Evropska unija trebala bi u prvoj polovini naredne godine doznačiti i Bosni i Hercegovini prva sredstva iz novog Plana rasta za zapadni Balkan.
Radi se o ukupno 6 milijardi eura. Novac bi trebao biti direktno uplaćivan na budžete šest država našeg regiona.
Prema okvirnom planu Brisela, Bosna i Hercegovina bi trebala dobiti nekih milijardu eura u naredne tri godine. No, može se desiti da bezmalo ništa ne "legne" na račun BiH, ako reforme izostanu.
Novac (ni)je tu
Iako je BiH - po okvirnoj raspodjeli EU - druga na listi država po veličini planiranih doznaka sredstava, bitne reforme preduslov su za "otključavanje" novca.
Ana Pisonero-Hernandez, glasnogovornica Evropske komisije, za Politicki.ba objasnila je neke osnovne planove Brisela u ovom kontekstu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen najavila je novi paket vrijedan 6 milijardi eura za reforme. Kakve reforme?
- Predložena sredstva kao dio Instrumenta za reformu i rast za zapadni Balkan, sa 2 milijarde eura bespovratne podrške (grantova) i 4 milijarde eura povoljnih zajmova, bit će puštena nakon donošenja Reformskih agendi zasnovanih na društveno-ekonomskim reformama i osnove koje će naši partneri sa zapadnog Balkana morati izraditi. Ovi reformski programi će se zasnivati na postojećim preporukama, uključujući iz godišnjeg paketa proširenja i zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga, na osnovu Programa ekonomskih reformi (ERP) zemalja. Naravno, reformske agende će se razlikovati od partnera na zapadnom Balkanu, ali kako je naznačila predsjednica Von der Leyen tokom svoje posjete Sarajevu 1. novembra, za Bosnu i Hercegovinu neki primjeri su poboljšanje poslovnog okruženja, digitalizacija, razvoj vještina i stvaranje bosanskohercegovačkog energetskog tržišta spremnog za zelenu tranziciju. Komisija će konsultirati agendu, ocijeniti je i usvojiti. Sve treba odobriti i provesti u djelo između 2024. i 2027. godine.
Reformska agenda će identificirati ograničen skup prioritetnih reformi i povezanih investicija razbijenih na kvalitativne i kvantitativne korake, koji će služiti kao uslovi plaćanja. To znači da će postizanje ovih uslova plaćanja pokrenuti oslobađanje sredstava u okviru novog Instrumenta za reformu i rast prema unaprijed određenom vremenskom okviru. Uslovi plaćanja će biti povezani sa specifičnim socio-ekonomskim reformama za otključavanje potencijala nacionalnog i regionalnog rasta, kao i sa specifičnim reformama koje se odnose na osnove procesa proširenja, uključujući vladavinu prava, demokratiju, poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Makrofinansijska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor budžeta su opšti uslovi plaćanja koji se moraju ispuniti za svako oslobađanje sredstava.
Da li je jedan od preduslova za dobijanje novca puna implementacija sva tri sporazuma o mobilnosti iz Berlinskog procesa?
- Kao dio Berlinskog procesa, sporazumi o mobilnosti su inicijative za jačanje ekonomske integracije unutar zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, što je drugi stub Plana rasta. Naš nedavno usvojeni Plan rasta za zapadni Balkan prepoznaje važnost izgradnje zajedničkog regionalnog tržišta, koje može otključati ekonomski potencijal regiona, stvoriti prilike za poslovanje i radnike i učiniti zapadni Balkan privlačnijim evropskim investitorima. Zajedničko regionalno tržište je također odskočna daska za jedinstveno tržište jer se zasniva na pravilima i standardima EU. Kao dio ovog plana rasta, zemlje zapadnog Balkana su pozvane da se ponovo obavežu na punu implementaciju Zajedničkog regionalnog akcionog plana tržišta. Svaka zemlja koja ne sprovodi konstruktivno CRM akcioni plan može sebi blokirati pristup jedinstvenom tržištu. Implementacija CRM-a nije preduslov za finansiranje.
