"Nedavno je višestranačka inicijativa upućena predsjednici Komisije u kojoj se traže detaljne informacije o odlukama koje su donesene u vezi s implementacijom nekoliko kredita i grantova EU RS-u, ukupne vrijednosti 642,8 miliona eura".
Razgovarao: Sead Numanović
"Dobio sam informaciju da Dodik (ili RS) emitira obveznice u Londonu i Beču i zbog toga može biti pod pritiskom da ih podrži državnom imovinom, poput šuma.
U tom slučaju kolateral bi bio nezakonit jer o tome nije bilo odluke države koliko ja znam", upozorava poslanik Evropskog parlamenta iz grupacije Zelenih Romeo Franz.
U razgovoru za Politicki.ba on ističe da se radi o nezakonitim aktivnostima Milorada Dodika ili entiteta RS zbog kojih bi se mogao naći u problemima s evropskim zakonima.
"Jasno je da je Dodik ekonomski povezan sa Austrijom i drugim državama članicama EU i stoga bi sankcije Dodiku i njegovim sljedbenicima, koje zahtijevaju Zeleni/EFA grupa, imale ozbiljne posljedice po njega i njegovu pratnju", ističe Franz.
On dolazi iz reda stranke Zeleni Njemačka.
U više je navrata posjetio Bosnu i Hercegovinu. Član je Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
Osvrćući se na pokretanje postupka sankcioniranja komesara za proširenje Olivera Varhelyija, kaže da je njegova poslanička grupacija (Zeleni) u Evropskom parlamentu bila suzdržana kada se birala Komisije EU pod vodstvom Ursule von der Leyen još 2019. godine.
"Jedan od razloga je bio izbor predloženog komesara Varhelyija.
U to vrijeme, naše rezerve su se temeljile posebno na činjenici da smo ga vidjeli kao bliskog povjerenika mađarskog predsjednika Orbana, za kojeg se zna da zanemaruje vladavinu zakona u Mađarskoj.
Dati Varhelyiju portfelj proširenja nije bilo nimalo pametno.
Naprotiv!
Tokom njegovog mandata potvrđene su naše rezerve, bilo u preferencijalnom tretmanu Srbije ili sada, u slučaju Dodika i entiteta RS.
Dakle, po mom mišljenju, njegov mandat kao komesara je doveden u pitanje.
Evropski parlament će pojačati pritisak na Evropsku komisiju, ali i na Evropsku službu za vanjske poslove.
Nedavno je višestranačka inicijativa upućena predsjednici Komisije u kojoj se traže detaljne informacije o odlukama koje su donesene u vezi s implementacijom nekoliko kredita i grantova EU RS-u, ukupne vrijednosti 642,8 miliona eura.
Koliko nam je poznato, ovako značajan iznos kredita i grantova iz Investicionog okvira za zapadni Balkan odobrila je Evropska komisija, u isto vrijeme kada je Skupština RS - očigledno uz "sporazum" sa komesarom Várhelyijem - saopćila da će se "odvojiti" iz institucija BiH u narednih 6 mjeseci.
Parlament je stoga nedavno pismom pozvao predsjednicu Komisije da da odgovore o procesu odlučivanja koji je donesen u vrijeme najteže političke krize u Bosni i Hercegovini, te da intervenira i blokira te odluke", kaže Franz dalje za Politicki.ba.
On upozorava da bi ovakve akcije Evropske komsije "ne samo ojačale poziciju Dodika, već bi bile izuzetno štetne za kredibilitet EU u Bosni i Hercegovini i cijelom zapadnom Balkanu".
"Nažalost, mnogo toga treba razjasniti, uključujući ulogu komesara za proširenje Várhelyija", ističe on.
Franz je i stava da Bosna i Hercegovina treba mijenjati i svoj Ustav, ali i Izborni zakon.
No, upozorava da se promjene moraju uraditi u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, posebno u predmetima Sejdić-Finci i Zornić.
Naglašava i da "je od suštinskog značaja da proces pregovora o reformama bude inkluzivan i transparentan".
"Etnički i nacionalistički napori koji žele stvoriti treći entitet u zemlji i koji vode destruktivnu politiku produbljivanja podjela moraju se rigorozno odbiti.
Umjesto toga, moraju se jačati progresivne snage i civilno društvo koje se suprotstavlja destruktivnim i korumpiranim političkim strukturama i koje istinski žele unaprijediti demokratski proces, vladavinu prava i funkcioniranje državnih institucija.
Snažno kritiziramo strategiju smirivanja EU koja je potpuno propala u slučaju BiH.
Smatramo da je pogrešno da se evropske diplomate fokusiraju na razgovore sa predstavnicima dotičnih etničkih grupa, jer to samo pojačava probleme. S tim u vezi, uvjereni smo da su predstojeći izbori u oktobru 2022. godine ključni, te stoga pozivamo EU i međunarodnu zajednicu da osiguraju da se ti izbori mogu održati i da se provedu neophodne tehničke promjene u izbornom zakonu, kako bi se osigurati pošten i slobodan izborni proces", zaključuje Franz.
