatima
izbora u Bosni i Hercegovini? Ako jesu, u kolikoj mjeri?
- Mislim
da je važno govoriti o korištenju društvenih mreža od strane političkih
subjekata, jer društvene mreže same po sebi ne doprinose ničemu. Ovo je inače
tema rezličitih socioloških polemika. Kao neko ko se profesionalno bavi
društvenim mrežama, moram reći da su mreže alat kao i svaki drugi, mogu biti
korisne i mogu činiti štetu zavisno od toga s kojim namjerama se koriste. Ovo
moram ponavljati jer se često o društvnim mrežama ili internetu općenito govori
kao o negativnom faktoru razvoja društva. Mislim da je stvar upravo suprotna i
da je internet najvažniji izum ljudi jer omogućava učenje bez granica.
Da se vratim na temu, komunikacija na društvenim
mrežama sigurno jeste sve značajniji faktor. U kolikoj mjeri je taj faktor
važan, teško je odgovoriti bez adekvatnog stručnog ispitivanja mišljenja i
percepcije. Ono što mogu kazati sa sigurnošću, bez da uvećavam važnost online
komunikacije u odnosu na organizacioni dio kampanje, jeste da su kandidati za
koje je naš tim radio promociju na društvenim mrežama pobijedili i to
uvjerljivo.