Bilo kakva inicijativa takve vrste mora biti pod okriljem institucija Evropske unije, ne smije biti zamjena za naš evropski put i ne smije poprimiti nikakav politički ili institucionalni karakter.
Razgovarao: Sead Numanović
Šefik Džaferović uskoro završava mandat na poziciji predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Za politicki.ba govori o svom učinku, objašnjava okolnosti rada, blokade Dodika i koronavirusa.
Rad u uslovima blokada
Ipak, čini se da mu je najveći problem, pa i najteži udarac koji je primio i prima, pandemija koronavirusa...
Na kraju ste ovog mandata kao predsjedavajući Predsjedništva BiH - šta su uspjesi, a šta neuspjesi?
- Da, preostalo je još nešto manje od mjesec do kraja mog prvog predsjedavanja Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Planiram održati još najmanje jednu redovnu sjednicu, tako da će ih u proteklih osam mjeseci biti ukupno devet, uz brojne vanredne sjednice, što je jednako ukupnom učinku u proteklih šesnaest mjeseci prije mog predsjedavanja.
Predsjedavanje sam preuzeo na samom početku pandemijske krize. Na moju inicijativu 16. marta ove godine održana je Vanredna sjednica Predsjedništva na kojoj su definirana sva bitna pitanja vezana za borbu protiv pandemije. Sve ovo vrijeme obilježeno je borbom protiv pandemije. Predsjedništvo BiH nema operativne nadležnosti na tom polju, ali je sigurno bilo jedna od institucija koja je agilno radila na tom planu.
Značajni su napori Predsjedništva na osiguranju međunarodne pomoći i pridruživanju Bosne i Hercegovine sistemu javnih nabavki Evropske unije.
Također, predsjedavanje Predsjedništvom sam preuzeo u uvjetima potpune blokade institucija Bosne i Hercegovine zbog ponašanja SNSD-a, a nakon odluke Ustavnog suda vezano za poljoprivredno zemljište.
Koncem aprila je održana sjednica Predsjedništva koja je u osnovi deblokirala rad institucija. Nakon toga Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH su nastavili normalno da rade i svi rezultati koji su ostvareni na evropskom putu Bosne i Hercegovine, a koji se pominju i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije ostvareni su u tom periodu.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se u ovom vremenu bavilo, na ozbiljan način, i pitanjem borbe protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima. Tek nakon odluka Predsjedništva stvari su i na tom planu krenule nabolje. Trenutno u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nema zaostataka u radu. Obrađeni su svi materijali za koje je nadležno Predsjedništvo. Moj prvobitni plan vezan za vanjskopolitčke aktivnosti poremećen je blokadom vezanom za pandemiju. Želio sam da predsjedavanje započnem odlaskom u Brisel i Vašington. Međutm, dogovorena posjeta Briselu za kraj marta je odložena, kao i niz drugih detaljno dogovrenih posjeta. Također, zaustavljene su aktivnosti na dogovaranju posjete Vašingtonu. Čak je i Generalna skupština UN-a u Njujorku, gdje sam trebao putovati, održana video linkom. Sami procijenite šta su uspjesi, a šta nuspjesi.
Mislim da se u ovom trenutku Bosna i Hercegovina po svim parametrima nalazi u boljoj poziciji nego što je to bilo u martu mjesecu ove godine. Izuzetak su, naravno, ekonomska kretanja koja su vezana ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijeli svijet u ovoj pandemijskoj krizi. U svom radu nastojao sam da ne izazivam tenzije, da se ne svađam, da ne odgovaram, čak i na neke grube i prizemne uvrede. Nastojao sam da se očuva stabilna politička situacija.
U proteklih 30-ak dana, Predsjedništvo je dva puta boravilo u Briselu. Šta su rezultati?
- Čim je došlo do prvog popuštanja mjera vezanih za pandemiju, nastojao sam da obavim planirane vanjskopolitičke aktivnosti. Za posjetu Briselu prije nekih dvije, tri sedmice sam ja lično dobio poziv. Međutim, shvatajući koliko je ta posjeta značajna za našu zemlju, pozvao sam i druga dva člana Predsjedništva da putujemo kao institucija. Pokazalo se da je to dobar potez. U Briselu smo djelovali koordinirano i zajedno, predstavljajući Bosnu i Hercegovinu bez disonantnih tonova. Do te posjete nikada niko iz Evropske unije nije govorio o mogućem vremenu našeg kandidatskog statusa. Tada smo po prvi puta čuli obećanje da će to biti sredinom iduće godine, ukoliko Bosna i Hercegovina nastavi da ispunjava svoje obaveze tempom kakav je bio u proteklih pola godine. Dobili smo uvjeravanja o brižljivijem odnosu Evropske unije evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Loša odluka međunarodne zajednice
Evropska komisija objavila je izvještaje. Jedan o proširenju, drugi o mogućim investicijama. Kako gledate na to da je BiH, po učinku, najgora od svih država zapadnog Balkana?
- Do 2006. godine Bosna i Hercegovina je na svom evropskom putu bila rame uz rame s mnogim zemljama regiona, pa i onima koje su danas članice Evropske unije. Te godine koju je obilježio pad Aprilskog paketa, počinje popuštanje međunarodne zajednice u izvršavanju njenih obaveza po Dejtonskom mirovnom sporazuma u procesima u Bosni i Hercegovini. To je bila loša odluka međunarodne zajednice kojom je praktično zaustavljen reformski kurs Bosne i Hercegovine koji je bio prisutan do tada. Osim toga bio je to i signal, vrlo loš signal, retrogradnim snagama u Bosni i Hercegovini i regionu, da mogu nastaviti sa svojim opasnim politikama.
Tako je bilo sve do konca 2014. godine kada su nakon njemačko-britanske inicijative nastavljeni reformski napori na evropskom putu naše zemlje. Kraj prošlog mandata i početak ovog mandata ponovo su obilježile blokade. Blokade bez sankcija, jer međunarodna zajednica nije željela da reagira. Tek u proteklih šest mjeseci, čini mi se da je ponovo krenuo reformski put. Istina dosta otežano, ali je blokada prevaziđena. Oni koji su pravili blokade kada se okrenu iza sebe vidjet će da nikakav rezultat nisu postigli. Jedino smo svi izgubili dragocjeno vrijeme. Nadam se da su to shvatili i da su vidjeli šta znači ozbiljan reformski put koji se veže za pomenuti paket vezan za ekonomsko-inveticijsku aktivnost Evropske unije na zapadnom Balkanu. Nadam se da ova prilika neće biti propuštena, da će Bosna i Hercegovina, to maksimalno iskoristiti i da će uporedo izvršavati obaveze vezane za reforme koje ima prema Evropskoj uniji.
Je li realno dobiti kandidatski status do kraja naredne godine?
- Realno je očekivati kandidatski status Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji sredinom iduće godine. Sada je sve do nas. Ukoliko budemo predano radili na realizaciji svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o našem kandidatskom statusu, onda to realno možemo očekivati. Nadam se, kao što sam već rekao, da su snage koje su do sada blokirale procese shvatile da blokadama ništa ne mogu postići, osim štete za sve nas i za cijelu zemlju. Također se nadam da će predano raditi na ispunjavanju obaveza.
Imamo najrigidniji odnos s Kosovom
Zašto ste promijenili svoj stav o “mini Šengenu”. Bili ste, barem, suzdržani u početku, a onda ste prihvatili tu ideju?
- Moj stav o „mini Šengenu“ bio je predmetom raznih spinova i špekulacija, baš onako kako to odgovara mojim političkim oponentima.
Nije tu bilo nikakvih promjena statova. Istina je da sam ovoj inicijativi pristupio vrlo oprezno. I danas sam vrlo oprezan. Rekao sam, a to ponavljam i sada, da bilo kakva inicijativa takve vrste mora biti pod okriljem institucija Evropske unije, ne smije biti zamjena za naš evropski put i ne smije poprimiti nikakav politički ili institucionalni karakter.
Također sam rekao, a to ponavljam i sada, da nemam ništa protiv da se poboljša sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga između svih država regije.
Niko normalan ne može imati ništa protiv prelaska držanih granica građana samo s ličnom kartom i ne može imati ništa protiv ubrzanih procedura za protok roba na graničnim prijelazima. To je sve što sam kazao na temu navedene inicijative. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je zadužilo Vijeće ministara da napravi analizu svih mogućih efekata po Bosnu i Hercegovinu jedne ovakve inicijative i nakon toga ćemo donijeti odluku. Ni tada neću mijenjati svoj stav i zadržat ću se u okviru elemenata koje sam mnogo puta ponovio.
Ako će i BiH biti dio “mini Šengena”, kako mislite riješiti pitanje Kosova? Od priznanja nema ništa, to smo opet nedavno vidjeli. Šta je moguće – ukidanje viza, priznavanje kosovskih dokumenata…?
- Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju najrigidniji režim kada su u pitanju četiri slobode kretanja robe, ljudi, kapitala i usluga. Rigidniji čak i od režima koji ima Srbija s Kosovom.
Poznata je stvar da se oko priznanja Kosova mora osigurati konsenzus u Bosni i Hercegovini kojeg do sada nema.
Također je poznata stvar da je nužno liberalizirati režim kretanja, ali i za to postoje zapreke od političkih snaga u Bosni i Hercegovini, tj. onih koji dolaze iz bh. entiteta RS. Zbog toga trpe svi građani i privreda Bosne i Hercegovine. Nastojat ćemo da se to u budućnosti promijeni. Jedan od razloga za intenzivniju saradnju u okviru zemalja zapadnog Balkana kada je u pitanju realizacija četiri slobode kretanja, jeste i taj režim kojeg Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju u ovom trenutku. Kada se govori o „mini Šengenu“ u strukturama Evropske unije onda se govori o šest država Zapadnog Balkana među kojima je i Kosovo.
