Field: Fali presuda za visoku korupciju

Trebaju profesionalne istrage, optužnice, suđenja koja će dovesti do presuda. Dakle, dokazani učinak. Mislim da to nemamo ovdje, pogotovo u slučajevima organiziranog kriminala i korupcije na visokom nivou.

Razgovarao: Sead Numanović

Krajem ove godine Velika Britanija počinje provoditi vlastitu politiku sankcioniranja. To znači i da bi se na “crnoj listi” ove zemlje mogle naći i ličnosti iz Bosne i Hercegovine i s područja zapadnog Balkana. 

Kako je tokom intervjua za politicki.ba rekao Matt Field, ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini, mehanizam sankcioniranja se razvija i a njegova primjena biti će uvijek koordinirana s prijateljskim državama. To uključuje kako Sjedinjene Američke Države, tako i Evropsku uniju, ali i druge. 

Dugo iskustvo 

S ambasadorom Fieldom razgovarali smo virtuelno, posredstvom interneta. 

On je odista odličan poznavalac bh. prilika. Prije imenovanja na diplomatsku dužnost, bio je šef Političkog odjela Delegacije Evropske unije u našoj zemlji.

Šta je Vaša ocjena oba izvještaja Evropske komisije – onog o proširenju, ali i onog finansijskog?

 - EU je, naravno, ta koja ga treba komentirati. No, kako ga čitam, vidim dosta tačnu sliku stanja u BiH. U njemu su identificirani veliki izazovi koji stoje pred ovom državom, posebno u oblasti vladavine zakona, kvaliteta javnih usluga, poslovnog okruženja...

Mislim da je izvještaji pravedan i da jasno identificira šta je slijedeće što se treba uraditi.

Jako mi je drago da se najavljuje i priliv investicija i to ne samo od EU, već i MMF-a, Svjetske banke, donatora, poput Velike Britanije... Dakle, najavljuje se značajna pomoć, i sada je do vlasti BiH da urade svoj dio posla. 


Pomoć će biti uslovljena... 

- Da. I mislim da je to dobro. Nikakva pomoć ne treba doći bez prethodnih uslova. Bh. vlasti trebaju uraditi svoj dio posla, pokazati da ozbiljno pristupaju provedbi potrebnih reformi. I to ne samo što to od njih traže donatori. To, mnogo bitnije, zahtijevaju građani ove zemlje. Oni su ti koji žele promjene. 

Dojam je da se Zapad „probudio“ i počeo jedinstveno djelovati. Imamo dogovor o Mostaru, procesuirat će se ratni zločinci... 

Ja sam oduvijek imao dojam da su prijatelji BiH uvijek na istoj strani. Ali, mislim da smo vidjeli istinski i jak pritisak u prioritetnim oblastima. Vidjeli smo jasan, fokusiran napor da se načine neki konkretni koraci. Pomenuli ste Nacionalnu strategiju o ratnim zločinima. Ovo pitanje je aktuelno već 10 godina. Izbori u Mostaru nisu održani već 12 godina. Reforma pravosuđa o kojoj se čak i duže razgovara... Dakle, ta pitanja nisu baš nova. Ali, nije nov ni ujedinjeni pristup prijatelja ove zemlje koji žele vidjeti njene uspjehe. A mi smo se fokusirali na ove stvari jer smatramo da su one neophodne i, posebno, jer ih građani ove zemlje hoće. Oni su ti koji traže promjene, dogovor, rješavanje problema. 

Rekao sam već, vladavina zakona, izbori, demokratski principi funkcioniranja vlasti, napredak države... sve su to prioriteti na koje je potrebno usmjeriti se jer u suprotnom država ne može naprijed. To je stav ne samo EU, već i država koje nisu članice EU, poput Velike Britanije, ali i građana BiH. 

Želimo rezultate brzo 

Čini se da su prioriteti Zapada za ovu godinu – izbori. Za narednu godinu to je reforma pravosuđa. Slažete se? 

- To su neki od prioriteta, da. Izbore ćemo imati dva puta ove godine – u novembru općinske, a u decembru za Gradsko vijeće Mostara. 

Kada je riječ o izborima, nekoliko stvari ovdje treba istaći: ne radi se samo o održavanju izbora, već i tome da oni proteknu konstruktivno, da kampanja bude na pozitivan način fokusirana na probleme ljudi, a ne na prošlost i podjele, govor mržnje... Tako da je jako bitan i način na koji se izbori provode. Kako općinski, tako i mostarski.

Također, jednako bitno je da se rezultati provedu, nakon što se glasanje završi.

Dakle, to ne bi trebalo biti upitno. Želimo vidjeti da se volja građana izražena na dan izbora, ispoštuje i realizira što prije. 

Centralna izborna komisija ima jako bitan posao, kao i promatrači, uključujući i one koje će angažirati organizacija "Pod lupom“. Drago mi je da su poduzete neke akcije koje se odnose na biračke spiskove. Oni su uvijek bili problem i dobro je da se to počelo rješavati. 

Političke igre o tome da li je neka institucija „legitimna“ ili nije, treba riješiti Sud. Mi smo usmjereni na institucije, na njihov značaj i ulogu, da imaju adekvatne resurse za normalno provođenje izbora. Ne možemo dopustiti da cijeli izborni proces bude talac političkih igara i blokada.  

Iznad svega, ljudi trebaju izaći i glasati u svim općinama u BiH, kao i Mostaru. 

Ako ste zadovoljni stanjem – glasajte. Ako niste – glasajte. 

Što se tiče vladavine zakona, tačno je to što govorite da je to još jedan od prioriteta EU, ali i svih drugih prijateljskih država ove zemlje. Trebamo vidjeti napredak na tom polju i to ne tek naredne godine. 

Želimo da se strategija u vezi ratnih zločina počne implementirati, ali i usvajanje novih odredbi u vezi sukoba interesa, da se dopuni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, da vidimo da su sudije i tužioci neovisni, te više transparentnosti u oblasti vladavine prava. Želimo da se više vjeruje u ovu bitnu instituciju države. 

Ovo jeste nešto što očekuju prijatelji BiH, potrebni za njen put ka EU. No, mnogo bitnije, ovo zahtijevaju građani BiH. 

Kada gledamo u razloge što ljudi odlaze, šta ih frustrira ovdje, vladavina zakona je uvijek na vrhu spiska.



 

Hoće li provođenje ove reforme zahtijevati neke personalne promjene? Čini mi se da je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija na svojevrsnoj neproglašenoj „crnoj listi“ EU. Oni se ne žele ni susresti s njim...

 - Naš stav uvijek će biti da očekujemo od onih na pozicijama da rade svoj posao. To se odnosi na sve izabrane zvaničnike u parlamentima, na ministre, sudije, tužioce... svako od njih ima svoju ulogi i očekujemo da rade svoj posao. I opet, to mnogo jasnije traže građani ove zemlje. A tražimo i mi. 

Takav zahtjev jasno je iznesen u izvještaju Priebea, sutkinje Korner... koraci koji se trebaju poduzeti jasno su naznačeni. 

Sada, očekujemo da odgovorni to i urade. 

Profesionalni i odgovarajući odnosi 

Kakvi su Vaši odnosi s čelnim ljudima VSTV-a, Tužilaštva i Suda BiH? 

- Imamo profesionalne i odgovarajuće odnose s svim institucijama koje ste pomenuli. Vrlo pažljivo vodimo računa o tome da ove institucije trebaju biti nezavisne i ni na koji način to ne želimo dovesti u pitanje.  

Podržavamo ih i pružamo direktnu pomoć tim institucijama i s njima imamo redovne i odgovarajuće kontakte. I najveći dio tog posla urađen je ispod ovog najistaknutijeg nivoa koji pominjete. 

Sve što radimo u skladu je s onim što nam građani govore. 

A oni nam stalno ističu da je jačanje vladavine zakona jedno od najbitnijih pitanja koje ih se tiče i gdje žele vidjeti našu podršku. Tako da ćemo nastaviti raditi s ovim institucijama, ali također radimo i sa građanima kako bi oni vidjeli da pravosuđe radi u skladu sa principima transparentnosti, profesionalnosti i nepristrasnosti. 

Kažete da „pravosuđe treba biti nezavisno“. Dakle, sada nije? 

Mislim da je najbolji odgovor  - profesionalne istrage, optužnice, suđenja koja će dovesti do presuda. Dakle, dokazani učinak. Mislim da to nemamo ovdje, pogotovo u slučajevima organiziranog kriminala i korupcije na visokom nivou. 

Ali nezavisnost ne podrazumijeva da ne treba postojati neki oblik nadzora. 

Parlament koji prati rad pravosuđa, postavlja pitanja i traži odgovore, to nije pritisak na institucije. Naprotiv! Time se jača njihova nezavisnost i profesionalnost. Ali i učinkovitost. Mi to imamo u Velikoj Britaniji.

Dvije “svetinje”

 Govorite o izborima i pravosuđu. U Briselu mi je rečeno da su to dvije „svetinje“ i da je Miloradu Dodiku, ali ne samo njemu, rečeno da se to ne smije ugrožavati. Ako on, ili bilo ko drugi, nešto tu ugrožava, naći će se na „crnoj listi“ EU. A Velika Britanija? Hoćete li i kada početi sankcionirati bh. i balkanske lidere? Uradili ste među prvima to s Lukašenkom. EU će tek sada...

- Tačno je da počinjemo s nezavisnom politikom sankcioniranja. To ne znači da ćemo raditi samostalno i unilateralno. Sankcije će biti najučinkovitije kada se provode zajedno s prijateljskim zemljama. Primjer s Lukašenkom je jedan od njih i dobar je. 

Kako se naša politika sankcioniranja razvija, BiH i Balkan će biti uključeni u naše razgovore. No, na tome ćemo raditi zajedno i u koordinaciji s drugim državama. 

Čuli smo dosta o prioritetima Zapada u BiH. A šta su prioriteti Vaše vlade ovdje? 

- Oni se nisu značajno promijenili. Bosna i Hercegovina, stabilna, napredna i inkluzivna država, naš je temeljni prioritet. Pojačavamo našu podršku u oblastima poput unapređenja poslovne klime, kako bi je digitalizirali i biznisima i građanima olakšali pristup. Pomažemo u rješavanju naslijeđenih problema – nestale osobe, ratni zločini..., podržavamo reforme u oblasti odbrane i Oružanih snaga BiH, nastojimo poboljšati kvalitet obrazovnog sistema i tu se trudimo unaprijediti vještine IT i rješavanja problema... Dakle, radimo na jako velikom broju pitanja. Tako ćemo i nastaviti sa još većom ambicijom i većim resursima. 

Kada nastojim sumirati šta je to interes Velike Britanije u ovoj zemlji, onda je to rizik odlaska mladih, kvalificiranih i talentiranih ljudi iz ove zemlje. Oni odlaze sve više. I odlaze s svojim porodicama. Ovo je ogroman izazov i sve što mi radimo, radimo kako bi smo stvorili uslove za njih da ne idu, već da ostanu i uspiju ovdje. To je naš najvažniji prioritet. 




Pomenuli ste izvještaj sutkinje Korner. Velika Britanija finansirala je izradu i ovog njenog izvještaja, kao i onog prethodnog. Koliko Vas frustrira č?injenica da je malo ili ni malo njenog izvještaja iz 2016. godine provedeno? A njeni nalazi su više nego zabrinjavajući?

- Njeni zaključi su sasvim jasni. I da, jeste razočaravajuće da puno toga već nije provedeno od njenih preporuka iz 2016.godine. Bilo mi je jako drago da ona, kao veliki ekspert ali i osoba kojoj je jako stalo do ove zemlje i njenih ljudi, i ove godine uradi izvještaj. Ono što je uočila je razočaravajuće u nizu oblasti. Napretka nema. Ima nekih naznaka koje nam bude optimizam, ima ljudi koji su voljni napraviti korake naprijed. Kako to treba uraditi, svaki korak, sasvim je jasno navedeno u izvještaju sutkinje Korner. 

Revidirana strategija za ratne zločine je tek jedan mali korak. Očekujemo i ostale aktivnosti na tom polju. Ne vidim nikakav razlog da se čeka sa provedbom ovih koraka. 

Uloga tužilaca i sudija 

Koliko ste spremni dugo finansirati rad sutkinje Korner u BiH i njene aktivnosti, ako napretka nema? 

- Ona će, nadam se, uskoro zauzeti svoje mjesto kao sudija iz Velike Britanije u Međunarodnom krivičnom sudu. Pružila je podršku kada je BiH u pitanju. Ali, istinski posao je na sudijama i tužiocima ove zemlje. Oni su ti koji trebaju osigurati kvalitetne istrage, iste takve optužnice i pravično suđenje osumnjičenima. Dakle, ovdje, u BiH, posao se treba uraditi. I mi ćemo nastaviti sa pružanjem naše podrške, kao i OSCE, EU, te SAD koji su isto tako vrlo aktivni u ovom području... A naši će napori polučiti rezultate samo ako imamo istinsku opredjeljenost domaćih aktera i u ovom procesu. 

A sutkinja Korner je, kako sam već rekao, vrlo jasno rekla šta trebaju biti naredni koraci. 

Jeste li angažirani i pomažete na neki ili bilo koji način rad CIK-a? Rekli ste da oni nastoje raditi svoj posao. No, nedavno im je Agencija za zaštitu ličnih podataka naredila uklanjanje biračkih spiskova s interneta.

 - Radimo već dugo s CIK-om, kako s ovim, tako i s ranijim postavama ljudi u tom tijelu. Ona radi iznimno bitan posao i nekad se nađu na meti neosnovanih kritika. Njima se ponekad prigovara za neuspjehe, pa i nerad drugih institucija u ovoj zemlji.

 Prigovara im se za biračke spiskove koji nisu samo odgovornost CIK-a, kao i zakonske odredbe koje nisu u njihovoj nadležnosti. Mi radimo s njima, podržavamo ih. Njihov fokus na zloupotrebe u izbornom procesu je jako bitan. Pogledajte šta su radili kada je glasanje poštom u pitanju. Oni nastoje riješiti ono što tišti mnoge građane u ovoj zemlji, a to je pitanje statusa njihovog glasa. Pregledaju i uređuju biračke spiskove. Nastoje naći rješenje i pripremiti preventivne mjere za odvijanje izbornog procesa u vrijeme pandemije koronavirusa. I aktivnosti koje provode na zaustavljanju govora mržnje. Puno toga je na ovoj instituciji, a posao koji obavljaju je veoma bitan.

Ima jedna stvar koja me posebno raduje i mislim da i EU u tome dosta pomaže. 

CIK sada gleda kako može osigurati elektronsko skeniranje glasačkih listića. 

Ta mogućnost neće biti dostupna za ovogodišnje izbore, ali mislim da hoće u vrlo skoro vrijeme. 

Ispravite me ako griješim, no, dojam je da se Velika Britanija povukla iz angažiranosti kada je smijenjena Vlada Kantona Sarajevo na čelu s Edinom Fortom? Hoćete li se vratiti s novom vladom KS?

 - Radimo s nizom vlada KS već godinama. Realizirali smo s njima brojne projekte i to činimo i sada. Dakle,  trenutnoj vladi pružamo podjednaku podršku kao i prethodnim. Imamo veliki interes za Kanton Sarajevo i velike projekte koji se realiziraju. Na primjer, u oblasti zagađenja zraka, rada Antikorupcijske jedinice KS. Nastavit ćemo ih podržavati a mislim i da će drugi partneri u međunarodnoj zajednici to raditi. Nadam se da ćemo početi viđati i neke vrlo konkretne rezultate ove dugogodišnje podrške i saradnje, u oblasti javnog prijevoza, poslovne klime... To će donijeti dobrobit svim građanim Kantona Sarajevo. 

 

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.