"Srbija snosi najveću odgovornost za regionalna pitanja kao najveća i najmnogoljudnija zemlja u regionu. Prelivanje iz srpske unutrašnje politike i njenog demokratskog deficita, kao i tekući pregovori sa Kosovom, zaista su značajniji od bilo koje druge zemlje i doprinose regionalnoj nestabilnosti".
Razgovarao: Sead Numanović
Nijemci sutra biraju novi saziv parlamenta (Bundestag).
Prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja, očekuje se da Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) odnese najviše glasova - 25 posto.
Slijedi blok Kršćanska demokratska unija i Kršćanska socijalna unija (CDU/CSU). Ankete kažu da njima slijedi 22 odsto glasova.
Na trećem mjestu su Zeleni, sa 16 posto mandata, te liberali (FDP) i neonacisti (AfD) sa po 11 odsto.
Stranka Ljevica (Linke), prešla bi izborni prag od 5 procenata, osvojivši jedan više.
U izjavama političara i kandidata za izbore dominira mogućnost postizborne koalicije - SPD - Zeleni - Linke.
Viola von Cramon-Taubadel za politicki.ba analizira predstojeće izbore, te detaljno govori o svom viđenju stanja na zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini.
Ona je istaknuta funkcionerka Zelenih.
Poslanica je Evropskog parlamenta. Izvjestilac je tog tijela za zapadni Balkan.
Pitanje od milion dolara
Šta su Vaša očekivanja od predstojećih izbora u Njemačkoj? Hoće li Zeleni, nakon 26. septembra biti u vladi i sa kojim strankama?
- Ovo je pitanje od milion dolara.
Duboko vjerujemo da mi, Zeleni, možemo značajno doprinijeti u mnogim poljima i da je naša stručnost zaista potrebna. Stoga se nadam da postoji prilika da se nađemo u vladi. Ipak, u ovom trenutku je još uvijek teško reći u kojem ćemo se "sazviježđu" naći. Kako stvari sada stoje, najvjerojatnije u ovoj fazi, postojat će takozvana „Ampel“ (semafor) koalicija, ali postoji nekoliko drugih opcija koje su također teoretski značajne.
Koja će ministarstva Zeleni tražiti u koalicijskim pregovorima? Ministarstvo vanjskih poslova? Da li ste kandidat za jedno od mjesta u sljedećoj vladi i ako da - koje?
- Na ova pitanja je gotovo jednako teško odgovoriti kao na prethodno. Nadam se da bismo imali mogućnost preuzeti Ministarstvo vanjskih poslova, ali ovo pitanje je suštinski povezano i sa mnogim drugim pitanjima.
Lično, ne vidim sebe kao dio izvršne vlasti u Nemačkoj, ali ko zna šta bi moglo proizaći.
Za sada nema konkretnih planova.
Kina i Rusija popunile prazninu koju smo mi napravili
Kako vidite političku situaciju na zapadnom Balkanu?
- Politička situacija izgleda vrlo krhka u cijelom regionu. Imamo tenzije na sjeveru Kosova zbog registarskih oznaka automobila, nedavna previranja u Crnoj Gori i potencijalnu rekonstrukciju vlade, blokadu institucija BiH i sveukupne napetosti između Sarajeva i Banja Luke, da navedemo nekoliko dešavanja. Zato EU mora posvetiti više pažnje zapadnom Balkanu koji nije samo njegovo neposredno susjedstvo - već njegovo unutrašnje dvorište. Moramo raditi zajedno s progresivnim, živahnim akterima u regiji, poput Možemo u Hrvatskoj ili URA -e u Crnoj Gori i drugih zelenih pokreta kako bismo dovršili proces integracije u EU, jer bez zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, evropske integracije neće biti završene.
Šta mislite da je glavni problem ili glavni uzrok nestabilnosti ovog našeg regiona?
- Definitivno jedan od glavnih razloga je nedostatak jačeg zapadnog prisustva u regiji, kao i neke frakcije među transatlantskim saveznicima. Napustili smo Balkan 2010. i ostavili prazan prostor zbog vlastite unutrašnje krize. Taj su prazan prostor sada popunili drugi akteri, poput Rusije i Kine.
Zato moramo pojačati napore i strogo primjenjivati uslove dok dajemo vjerodostojnu ponudu i nagrade za zemlje zapadnog Balkana.
Želim još jednom naglasiti da proširenje EU nije mrtvo, unatoč mnogim komentarima o tome, posebno iz Bosne. Njemačka i EU općenito ostaju opredijeljeni za uvođenje cijele zapadnobalkanske šestorke u Uniju, a moja politička grupa, Zeleni Evrope, vrlo je glasna o tome u Evropskom parlamentu. Više puta naglašavamo potrebu postojanja jasne i nedvosmislene ponude za članstvo u EU za zapadni Balkan, kako bi te zemlje imale istinski poticaj za bolne reforme.
Odgovornost Srbije
Da li su Srbija i režim Aleksandra Vučića glavni generator problemi u regionu? Ili je generator krize izvan zapadnog Balkana i - ako da - ko je generator krize?
- Srbija snosi najveću odgovornost za regionalna pitanja kao najveća i najmnogoljudnija zemlja u regionu. Prelivanje iz srpske unutrašnje politike i njenog demokratskog deficita, kao i tekući pregovori sa Kosovom, zaista su značajniji od bilo koje druge zemlje i doprinose regionalnoj nestabilnosti. Ono što bismo željeli vidjeti je povratak demokratskog pluralizma u Srbiji, kao i stvarna posvećenost procesu evropskih integracija koji podrazumijeva puno poštivanje vladavine prava i borbe protiv korupcije, što nažalost trenutno nije slučaj.
S druge strane, zapadni Balkan je dobro integriran u evropska i svjetska pitanja i naravno da se druga kriza odražava i na region.
Hoće li Zeleni insistirati na politici sankcioniranja pojedinaca i stranaka sa zapadnog Balkana, po uzoru na američku "crnu listu"?
- Zeleni su uvijek nedvosmisleno podržavali ljudska i osnovna prava u cijeloj Evropi. Smatramo da bi svi koji podrivaju mir, demokratiju i vrijednosti ljudskih prava trebali snositi posljedice, uključujući i evropske sankcije. Uvijek smo podržavali slične sankcije u slučaju, na primjer, Bjelorusije ili Rusije, a isto bismo učinili i u slučaju zapadnog Balkana.
Kako ocjenjujete političku situaciju u Bosni i Hercegovini?
- Politička situacija Bosne i Hercegovine vjerovatno je najranjivija u regionu.
Zemlja se i dalje bori da okonča etičku podjelu i okrene se reformama i punoj demokratizaciji. Situacija često izgleda sumorno jer glavne, temeljne stvari još uvijek nisu postavljene - poput političkog predstavljanja svih i implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, deset godina nakon donošenja.
Što je najvažnije, promjena bi trebala dolaze iznutra - željeli bismo vidjeti istinske, međunacionalne pokrete na terenu, poput Naše stranke koji teže evropskim vrijednostima u zemlji.
Svaki drugi stanovnik želi napustiti BiH
Šta smatrate glavnim zadacima na kojima vlasti u BiH trebaju raditi?
- Vladavina prava, vladavina prava i opet vladavina prava.
Svaki nivo vlasti - bio to državni, entitetski, distrikt ili kanton - trebao bi raditi na reformama koje će donijeti vladavinu prava, demokratsko učešće i inkluzivno upravljanje. Svjedočimo tome da su mnoge grupe isključene iz učešća ili donošenja odluka-manjine, žene itd.
Bosna i Hercegovina mora pružiti nadu svojoj mladosti kako bi preokrenula odljev mozgova budući da je to najteže pogođena zemlja u Evropi - svaki drugi Bosanac i Hercegovac želi napustiti državu!
Ne samo da se bavite reformom izbornog zakona, već i dobra infrastruktura, čist zrak i okoliš, pristojni poslovi i kvalitetno obrazovanje su vaši zadaci da zadržite ljude u zemlji jer će u suprotnom svi otići.
Podržavate li Christiana Schmidta kao visokog predstavnika? ili mislite da on ne zaslužuje biti na dužnosti i da bi OHR trebao biti zatvoren?
- OHR je bio od fundamentalnog značaja za konsolidaciju zemlje nakon što je 1995. godine postignut Dejtonski mirovni sporazum. Ipak, budućnost Bosne i Hercegovine je u rukama njenih građana - i u jednom trenutku morate u potpunosti preuzeti tu odgovornost. Imenovanje Christiana Schmidta bio je kompromis potreban da se Ured sada ne zatvori, jer Bosna za to još nije spremna. Ipak, gospodin Schmidt mora koordinirati svoje djelovanje s Quintom, EU -om i SAD -om i tu je da nadgleda provedbu i tumačenje Dejtona.
Nadam se da Ured visokog predstavnika uskoro neće biti potreban i da će Bosna i Hercegovina postati punopravna demokratija bez stranog prisustva.
