"Kada je u pitanju rast plata sasvim je izvjesno da će u 2022. godini doći do povećanja prosječne plate u Federaciji BiH, jer je Vlada FBiH donijela Uredbu o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plate".
Razgovarao. Sead Numanović
Federacija Bosna i Hercegovina dostigla je i blago prebacila broj zaposlenih u ovom entitetu u odnosu na period prije početka pandemije koronavirusa.
Ifeta Fazlić, pomoćnica direktora/rukovodilac Sektora za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa u intervjuu za Politicki.ba navodi konkretne podatke kojim potkrepljuje tvrdju da se F BiH ipak uspjela izboriti s nekim od negativnih posljedica globalne zaraze koja je nanijela velike štete globalnoj ekonomiji i odnijela milione života.
Koji je broj zaposlenih stanovnika entiteta Federacija BiH?
- Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu osiguranika na dan 31.03.2022. godine je 531.546 i u odnosu na broj zaposlenih na dan 31.03.2021. godine kada je iznosi 519.401 je veći za 12.145, a u odnosu na dan 31.03.2020. godine kada je iznosio 528.588 je veći za 2.958.
Naglašavamo da se broj zaposlenih bazira na prebivalište zaposlenika (prema jedinstvenom matičnom broju) bez obzira gdje je ta osoba zaposlena da li u svojoj općini prebivališta ili u drugoj općini, u istom kantonu ili u drugom kantonu.
Koliko je nezaposlenih?
- Porezna uprava Federacije BiH vodi evidenciju nezaposlenih osoba za koje prijave dostavljaju nadležne Službe za zapošljavanje, i to samo za ona lica koja imaju pravo na zdravstveno osiguranje, tako da se broj nezaposlenih prema evidenciji Porezne uprave razlikuje od broja nezaposlenih lica koja posjeduje Federalni zavod za zapošljavanje.
Prema evidenciji Porezne uprave broj nezaposlenih lica na dan 31.12.2019. godine iznosio je 211.223, na dan 31.12.2020. godine 226.157 i na dan 31.12.2021. godine 211.455.
Je li se entitet Federacija BiH vratio na broj zaposlenih iz predpandemijskog perioda?
- Stanje pandemije COVID-19 u Federaciji BiH proglašeno je u martu 2020. godine i uvođenjem različitih mjera zaštite građana od koronavirus, gdje su ljudi morali odlaziti u određenu vrstu izolacije, zatim dolazile su zabrane putovanja, zabrane masovnog okupljanja i organizovanje različitih događaja, zabrane obavljanja pojedinih djelatnosti,dovelo je do smanjenja poslovne aktivnosti u mnogim privrednim granama, a što je uticalo i na smanjenje broja zaposlenih .
Kretanja broja zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu osiguranika od januara 2020. godine po službenim evidencijama Porezne uprave je sljedeće:
U januaru 2020. godine na dan 31.01.2020. u Federaciji BiH prema prebivalištu osiguranika evidentirano je 531.672 zaposlenika. Od marta 2020. godine po proglašenju stanja nesreće i uvođenjem niza mjera, kao i zabrane rada određenih djelatnosti, broj zaposlenih se počeo smanjivati. Na dan 31.3.2020. godine broj zaposlenih je iznosio 528.588 i u odnosu na januar 2020. godine broj zaposlenih je smanjen za 3.084. Od marta 2020. pa sve do 5. maja 2020. broj zaposlenih je imao trend pada, te je na dan 5. maj evidentiran najmanji broj zaposlenih od početka pandemije od 507.607. Kada se taj podatak uporedi s brojem zaposlenih u januaru 2020. godine vidi se da je broj zaposlenih u odnosu na januar 2020. godine smanjen za 24.065, dok je u odnosu na mart smanjen za 20.981. Činjenica je da je od marta do maja 2020. godine bio evidentan stalni pad zaposlenih jer poslodavci, kojima je zabranjeno ili ograničeno obavljanje djelatnosti, nisu mogli da zadrže radnike, jer za iste nisu mogli da ispune zakonom propisane obaveze.
Već od 5. maja 2020. godine broj zaposlenih se postepeno povećava. U to vrijeme već su postojale i naznake Vlade Federacije BiH o donošenju Zakona kojim će se subvencionirati doprinosi za obavezno osiguranje.
Do kraja 2020. godine broj zaposlenih je bio u blagoj stagnaciji rasta tako da je na dan 31.12.2020. godine iznosio 521.574 zaposlenika, što je u odnosu na mart 2020. godine manje za 7.014 zaposlenika. Tokom 2021. godine broj zaposlenih je imao tendenciju rasta, jer je to godina kada su se i poslodavci postepeno vraćali na obavljanje svojih djelatnosti. U tom periodu postojali su i razni vidovi subvencija svih nivoa vlasti, tako da je broj zaposlenih na dan 31.12.2021. godine iznosio 533.034, što je u odnosu na 31.03.2020. godine više za 4.446, a u odnosu na 31.12.2020. godine više za 14.460.
U toku 2020. godine pad broja zaposlenih se najviše odrazio na ugostiteljsku djelatnost, zatim na djelatnost turizma, hotelijerstva i sličnog smještaja, jer nije bilo turista niti javnih okupljanja, ni prisustva raznim seminarima, radionicama i slično, zatim na djelatnosti prevoza, naročito onih poreznih obveznika koji su se bavili međunarodnim transportom, te proizvodnoj djelatnosti, jer je došlo do problema plasiranja proizvoda, s obzirom na to da je pandemija proglašena u svijetu.
Prosječan broj zaposlenih u prvom kvartalu 2022. godine bio je 530.885 ( 31.1.2022. godine broj zaposlenih bio je 530.283, zatim 28.2.2022. godine broj zaposlenih bio je 531.053 i na dan 31.03.2022. godine broj zaposlenih bio je 531.319), zatim prosječan broj zaposlenih u posljednjem kvartalu 2021. godine bio je 531.678 (31.10.2021 broj zaposlenih bio je 531.249, zatim 31.11.2021. broj zaposlenih bio je 533.753 i na dan 31.12.2021. godine broj zaposlenih bio je 533.034), te u odnosu na prvi kvartal 2020. godine, odnosno stanje prije proglašenja pandemije, evidentan je prosječan broj zaposlenih od 530.727 (31.01.2020 broj zaposlenih bio je 531.672, 28.2.2020. godine broj zaposlenih bio je 531.921 i 31.3.2020. godine broj zaposlenih bio je 528.588), može se konstatovat da je broj zaposlenih sustigao broj zaposlenih prije pandemije.
Koje su to mjere dovele do obnove broja zaposlenih?
- Porezna uprava FBiH nema podataka o svim mjerama koje su poduzete na zaštiti radnih mjesta, kroz razne vidove pomoći privrednim subjektima u Federaciji BiH, jer su ih odobravali Vlada Federacije BiH i ostali nivoi vlasti. Međutim, Porezna uprava je učestvovala u provođenju određenih mjera, negdje direktno kao aktivan učesnik, a negdje indirektno putem dostavljanja raznih podataka na kojima su se temeljile određene mjere (broj zaposlenih za privredne subjekte po djelatnosti, stanje izmirenih obaveza prema radnicima itd.) za subvencioniranje transporta, zatim hotelijerstva, turističkih agencija itd.
Porezna uprava je shodno Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica (Službene novine Federacije BiH, broj 28/20) bila aktivan učesnik u realizaciji subvencija za doprinose socijalnog osiguranja za april, maj i juni 2020. godine. Prema evidenciji Porezne uprave za sva tri mjeseca za koji je bila predviđena subvencija zaprimljeno je 61.898 obrazaca zahtjeva za subvenciju, od toga propisane uslove je ispunjavalo 58.470 obveznika uplate doprinosa za ukupno 394.910 radnika i po tom osnovu uplaćeno je 90.934.169 KM doprinosa za obavezno osiguranje. Podaci o svim poreznim obveznicima kojima je odobrena subvencija po ovom Zakonu, broju radnika za koji je odobrena subvencija po mjesecima, općinama, kantonima, vrsti doprinosa i iznosu objavljeni su na web stranici Porezne uprave Federacije BiH i javno su dostupni.
Također, na bazi podataka Porezne uprave Federalno ministarstvo obrta i poduzetništva u skladu s Uredbom Vlade Federacije BiH o mjerama finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u cilju ublažavanja negativnih posljedica pandemije COVID-19 (Službene novine FBiH broj: 87/21) realiziralo je finansijsku pomoć u januaru 2022. godine za oko 24.000 obrtnika sa cca.60.000.000 KM. Karakteristika ove dodjele subvencija je što je cjelokupan proces obavljen bez papirnih obrazaca od strane poduzetnika (izuzev zanemarljivog broja žalbi), a što su omogućili tačni i pouzdani podaci Porezne uprave o samostalnim poduzetnicima.
Svi podaci o dodijeljenim subvencijama su objavljeni na web stranici Ministarstva obrta i poduzetništva, i također su javno dostupni.
Učinkovitost provedenih mjera uticala je na stabilizaciju, odnosno očuvanje pojedinih radnih mjesta, a što se može vidjeti i na osnovu prosječnog broja zaposlenih koji je u prvom kvartalu 2022. godine iznosio 530.885 i veći je za 158 u odnosu na prosječan broj zaposlenih u prvom kvartalu 2020. godine kada je iznosio 530.727, zatim u posljednjem kvartalu 2021. godine prosječan broj zaposlenih iznosio je 531.678 i veći je za 951 zaposlenika u odnosu na prosječan broj zaposlenih u prvom kvartalu 2020. godine.
Neovisno o pandemiji, ističemo da su na stabilizaciju broja zaposlenih u Federaciji BiH uopšte uticale i aktivnosti Porezne uprave u cilju suzbijanja sive ekonomije i sprečavanja rada na crno, koje inspektori Porezne uprave Federacije BiH provode svakodnevno. Porezna uprava Federacije BiH je samo u brzim akcijama sa 31.03.2022 godine otkrila 9.157 radnika koji su radili na crno i ovo je direktan učinak. Indirektni učinak je značajno veći jer se često događa da kad na jednom području radimo brze kontole drugi obveznici zatvore objekte i sami odu prijaviti radnike. Također veći broj kontrola Porezna uprava je javno najavljivala kako bi poreznim obveznicima dala priliku da sami prijave radnike, a istovremeno bi na serverima i aplikacijama Porezne uprave pratili kretanje prijava i odjava radnika. Ovo povećanje se također odražava i kratkoročno i dugoročno na rast javnih prihoda pa tako primjera radi ako bi kvalificirali broj otkrivenih i prijavljenih radnika koji su radili na crno obračunom poreza i doprinosa po prosječnoj neto plaći od 998 KM dobijmo godišnji iznos poreza i doprinosa od cca 83 miliona KM, a po novoj minimalnoj neto plaći od 543 KM iznos od 43 miliona KM. Porezna uprava Federacije BiH će i u narednom periodu poduzimati mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju sprečavanja rada na crno i drugih nezakonitosti poslovanja poreznih obveznika.
Može li se očekivati nastavak tih aktivnosti koje su "oporavile" broj zaposlenih i ako može, kakvi se dalji učinci očekuju? Rast broja zaposlenih? Povećanje plaća...
- Kada je u pitanju nastavak aktivnosti na provođenju mjera pomoći privrednim subjektima, u cilju povećanja radnih mjesta ili subvencioniranja pojedinih djelatnosti, to zavisi u prvom redu od organa koji raspolažu budžetom i koji su planirali određena sredstva za te namjene (Vlada FBiH, kantonalne vlade i općinske administracije sa svojim aktivnostima).
U pogledu rasta broja zaposlenih, potrebno je posmatrati cjelokupnu sliku privrednih aktivnosti, na koju pandemija nema više dominantan utjecaj, ali i dešavanja u Evropi gdje se nalaze glavni vanjsko-trgovinski partneri BiH, kao i investitori, što će u mnogome uticati na dinamiku privrede u BiH.
Kada je u pitanju rast plata sasvim je izvjesno da će u 2022. godini doći do povećanja prosječne plate u Federaciji BiH, jer je Vlada FBiH donijela Uredbu o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plate (Službene novine FBiH, broj 106/21), koja se primjenjuje od 01.01.2022. godine. S obzirom na to da značajan broj uposlenika prima najnižu platu, sasvim je sigurno da će doći do povećanja prosječne plate u Federaciji BiH. Donošenjem Zakona o minimalnoj plaći u znatnoj mjeri bi se stabilizovao broj zaposlenih, brže i jednostavnije bi se provodile uredske i terenske kontrole, ali bez velikih oscilacija povećanja, odnosno smanjenja broja zaposlenih.
Koliko je kvalitetna radna snaga u entitetu Federacija BiH, posebno zbog činjenice da smo suočeni sa sve masovnijim odlascima kvalificirane radne snage?
- Glavni motiv odlaska ljudi jeste nezaposlenost i nizak životni standard, odnosno bolji i kvalitetniji život koji pružaju zemlje u koje ti ljudi odlaze. Odliv radne snage, je problem s kojim se svakodnevno suočavamo. Ovaj problem nije zaobišao ni Poreznu upravu Federacije BiH koju je tokom 2021. i 2022. godine napustilo 12 IT stručnjaka, odnosno inženjera. To je nažalost jedan od najvećih problema s kojim se Porezna uprava Federacije BiH suočava. Glavni razlog odlaska IT stručnjaka je plaća, jer Porezna uprava Federacije BiH tim zaposlenicima ne može dati veliku plaću, zato što se za Poreznu upravu i IT stručnjake primjenjuje Zakon o plaćama u FBiH.
Međutim, masovni odlasci radne snage iz Federacije BiH, pa i onih koji su imali stalno radno mjesto, uticat će jednim djelom na broj zaposlenih, zato što se na radna mjesta onih koji odlaze upošljavaju drugi radnici, tako da se u 2022. godini ne može očekivati značajan rast broja zaposlenih, što znači da bi vlast na svim nivoima trebala osigurati takve mjere finansijske pomoći privrednim subjektima kojim bi se omogućilo novo zapošljavanje, kao i zadržavanje postojećih radnika.
