Trebaju profesionalne istrage, optužnice, suđenja koja će dovesti do presuda. Dakle, dokazani učinak. Mislim da to nemamo ovdje, pogotovo u slučajevima organiziranog kriminala i korupcije na visokom nivou.
Razgovarao: Sead Numanović
Krajem ove godine Velika Britanija počinje provoditi vlastitu
politiku sankcioniranja. To znači i da bi se na “crnoj listi” ove zemlje mogle
naći i ličnosti iz Bosne i Hercegovine i s područja zapadnog Balkana.
Kako je tokom intervjua za politicki.ba rekao Matt Field,
ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini, mehanizam sankcioniranja se
razvija i a njegova primjena biti će uvijek koordinirana s prijateljskim
državama. To uključuje kako Sjedinjene Američke Države, tako i Evropsku uniju,
ali i druge.
Dugo
iskustvo
S ambasadorom Fieldom razgovarali smo virtuelno, posredstvom
interneta.
On je odista odličan poznavalac bh. prilika. Prije imenovanja na
diplomatsku dužnost, bio je šef Političkog odjela Delegacije Evropske unije u
našoj zemlji.
Šta
je Vaša ocjena oba izvještaja Evropske komisije – onog o proširenju, ali i onog
finansijskog?
- EU je, naravno, ta koja ga treba komentirati. No, kako ga čitam,
vidim dosta tačnu sliku stanja u BiH. U njemu su identificirani veliki izazovi
koji stoje pred ovom državom, posebno u oblasti vladavine zakona, kvaliteta
javnih usluga, poslovnog okruženja...
Mislim da je izvještaji pravedan i da jasno identificira šta je
slijedeće što se treba uraditi.
Jako mi je drago da se najavljuje i priliv investicija i to ne
samo od EU, već i MMF-a, Svjetske banke, donatora, poput Velike Britanije...
Dakle, najavljuje se značajna pomoć, i sada je do vlasti BiH da urade svoj dio
posla.

Pomoć
će biti uslovljena...
- Da. I mislim da je to dobro. Nikakva pomoć ne treba doći bez
prethodnih uslova. Bh. vlasti trebaju uraditi svoj dio posla, pokazati da
ozbiljno pristupaju provedbi potrebnih reformi. I to ne samo što to od njih
traže donatori. To, mnogo bitnije, zahtijevaju građani ove zemlje. Oni su ti
koji žele promjene.
Dojam
je da se Zapad „probudio“ i počeo jedinstveno djelovati. Imamo dogovor o
Mostaru, procesuirat će se ratni zločinci...
Ja sam oduvijek imao dojam da su prijatelji BiH uvijek na istoj
strani. Ali, mislim da smo vidjeli istinski i jak pritisak u prioritetnim
oblastima. Vidjeli smo jasan, fokusiran napor da se načine neki konkretni
koraci. Pomenuli ste Nacionalnu strategiju o ratnim zločinima. Ovo pitanje je
aktuelno već 10 godina. Izbori u Mostaru nisu održani već 12 godina. Reforma pravosuđa
o kojoj se čak i duže razgovara... Dakle, ta pitanja nisu baš nova. Ali, nije
nov ni ujedinjeni pristup prijatelja ove zemlje koji žele vidjeti njene
uspjehe. A mi smo se fokusirali na ove stvari jer smatramo da su one neophodne
i, posebno, jer ih građani ove zemlje hoće. Oni su ti koji traže promjene,
dogovor, rješavanje problema.
Rekao sam već, vladavina zakona, izbori, demokratski principi
funkcioniranja vlasti, napredak države... sve su to prioriteti na koje je
potrebno usmjeriti se jer u suprotnom država ne može naprijed. To je stav ne
samo EU, već i država koje nisu članice EU, poput Velike Britanije, ali i građana
BiH.
Želimo
rezultate brzo
Čini
se da su prioriteti Zapada za ovu godinu – izbori. Za narednu godinu to je
reforma pravosuđa. Slažete se?
- To su neki od prioriteta, da. Izbore ćemo imati dva puta ove
godine – u novembru općinske, a u decembru za Gradsko vijeće Mostara.
Kada je riječ o izborima, nekoliko stvari ovdje treba istaći: ne
radi se samo o održavanju izbora, već i tome da oni proteknu konstruktivno, da
kampanja bude na pozitivan način fokusirana na probleme ljudi, a ne na prošlost
i podjele, govor mržnje... Tako da je jako bitan i način na koji se izbori
provode. Kako općinski, tako i mostarski.
Također, jednako bitno je da se rezultati provedu, nakon što se
glasanje završi.
Dakle, to ne bi trebalo biti upitno. Želimo vidjeti da se volja
građana izražena na dan izbora, ispoštuje i realizira što prije.
Centralna izborna komisija ima jako bitan posao, kao i promatrači,
uključujući i one koje će angažirati organizacija "Pod lupom“. Drago mi je
da su poduzete neke akcije koje se odnose na biračke spiskove. Oni su uvijek
bili problem i dobro je da se to počelo rješavati.
Političke igre o tome da li je neka institucija „legitimna“ ili
nije, treba riješiti Sud. Mi smo usmjereni na institucije, na njihov značaj i
ulogu, da imaju adekvatne resurse za normalno provođenje izbora. Ne možemo
dopustiti da cijeli izborni proces bude talac političkih igara i blokada.
Iznad svega, ljudi trebaju izaći i glasati u svim općinama u BiH,
kao i Mostaru.
Ako ste zadovoljni stanjem – glasajte. Ako niste – glasajte.
Što se tiče vladavine zakona, tačno je to što govorite da je to
još jedan od prioriteta EU, ali i svih drugih prijateljskih država ove zemlje.
Trebamo vidjeti napredak na tom polju i to ne tek naredne godine.
Želimo da se strategija u vezi ratnih zločina počne
implementirati, ali i usvajanje novih odredbi u vezi sukoba interesa, da se
dopuni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, da vidimo da su sudije i
tužioci neovisni, te više transparentnosti u oblasti vladavine prava. Želimo da
se više vjeruje u ovu bitnu instituciju države.
Ovo jeste nešto što očekuju prijatelji BiH, potrebni za njen put
ka EU. No, mnogo bitnije, ovo zahtijevaju građani BiH.
Kada gledamo u razloge što ljudi odlaze, šta ih frustrira ovdje,
vladavina zakona je uvijek na vrhu spiska.

Hoće
li provođenje ove reforme zahtijevati neke personalne promjene? Čini mi se da
je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija na svojevrsnoj neproglašenoj „crnoj
listi“ EU. Oni se ne žele ni susresti s njim...
- Naš stav uvijek će biti da očekujemo od onih na pozicijama da rade
svoj posao. To se odnosi na sve izabrane zvaničnike u parlamentima, na
ministre, sudije, tužioce... svako od njih ima svoju ulogi i očekujemo da rade
svoj posao. I opet, to mnogo jasnije traže građani ove zemlje. A tražimo i mi.
Takav zahtjev jasno je iznesen u izvještaju Priebea, sutkinje
Korner... koraci koji se trebaju poduzeti jasno su naznačeni.
Sada, očekujemo da odgovorni to i urade.
Profesionalni
i odgovarajući odnosi
Kakvi
su Vaši odnosi s čelnim ljudima VSTV-a, Tužilaštva i Suda BiH?
- Imamo profesionalne i odgovarajuće odnose s svim institucijama
koje ste pomenuli. Vrlo pažljivo vodimo računa o tome da ove institucije
trebaju biti nezavisne i ni na koji način to ne želimo dovesti u pitanje.
Podržavamo ih i pružamo direktnu pomoć tim institucijama i s njima
imamo redovne i odgovarajuće kontakte. I najveći dio tog posla urađen je ispod
ovog najistaknutijeg nivoa koji pominjete.
Sve što radimo u skladu je s onim što nam građani govore.
A oni nam stalno ističu da je jačanje vladavine zakona jedno od
najbitnijih pitanja koje ih se tiče i gdje žele vidjeti našu podršku. Tako da ćemo
nastaviti raditi s ovim institucijama, ali također radimo i sa građanima kako
bi oni vidjeli da pravosuđe radi u skladu sa principima transparentnosti,
profesionalnosti i nepristrasnosti.
Kažete
da „pravosuđe treba biti nezavisno“. Dakle, sada nije?
Mislim da je najbolji odgovor
- profesionalne istrage, optužnice, suđenja koja će dovesti do presuda.
Dakle, dokazani učinak. Mislim da to nemamo ovdje, pogotovo u slučajevima
organiziranog kriminala i korupcije na visokom nivou.
Ali nezavisnost ne podrazumijeva da ne treba postojati neki oblik
nadzora.
Parlament koji prati rad pravosuđa, postavlja pitanja i traži
odgovore, to nije pritisak na institucije. Naprotiv! Time se jača njihova
nezavisnost i profesionalnost. Ali i učinkovitost. Mi to imamo u Velikoj
Britaniji.
Dvije
“svetinje”
Govorite
o izborima i pravosuđu. U Briselu mi je rečeno da su to dvije „svetinje“ i da
je Miloradu Dodiku, ali ne samo njemu, rečeno da se to ne smije ugrožavati. Ako
on, ili bilo ko drugi, nešto tu ugrožava, naći će se na „crnoj listi“ EU. A
Velika Britanija? Hoćete li i kada početi sankcionirati bh. i balkanske lidere?
Uradili ste među prvima to s Lukašenkom. EU će tek sada...
- Tačno je da počinjemo s nezavisnom politikom sankcioniranja. To ne
znači da ćemo raditi samostalno i unilateralno. Sankcije će biti najučinkovitije
kada se provode zajedno s prijateljskim zemljama. Primjer s Lukašenkom je jedan
od njih i dobar je.
Kako se naša politika sankcioniranja razvija, BiH i Balkan će biti
uključeni u naše razgovore. No, na tome ćemo raditi zajedno i u koordinaciji s
drugim državama.
Čuli
smo dosta o prioritetima Zapada u BiH. A šta su prioriteti Vaše vlade ovdje?
- Oni se nisu značajno promijenili. Bosna i Hercegovina, stabilna,
napredna i inkluzivna država, naš je temeljni prioritet. Pojačavamo našu
podršku u oblastima poput unapređenja poslovne klime, kako bi je digitalizirali
i biznisima i građanima olakšali pristup. Pomažemo u rješavanju naslijeđenih
problema – nestale osobe, ratni zločini..., podržavamo reforme u oblasti
odbrane i Oružanih snaga BiH, nastojimo poboljšati kvalitet obrazovnog sistema
i tu se trudimo unaprijediti vještine IT i rješavanja problema... Dakle, radimo
na jako velikom broju pitanja. Tako ćemo i nastaviti sa još većom ambicijom i
većim resursima.
Kada nastojim sumirati šta je to interes Velike Britanije u ovoj
zemlji, onda je to rizik odlaska mladih, kvalificiranih i talentiranih ljudi iz
ove zemlje. Oni odlaze sve više. I odlaze s svojim porodicama. Ovo je ogroman
izazov i sve što mi radimo, radimo kako bi smo stvorili uslove za njih da ne
idu, već da ostanu i uspiju ovdje. To je naš najvažniji prioritet.

Pomenuli
ste izvještaj sutkinje Korner. Velika Britanija finansirala je izradu i ovog
njenog izvještaja, kao i onog prethodnog. Koliko Vas frustrira č?injenica da je
malo ili ni malo njenog izvještaja iz 2016. godine provedeno? A njeni nalazi su
više nego zabrinjavajući?
- Njeni zaključi su sasvim jasni. I da, jeste razočaravajuće da puno
toga već nije provedeno od njenih preporuka iz 2016.godine. Bilo mi je jako
drago da ona, kao veliki ekspert ali i osoba kojoj je jako stalo do ove zemlje
i njenih ljudi, i ove godine uradi izvještaj. Ono što je uočila je
razočaravajuće u nizu oblasti. Napretka nema. Ima nekih naznaka koje nam bude
optimizam, ima ljudi koji su voljni napraviti korake naprijed. Kako to treba
uraditi, svaki korak, sasvim je jasno navedeno u izvještaju sutkinje Korner.
Revidirana strategija za ratne zločine je tek jedan mali korak. Očekujemo
i ostale aktivnosti na tom polju. Ne vidim nikakav razlog da se čeka sa
provedbom ovih koraka.
Uloga
tužilaca i sudija
Koliko
ste spremni dugo finansirati rad sutkinje Korner u BiH i njene aktivnosti, ako
napretka nema?
- Ona će, nadam se, uskoro zauzeti svoje mjesto kao sudija iz Velike
Britanije u Međunarodnom krivičnom sudu. Pružila je podršku kada je BiH u
pitanju. Ali, istinski posao je na sudijama i tužiocima ove zemlje. Oni su ti
koji trebaju osigurati kvalitetne istrage, iste takve optužnice i pravično
suđenje osumnjičenima. Dakle, ovdje, u BiH, posao se treba uraditi. I mi ćemo
nastaviti sa pružanjem naše podrške, kao i OSCE, EU, te SAD koji su isto tako
vrlo aktivni u ovom području... A naši će napori polučiti rezultate samo ako
imamo istinsku opredjeljenost domaćih aktera i u ovom procesu.
A sutkinja Korner je, kako sam već rekao, vrlo jasno rekla šta
trebaju biti naredni koraci.
Jeste
li angažirani i pomažete na neki ili bilo koji način rad CIK-a? Rekli ste da
oni nastoje raditi svoj posao. No, nedavno im je Agencija za zaštitu ličnih podataka
naredila uklanjanje biračkih spiskova s interneta.
- Radimo već dugo s CIK-om, kako s ovim, tako i s ranijim postavama
ljudi u tom tijelu. Ona radi iznimno bitan posao i nekad se nađu na meti
neosnovanih kritika. Njima se ponekad prigovara za neuspjehe, pa i nerad drugih
institucija u ovoj zemlji.
Prigovara im se za biračke spiskove koji nisu samo odgovornost
CIK-a, kao i zakonske odredbe koje nisu u njihovoj nadležnosti. Mi radimo s
njima, podržavamo ih. Njihov fokus na zloupotrebe u izbornom procesu je jako
bitan. Pogledajte šta su radili kada je glasanje poštom u pitanju. Oni nastoje
riješiti ono što tišti mnoge građane u ovoj zemlji, a to je pitanje statusa njihovog
glasa. Pregledaju i uređuju biračke spiskove. Nastoje naći rješenje i
pripremiti preventivne mjere za odvijanje izbornog procesa u vrijeme pandemije
koronavirusa. I aktivnosti koje provode na zaustavljanju govora mržnje. Puno
toga je na ovoj instituciji, a posao koji obavljaju je veoma bitan.
Ima jedna stvar koja me posebno raduje i mislim da i EU u tome
dosta pomaže.
CIK sada gleda kako može osigurati elektronsko skeniranje
glasačkih listića.
Ta mogućnost neće biti dostupna za ovogodišnje izbore, ali mislim
da hoće u vrlo skoro vrijeme.
Ispravite
me ako griješim, no, dojam je da se Velika Britanija povukla iz angažiranosti
kada je smijenjena Vlada Kantona Sarajevo na čelu s Edinom Fortom? Hoćete li se
vratiti s novom vladom KS?
- Radimo s nizom vlada KS već godinama. Realizirali smo s njima
brojne projekte i to činimo i sada. Dakle,
trenutnoj vladi pružamo podjednaku podršku kao i prethodnim. Imamo
veliki interes za Kanton Sarajevo i velike projekte koji se realiziraju. Na
primjer, u oblasti zagađenja zraka, rada Antikorupcijske jedinice KS. Nastavit ćemo
ih podržavati a mislim i da će drugi partneri u međunarodnoj zajednici to
raditi. Nadam se da ćemo početi viđati i neke vrlo konkretne rezultate ove
dugogodišnje podrške i saradnje, u oblasti javnog prijevoza, poslovne klime...
To će donijeti dobrobit svim građanim Kantona Sarajevo.