Ni Vašington ni Brisel nemaju neku "veliku strategiju" za vaš region i to stalno vidimo kroz odgovore na krizu u Crnoj Gori, na Kosovu i prema Srbiji, kada je BiH u pitanju, odnose Sjeverna Makedonija i Bugarska...
Razgovarao: Sead Numanović
Poslanik Evropskog parlamenta iz stranke Lista Marijan Šarec - Slovenija, Klemen Grošelj odlučan je da se aktivira mehanizam finansijskih sankcija Evropske unije, ugrađen u novi Program predpristupne pomoći (IPA II).
On je jedan od potpisnika pisma komesaru za proširenje i politiku susjedstva, OliverunVarhelyiju, u kojem traži da se "zavrne finansijska slavina" entitetu RS.
"Po prvi put u programu IPA III predviđena je i ova opcija.
Obzirom da je Bosna i Hercegovina ponovo blokirana, da političari iz entiteta RS, predvođeni Miloradom Dodikom sve oštrije i opasnije prijete, mi zahtijevamo da Komisija EU pokrene procedure, iskoristi pravo dato u IPA III i blokira novac", kaže Grošelj u razgovoru za politicki.ba.
On ne može reći o koliko se novca radi.
Ističe da se radi o novom mehanizmu i da sada treba krenuti u njegovu razradu.
"IPA III sadrži 14,6 milijardi eura. Koliko je od toga za BiH, te njen entitet RS, ne znam.
No, aktiviranjem sankcija mi bi smo poslali prvi dobar signal da se blokade ne isplate i da se neće tolerirati.
Mi smo inicirali taj postupak.
Evropska komisija i komesar Varhelyi je taj koji će se morati očitovati i uraditi nešto", kaže Grešelj.
Upitan očekuje li akciju od njega, obzirom da ga se teško optužuje da je pristrasan, da forsira Srbiju, nauštrb svih ostalih na zapadnom Balkanu i provodi agendu Mađarske, a ne Evropske komisije, naš sagovornik odgovara:
"U toku je finalizacija izvještaja Komisije o napretku država zapadnog Balkana za proteklu godinu.
On bi trebao biti objavljen polovinom ovog mjeseca i Varhelyija očekuje saslušanje pred Evropskim parlamentom 19. oktobra.
Tada će se on suočiti s nama i pred Odborom za vanjsku politiku EP (AFET).
Ukoliko do tada ne odgovori na naš zahtjev za uvođenjem sankcija RS-u, dočekat ćemo ga tamo.
On se, dakle, mora očitovati i uraditi nešto. Prije ili kasnije.
Svakako ga na AFET-u čeka veliki broj pitanja, a neka će sigurno biti po njega i neugodna".
Upitan zašto su tražene samo finansijske sankcije, a ne i stavljanje pojedinaca na "crnu listu" EU, Grošelj kaže da je to "nuklearna opcija".
"Imamo sada ovaj novi mehanizam finansijskih sankcija.
Idemo prvo s time.
BiH je već dugo blokirana, ništa se ne radi na ispunjavanju 14 prioriteta Evropske komisije kako bi vaša zemlja mogla dobiti kandidatski status. Ovim pismom želimo pomoći da se to prevlada", ističe naš sagovornik.
On ne odbacuje i mogućnost da u slijedećoj fazi pokrene i zahtjev za stavljanje pojedinaca iz BiH na "crnu listu" EU.
"I to nam je opcija.
Ali, prvo da vidimo šta će komisija uraditi. Cilj nam je da se blokada prekine, a ne da se odmah neki pojedinac sankcionira. Ako BiH ne počne funkcionirati, imamo i tu opciju.
Tek smo počeli", poručuje Grošelj
Osvrćući se na Samit EU - zapadni Balkan, on kaže da smatra da proces proširenja Unije i prijema država zapadnog Balkana u članstvo ipak nije mrtav.
"Proširenje nije baš faktički mrtvo. Imamo članice koje ne žele to u ovom trenutku - Francuska i Holandija u prvom redu.
Nažalost, proširenje EU postaje ideološko, a ne tehničko pitanje.
Ono je već unutarpolitičko pitanje u Francuskoj, gdje se o njemu debatira u predizbornoj kampanji.
S druge strane, proširenje najviše promoviraju zemlje članice koje imaju probleme s Briselom u vladavini prava, slobodi medija, odvojenosti vjere od države...
Mađarska, te Poljska prednjače u tome, ali je odmah uz njih i moja Slovenija...
To, dakle, postaje ideološko pitanje i za rezultat ima rast onih koji su - makar - rezervirani prema daljem prijemu novih članica.
Oni kažu da povećanje broja država u EU zagovaraju države s kojima ovaj blok ima sve izraženije probleme u poštivanju temeljnih vrijednosti Unije.
Sada se broj država koje nisu za proširenje definira na pitanju: šta imamo od tog procesa, ako sada gledamo problem s tim novim državama EU koje nemaju poštovanja prema temeljnim vrijednostima Unije, posebno u oblasti vladavine prava, slobodi medija, podjeli uloga između države i vjere... Ta pitanja su u pozadini debate, ali se negativno odražavaju na proces proširenja", kaže Grošelj za politicki.ba.
On je i stava da se stvari trebaju pojednostaviti i spustiti na tehnički nivo.
"Trebamo vidjeti gdje to mi možemo privući države zapadnog Balkana.
Ima toliko oblasti gdje je to jednostavno uraditi.
Infrastrukura, poljoprivreda, slobodno kretanje ljudi i roba...
No, Vlada Slovenije radi potpuno pogrešno. Forsira se Srbija, a vidimo kakvo je stanje u toj zemlji. Demokratija je na očajno niskom nivou. Ona nije najgora na zapadnom Balkanu, već i u gotovo cijeloij Evropi.
Ako pricate o proširenju, Srbija nije kredibilna tema te rasprave.
A forsira se.
I to šteti cijelom regionu zapadnog Balkana.
Uz to, imamo i veto Bugarske na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom. I to se neće riješiti, jer su opet raspisani izbori u Bugarskoj...
Mislim i bojim se da će na kraju opet biti dato nejasno obećanje - bit će proširenja, maše se s 30 milijardi eura investicija za koje nisam nikako siguran da će se realizirati.
Siguran sam samo u IPA III od 14,6 milijardi eura. To će se realizirati. A za ostalo, odista ne znam. Nisam uvjeren da će to ići", kaže on.
Grošelj ističe i da bi volio vidjeti neki krajnji datum za uključenje svih država zapadnog Balkana u EU.
Ali, očito da ni od toga nema ništa.
"Pošto je to tako, mi, kao eu moramo krenuti polako. Hajmo identificirati područja gdje nemamo politike i ideologije. Svima je u interesu da se između EU i zapadnog Balkana jednostavnije i brže putuje, da ide protok roba, da se investira...
To bi bio kredibilan iskorak. Ali, bojim se da u ovoj ideološkoj kakafoniji unutar EU, neće biti ni toga.
Ipak, i mi, kao evropski poslanici, insistirat ćemo na nekim od tih oblasti i čvršćem povezivanju EU i Balkana.
Ne vidim šta bi bio problem, na primjer, da mladi mogu koristiti Erasmus +, da se IPA dopunjuje kohezivnim oprogramima u oblasti poljoprivrede, energetike, infrasturkture...
Racionalno je i realno da radimo na tome da vas sve više uključujemo u tokove EU.
Žao mi je da baš to nije na agendi samita EU - zapadni Balkan", kaže on.
Osvrćući se na nedavni telefonski razgovor predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena, gdje je i zapadni Balkan bio jedna od tema, Grošelj navodi da je to dobar znak.
"SAD su, međutim, fokusirane na Kinu i Pacifik. Ne žele velika sukobljavanja s Rusijom i traže tu neke moduse.
Za Balkan, interes im je da nema velikih problema. No, ni Vašington ni Brisel nemaju neku "veliku strategiju" za vaš region i to stalno vidimo kroz odgovore na krizu u Crnoj Gori, na Kosovu i prema Srbiji, kada je BiH u pitanju, odnose Sjeverna Makedonija i Bugarska...
Evropski parlament želi postupno integriranje vašeg regiona, a u tom procesu Evropska komisija je ključ.
Istina je da komesar Varhelyi nastoji provoditi mađarsku, a ne briselsku agendu i to nije dobro.
Da je neko drugi iz neke druge države na njegovom mjestu, to bi bilo drugačije, vjerujem. Ovako, nije dobro.
A mi ćemo komesara Varhelyija suočiti s tim pitanjima i tokom njegovog predstojećeg saslušanja pred AFET-om 19. oktobra.
Iako slika nije ni malo ružičasta, mi sve intenzivnije radimo i borimo se da stvari pokrenemo", zaključuje Grošelj u razgovoru za politicki.ba
