Razgovarao: Sead Numanović
Termin „konstitutivni narodi“ ne obuhvata sve
stanovnike jedne države. Zbog toga on i nije prihvaćen u Evropskom parlamentu,
u tekstu najnovije rezolucije o Bosni i Hercegovini, pojasnila je u intervjuu
za politicki.ba Tanja Fajon, poslanica ovog tijela.
Janša stalno proizvodi skandale
Ona je predsjednica Socijalnih demokrata Slovenije i u
razgovoru za naš portal analizirala je preuzimanje predsjedavanja Vijećem Evropske
unije od strane njene države.
Slovenija je preuzela predsjedavanje Evropskom
unijom od 1. jula ove godine. S situacijom u Sloveniji kakva jeste - Vlada
funkcionira s upitnom većinom i rastućim nezadovoljstvom Slovenaca stanjem
u zemlji. Može li i hoće li Vlada Slovenije biti na visini zadatka ili se
bojite da će Slovenija (opet) biti obrukana?
- Vanjska politika je nastavak unutarnje politike, tako da trenutna situacija
u Sloveniji i solo akcije premijera sigurno utječu na odnose u međunarodnoj
zajednici. Za obavljanje određene političke funkcije potrebno je diplomatsko,
odgovorno i racionalno ponašanje, kako u službenoj, tako i u ličnoj sferi. U
zadnjoj godini je širenje laži, mržnje i paranoje nešto što je postalo stalnica
u Sloveniji, a očigledno je gospodinu Janši uspjelo stvoriti dramu na samom
početku predsjedavanja Slovenije Vijećem EU. Nadam se da neće nastaviti sa
svojim potezima i da neće zasjeniti cijelo predsjedništvo i posao koji su
uložili timovi za pripremu na naredne pola godine. Početak sigurno nije
obećavajući, ljudi zaslužuje bolje i nadamo se boljoj atmosferi u sklopi domaće
i evropske politike.
Mnogi skandali su nastali zbog neprikladne
komunikacije gospodina Janše, koji više puta sa načinom izražavanja – posebno
preko društvenih mreža – nanosi štetu i sebi i Sloveniji. Definitivno treba obratiti pažnju na nedostatak
poštovanja, profesionalnosti i spremnosti za dijalog, posebno od strane osobe
koja bi trebala biti uzor drugima, ali mislim da općenito imamo dovoljno
sposobnih stručnjaka, političara i predstavnika koji će se potruditi da vratimo
Sloveniji ugled koji zaslužuje.
Ja, kao predstavnica u Evropskom parlamentu i kao
predsjednica Socialnih demokrata u Sloveniji, vjerujem da smo spremni na
konstruktivnost i saradnju – za dobro svih stanovnika Evropske unije.
Kako gledate na objavljeni program
predsjedavanja Slovenije EU-om? Šta je dobro, a šta je loše u njemu?
- Proriteti i ciljevi su jasno zapisani, a program je u velikoj mjeri
naslijeđen od država koje su predsjedovale prije Slovenije. Dosieji koji će se odrađivati
su svakako zahtjevni i komplicirani, a vrijeme predsjedavanja nije
najednostavnije, zato su komunikacija i neutralnost predsjedavajuće države jako
bitne. To će vjerovatno biti i najteži dio, donijeti konkretne rezultate na
zapisanim područjima, posebno na teškim temama kao što su migracije i azil,
sigurnost, zapadni Balkan, Schengen i oporavak od posljedica pandemije
COVID-19.
Još uvijek se nalazimo u krizi i ne možemo sigurno znati šta nas čeka, zato će nam trebati velika mjera solidarnosti i prilagođavanja.
Također moramo uzeti u obzir da odlazi jedna od
najjačih političara na području Evropske unije, gospođa Angela Merkel i da nas
poslije predsjedavanja čekaju izbori u Francuskoj.
Zadatak Slovenije
će također biti pažljivo nadziranje provedbe zakona u saradnji s Evropskom
komisijom. Portugalsko predsjedništvo uspjelo je pripremiti prvu međuvladinu
konferenciju u pristupnim pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom prema novoj
metodologiji proširenja. Sada treba potvrditi pregovaračke okvire za Sjevernu
Makedoniju i Albaniju, što će omogućiti da pregovori sa njima počnu.
Doprinos ekonomskom i političkom razvoju regije
Jedan od slovenačkih prioriteta predsjedavanja EU
je zapadni Balkan. Kakvim tu ocjenjujete planove kabineta Janeza Janše?
Njegov "non-paper" obilježit će i predsjedavanje nad EU u narednih
šest mjeseci. Koliko je taj skandal naštetio poziciji Slovenije i na zapadnom
Balkanu i koliko će on onemogućiti realizaciju nekih aktivnosti koje bi inače
bilo lako realizirati?
- Unutar EU Slovenija ima važnu ulogu, jer je historijski i geografski bliska
cijeloj regiji. Prisustvo Slovenije u ekonomskom, sigurnosnom i civilnom
sektoru znači da smo svjesni koliko su važne relacije između nas i država
zapadnog Balkana.
Moramo također biti svjesni da posebno povezani od
2004. godine, jer se ogroman broj ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije preselio u
Sloveniju. Od tada smo također doživjeli dvije krize, ekonomsku i migrantsku,
dok smo danas već duboko u trećoj krizi koju je donijela pandemija. Iz prošlih
iskustava naučili smo da možemo biti snažni saveznik i poveznica između EU i
zapadnog Balkana te da dugoročno ima smisla ulagati u stvari koje nas spajaju i
dijalogom rješavati historijske nesuglasice.
Zato se nadam da ćemo u narednim mjesecima iskoristi
priliku koju imamo.
