Džaferović: Kandidatski status u EU do polovine ove godine

"Ranije se puno govorilo o "Malom Schengenu", Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija su već pravile određene aranžmane. U to je bila pozivana i Bosna i Hercegovina i ostale države zapadnog Balkana. Mi smo sačekali jednu inicijativu toga tipa, koja je došla u okviru Berlinskog procesa, koja je došla iz Brisela, iz EU i 10. novembra prošle godine u Sofiji smo pristupili tom programu jače ekonomske i infrastrukturne povezanosti  svih država zapadnog Balkana. Cilj je da se olakša promet roba preko graničnih prelaza, da se bitno smanji vrijeme čekanja, kao i da se ljudima omogući kretanje samo sa ličnim kartama, bez pasoša. Tu je i niz drugih pitanja kao što je saradnja u infrastrukturnoj povezanosti. Stoga očekujem da ta inicijativa uzme svoj zamah", navodi Džaferović.

Tijela koja su nadležna za njeno provođenje su, kaže, Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) koji ima sjedište u Sarajevu kada su u pitanju administrativne stvari, a kada je u pitanju ekonomija onda je to CEFTA koja ima sjedište u Bruxellesu.

"Dakle, to je otprilike ono što je do sada urađeno kada je u pitanju evropski put BiH. Predsjedništvo BiH ima tu svoje ozbiljne nadležnosti. Niti jedan ovaj sporazum ne bi mogao biti zaključen da Predsjedništvo BiH nije dalo saglasnost. Mislim da smo vrlo promtno djelovali iz samog Predsjedništva BiH. Volio bih da su to radile i druge institucije", ističe Džaferović. 

Bh. reakcija na pandemiju ipak bila dobra 

Kao primjer navodi sporazum o readmisiji sa Pakistanom.

"Mi smo za jedan dan prihvatili sporazum o readmisiji sa Pakistanom. Isti dan je to završeno. Otišli smo u Pakistan, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić je potpisao sa njihovim ministrom taj sporazum. To je bilo početkom novembra 2020. godine, vratili se u BiH, a tek neki dan je taj sporazum odobren od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, radi se o vrlo hitnoj stvari. I mogle su institucije mnogo brže da postupaju, da se ne gubi bespotrebno vrijeme od neka dva do tri mjeseca. Nama je svaki dan bitan, a kamoli sedmice i mjeseci", poručuje Džaferović.

S obzirom da je i BiH kao i region, Evropa ali i ostatak svijeta suočen sa pandemijom COVID-19 Džaferović je govorio i o tome šta vlasti BiH trebaju učiniti kako bi se taj problem lakše prebrodio kada je u pitanju privreda, posebno mala i srednja preduzeća kako ne bi došlo do daljnjeg smanjenja broja radnih mjesta.

"Nažalost u dosadašnjem toku pandemije došlo je do smanjenja broja radnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Ali, to ni izbliza nije kao što je to u nekim drugim državama. Rekao bih da je Bosna i Hercegovina kada je taj segment u pitanju ipak, prošla nešto bolje nego druge države iako smo imali potpunu obustavu prvih mjeseci pandemije. Kada pogledamo bruto društveni proizvod za prošlu godinu i kada se uporedi sa bruto društvenim proizvodom 2019. vidjet će se da to nisu velika odstupanja. Kada je u pitanju gubitak radnih mjesta u jednom trenutku smo imali negdje više od 20 hiljada izgubljenih radnih mjesta, pa je to onda spalo na nekih 13 hiljada radnih mjesta", rekao je Džaferović. 

Mjere, navodi, koje je poduzimalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, entitetske vlade, su pomogle da taj pad ne bude onakav kakav bi mogao biti kada uslijedi potpuni zastoj, kada sve stane i kada se sve zatvori.

"Naravno, ima kritičara koji kažu da je moglo bolje. Naravno da je moglo bolje. Uvijek može bolje. Uvijek može više. Mi ovakvi kakvi jesmo, ovakvi kako smo uređeni, kada sa jednog mjesta nemate mogućnost da vodite ekonomsko-socijalnu politiku u cijeloj državi, kada je to fragmentirano onda naravno to daje i nešto lošije rezultate od onih kakvi bi mogli biti. Ali, generalno gledano mislim da se Bosna i Hercegovina dobro nosila s tim aspektom pandemije. Volio bih da je na nivou Vijeća ministara BiH bilo više akcije koja bi značila koordiniranje, upravljanje krizom kako u pogledu zdravstvenog aspekta pandemije, tako i u pogledu ekonomskog aspekta pandemije", smatra Džaferović.

S obzirom da kao članovi kolektivnog šefa države sredinom marta putuju u Tursku gdje će imati priliku da se susretnu sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom Džaferović je govorio i o tome šta će biti glavne teme razgovora i koja su očekivanja kada je u pitanju saradnja BiH i Turske u narednom periodu. 

"Republika Turska i Bosna i Hercegovina imaju izvanredne prijateljske odnose i saradnju. Mi ćemo nastaviti izgrađivati naše odnose u tom smjeru i u tom pravcu. Republika Turska je važna svjetska država. Ona je važan stabilizirajući faktor i na zapadnom Balkanu. Ona ima dobre odnose sa svim državama zapadnog Balkana i svakako da je to važno i za nas ovdje u Bosni i Hercegovini. Ono što je vezano za ovu posjetu jesu zapravo dva pitanja. Mnogo je pitanja, ali dva su najvažnija. Jedan je saradnja u oblasti infrastrukture i moguće zaključivanje okvirnog sporazuma između dvije države oko izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd-Sarajevo. Drugo pitanje je pitanje razvijanja i korištenja efekata iz Sporazuma o slobodnoj trgovini kojeg smo 2019. godine zaključili u Ankari", kaže Džaferović.

On je, navodi, ratificiran u oba parlamenta, obje države tako da Bosna i Hercegovina iz toga očekuje značajne benefite.

"To zato što je to sporazum kojeg Turska ima gotovo jedino sa BiH. Mislim da postoji još samo jedna država na svijetu kojoj je Turska dala takve olakšice u režimu trgovine kao što je to dala Bosni i Hercegovini. Mi to trebamo dobro iskoristiti. O tome će biti riječi. Naravno i o brojnim drugim temama, ali ovo su dvije glavne teme", naglasio je Džaferović.

Obim trgovinske razmjene sa Turskom podići na milijardu dolara 

Govorio je i o tome koliko je važna realizacija projekta izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd i koliko bi on pomogao u boljoj komunikaciji BiH sa jugoistočnom Evropom. 

"Važno je da što prije dobijemo autoput Sarajevo-Beograd. On ima svoje značenje i u toj brzoj i bližoj povezanosti sa istočnim susjedstvom, ali ima svoje značenje i u širem, regionalnom, rekao bih i evropskom kontekstu. Jer, kada se izgradi taj autoput u oba smjera i prema sjeveru Bosne i Hercegovine i prema jugu ili jugoistoku Bosne i Hercegovine skratila bi se veza između zapadne Evrope i našeg istočnog susjedstva i da idemo dalje, jugoistočne Evrope za nekih najmanje 170 do 180 kilometara. Bosna i Hercegovina je tako pozicionirana, da bi se putovalo po toj takozvanoj dijagonali, a ne bi se obilazilo postojećim putevima. To je svakako ogromna korist i za Bosnu i Hercegovinu i za širi region, pa i za Evropu. Da ne govorimo šta taj autoput znači kada je u pitanju saradnja u regionu zapadnog Balkana, kada su u pitanju odnosi između država. On ima jedno svoje vrlo, vrlo široko značenje i mi ga iz Bosne i Hercegovine podržavamo", kaže Džaferović.

Među njima u Predsjedništvu BiH, kaže, a smatra i kod svih drugih političkih aktera u BiH ne postoji prijepor bilo koje vrste kada je u pitanju izgradnja tog autoputa.

"Znamo da je i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH prije nekoliko godina razmatrao to pitanje. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je zapravo odredio trasu autoputa koja ide prema sjeveru. Kasnije smo mi u Predsjedništvu BiH pred posjetu Republici Turskoj koja je bila početkom maja 2019. godine zajedno sa državnim i entitetskim strukturama definirali kompletnu trasu - i ovu koja ide prema sjeveru, odnosno sjeveroistoku Bosne i Hercegovine i ovu koja ide prema jugoistoku Bosne i Hercegovine", kaže Džaferović.

Govorio je i o tome koliko nove odredbe Sporazuma o slobodnoj trgovini BiH sa Turskom mogu donijeti u smislu unapređenja privredne saradnje i u kojim oblastima.

"Ugovor o slobodnoj trgovini ne govori samo o kvotama mesa. On je mnogo šire postavljen. On ima za cilj da našu trgovinsku razmjenu digne na nekih milijardu dolara godišnje. Nije to nedostižan cilj. Jer, sada već imamo ukupan obim razmjene na nivou oko 750 miliona dolara. Može to i više od jedne milijarde dolara. Želimo da imamo jednu mnogo intenzivniju robnu i trgovinsku razmjenu između Bosne i Hercegovine i Turske. Osim toga, kada govorimo o kvotama mesa Turska je i ranije pomagala Bosnu i Hercegovinu. Davala je namjenske kredite za izgradnju farmi preko svojih banaka koje ima u Bosni i Hercegovini. Posebno je to značajno za povratnička mjesta. I to nije na najbolji način iskorišteno. Gledat ćemo kako da to sada na najbolji mogući način iskoristimo. Mene u svemu tome najviše interesiraju povratničke sredine kako bi ljudi koji su se vratili mogli obrađivati svoju zemlju, mogli privređivati, da proizvode, da uzgajaju stoku, da se na taj način dolazi do mogućnosti da se vrši prodaja Republici Turskoj", rekao je Džaferović.